Prva godina u EU: Od Perkovića do gospodarskog kolapsa

Hrvatska je postala punopravnom članicom 1. srpnja prošle
godine. U proteklih godinu dana, hrvatski predstavnici su se dobro
uklopili u rad europskih institucija, ali su prvi mjeseci članstva
obilježeni “slučajem Perković”.

Tri dana prije ulaska u EU, Hrvatska je promijenila zakon o
provedbi Europskog uhidbenog naloga, a promijenjeni zakon kasnije je
kolokvijalno nazvan “lex Perković”. Njime je ograničena primjena
Europskog uhidbenog naloga samo na zločine počinjene nakon 2002. godine.

Ubrzo su krenule optužbe, najprije iz njemačkih parlamentarnih
krugova, da se tim zakonom štiti Josip Perković, nekadašnji pripadnik
jugoslavenskih i hrvatskih tajnih službi, čije je izručenje tražila
Njemačka zbog optužbe da je upleten u ubojstvo emigranta Stjepana
Đurekovića 1983. pokraj Muenchena.

Nakon toga reagirala je Europska komisija tražeći da se ukine
vremensko ograničenje za primjenu Europskog uhidbenog naloga. Uslijedila
je intenzivna prepiska i međusobno optuživanje na relaciji Zagreba-
Bruxelles. Komisija je zaprijetila sankcijama, što je dovelo i do burnih
reakcija na političkoj sceni u zemlji. “I dan danas bih ponovio ono što
sam govorio prije godinu dana kad su u pitanju oni nesporazumi s
Komisijom i bivšom povjerenicom za pravosuđe Viviane Reding“, rekao je
Milanović u petak.

Slučaj je trajao gotovo tri mjeseca, a završen je nakon što je
hrvatska vlada pristala promijeniti zakon. Promjena zakona stupila je na
snagu 1. siječnja ove godine, nakon čega su Josip Perković i njegov
nekadašnji šef Zdravko Mustač izručeni Njemačkoj.

Dosta veliku pozornost izazvalo je i imenovanje Nevena Matesa
za člana Revizorskog suda EU-a, kojeg je na to mjesto imenovalo Vijeće
EU-a unatoč negativnom mišljenju Europskog parlamenta.

Vijeće EU-a je potvrdilo Matesa otvoreno zanemarivši savjetodavno
mišljenje Parlamenta. Zastupnici su bili bijesni jer su prilikom
saslušanja od Matesa dobili obećanje da će se povući ako ne dobiju
njihovu potporu, što on na kraju nije učinio.

Hrvatska je dobila i svog prvog europskog povjerenika,
dotadašnjeg potpredsjednika vlade Nevena Mimicu, kojem je predsjednik
Europske komisije Jose Manuel Barroso dodijelio važan resor zaštite
potrošača.

Hrvatska je početkom ove godine ušla u Postupak prekomjernog
deficita (EDP), korektivni mehanizam kojim EU kontrolira fiskalnu
politiku zemalja članica. Kroz taj postupak prošla je većina zemalja
članica, a trenutačno je 11 zemalja u tom postupku. Hrvatska bi svoj
proračunski deficit trebala svesti ispod dopuštenih tri posto BDP-a do
2016. godine.

Uz to, EK je u ožujku objavila da je Hrvatska, uz Sloveniju i
Italiju, jedna od triju zemalja EU s prekomjernom makroekonomskom
neravnotežom zbog velikih vanjskih obveza, slabljenja izvoza i brzo
rastućeg duga opće države.

Nakon godinu dana članstva, Financial Times je prije neki dan
objavio članak Tonyja Barbera, koji je dugo godina bio dopisnik iz
Bruxellesa u kojem je ocijenio da je Hrvatska je naslijedila Grčku na
neslavnom mjestu ekonomski najnefunkcionalnije zemlje Europske unije.

List podsjeća da je Hrvatska sada već šestu godinu zaredom u
recesiji te da je za to vrijeme izgubila gotovo 13 posto svog BDP-a.
Nezaposlenost iznosi oko 17 posto, a među mladima je gotovo 50 posto.

Barber ocjenjuje da će učinkovito povlačenje sredstava iz
europskih fondova biti ključno za izvlačenje iz krize, ali da je do sada
u tome Hrvatska bila dosta spora.