Otočanin u dobi od 48 godina sa sjevernog Jadrana proveo je u zatvoru gotovo dvije godine. Muškarac je odslužio kaznu zbog pokušaja razbojništva, da bi na kraju Vrhovni sud cijeli slučaj vratio na početak. U ponovljenom procesu je 48-godišnjak pravomoćno oslobođen, što znači da je nedužan bio u zatvoru, piše N1.

Sud je sada donio nepravomoćnu presudu prema kojoj mu država mora nadoknaditi izgubljenu zaradu i platiti odštetu za neosnovano pritvaranje od ukupno 279.000 kuna, odnosno nešto više od 37.000 eura.

Sve je počelo 2006., kada je tada 31-godišnji poduzetnik pravomoćno proglašen krivim za pokušaj razbojništva. Tada je dobio zatvorsku kaznu od tri godine. Obitelj optuženog je bila imućna i u vlasništvu je imala zlatarnicu te je zato od početka bilo čudno da je on povezan s imovinskom kriminalom. No, odslužio je cijelu kaznu.

Nakon što je otočanin odslužio cijelu kaznu, zatražio je da mu se opet sudi te je podnio zahtjev za ponavljanje postupka. Vrhovni sud mu je udovoljio pa je na koncu u studenom 2016. pravomoćno oslobođen optužbe za pokušaj razbojništva.

Tada je od države zatražio odštetu zbog nezakonitog lišavanja slobode, piše N1. Zahtijevao je da mu država nadomjesti plaće bez kojih je ostao dok je bio u zatvoru. S obzirom na to da mu je zahtjev odbijen, morao je pokrenuti sudsku parnicu.

-Kao mlada i radno sposobna osoba neosnovano sam lišen slobode. Zato nisam mogao ostvarivati zaradu. Nakon izlaska iz zatvora sa suprugom sam vodio taksi obrt, a iznajmljivali smo i apartmane. Sve to dokazuje da bih, da sam bio na slobodi umjesto u zatvoru, i u ono vrijeme zarađivao barem prosječnu hrvatsku plaću, objasnio je 48-godišnjak u tužbi.

Predstavnici su, uvjeravajući sud, kazali kako nema prava ni na kakvu naknadu jer nije naveo koje je radno iskustvo imao ni koju stručnu spremu, niti je objasnio zašto bi imao pravo na prosječnu hrvatsku plaću.

-Svatko tko je bio nezakonito lišen slobode ima, prema hrvatskom Ustavu i zakonima, pravo na odštetu i javnu ispriku. I prema Međunarodnom paktu o građanskim i političkim pravima što ga je Republika Hrvatska prihvatila svaka osoba koja je bila žrtva nezakonitog uhićenja ili pritvora ima pravo na naknadu štete.

Pravo na slobodu i sigurnost, uključujući i pravo na odštetu žrtvama nezakonitog uhićenja ili pritvaranja propisano je i odredbama Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, naveo je sud prihvaćajući zahtjev 48-godišnjaka, piše N1.

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost objavio je Javni poziv za iskaz interesa za provedbu Akcija uklanjanja otpadnih vozila na otocima (ZO-12/2023). Predmet Javnog poziva odnosi se na odbačena otpadna vozila kategorije M1 i N1 sukladno članku 3. Pravilnika o gospodarenju otpadnim vozilima.

Pozivaju se zainteresirani građani koji žele predati svoje otpadno vozilo ovlaštenom sakupljaču i za to ostvariti naknadu da se jave u Grad Zadar, Odsjek za zaštitu okoliša na e-mail adresu: [email protected] ili tel. 023/208-145 ili 023/208-120 u svrhu prijave podataka o vozilu. Prijave na Javni poziv je moguće podnijeti do 22. listopada 2023. godine.

Cilj ovog Javnog poziva je čišćenje lokacija na otocima u kojima su nepropisno odbačena otpadna vozila i predaja ovlaštenim sakupljačima radi daljnje obrade te očuvanje prirodnih ljepota kojima je Republika Hrvatska bogata. Ovim akcijama jačamo svijesti o važnosti odgovornog gospodarenja otpadom s ciljem očuvanja okoliša, prirode i planete Zemlje, javlja 057 Info.

U pitanju je slučaj splitskog dilera koji je podnio ustavnu tužbu jer je Visoki kazneni sud RH, ključni sud u Hrvatskoj, gotovo dva mjeseca odlučivao o njegovoj žalbi na produljenje istražnog zatvora. Na taj mu je način, utvrdio je Ustavni sud RH, prekršeno jamstvo nepovredivosti osobne slobode zajamčeno Ustavom RH, prenosi N1. 

Drugim riječima, sud koji postoji tek nešto više od dvije godine, a osnovan je kako bi ujednačavao sudsku praksu, već je uhvaćen u kršenju Ustava.

Pravo na slobodu zajamčeno je Člankom 24. Ustava koji kaže: “Svaka se osoba koja je uhićena ili pritvorena ima pravo žaliti sudu, koji će bez odgode odlučiti o zakonitosti lišenja slobode”. No, u ovom slučaju prošlo je gotovo dva mjeseca od žalbe što ju je uložio optuženik, do trenutka kada mu je odluka Visokog kaznenog suda uručena.

Okrivljeni diler podnosi ustavnu tužbu u kojoj podsjeća da se u istražnom zatvoru nalazi već tri godine. Naime, nakon što je uhićen sredinom 2020. protiv njega i još četvorice okrivljenika provedena je istraga.

Zatim im je suđeno na Županijskom sudu u Splitu, te su svi proglašeni krivima zbog preprodaje ukupno 7,7 kilograma razne droge vrijedne milijun kuna. Skrivali su ju, utvrđeno je, u bačvama koje su se nalazile u suhozidima u okolici Klisa.

No, Visoki kazneni sud presudu ukida, pa ovaj diler traži da ga se pusti iz istražnog zatvora. Županijski sud u Splitu ga odbija i slučaj nakon njegova žalbe završava ponovno na Visokom kaznenom sudu.

Tamo žalbu razmatraju gotovo dva mjeseca. Pravdaju se da je riječ o velikom spisu, s oko tisuću stranica. Svi okrivljenici su se žalili na produljenje istražnog zatvora, pa je odlučivanje potrajalo.

“Nakon sjednice vijeća drugostupanjskog suda potrebno je sačiniti nacrt odluke koji se potom dostavlja predsjedniku i članovima vijeća. Zatim se rade potrebne korekcije i dopune nacrta, a potom se odluka, radi kontrole zakonitosti te eventualnih manjkavosti, dostavlja sudskoj evidenciji. Nakon što konačna odluka drugostupanjskog vijeća prođe sve te instance, dostavlja se službi prijepisa. Ova odluka je u službi prijepisa zaprimljena 5. lipnja 2023., kada je počeo i štrajk državnih službenika i namještenika u pravosuđu. I ta činjenica donekle je utjecala na sveukupan rad i žurnost u ovom predmetu. Međutim, unatoč tome postupanje Visokog kaznenog suda RH po žalbi optuženika kronološki se ne može objektivno okvalificirati kao ‘dugotrajno'”, pokušao se opravdati Visoki kazneni sud.

Ustavni sud prihvaćajući ustavnu tužbu optuženog dilera pozvao se na više presuda Europskog suda za ljudska prava među kojima su i dva u kojima je utvrđena povreda prava na slobodu, a postupci su trajali 17 i 23 dana.

Zato je mjesec i 28 dana u slučaju splitskog dilera doista predugo, pa je zaključeno da je Visoki kazneni sud napravio propust i prekršio Ustav.

Uvođenjem eura povećao se i broj lažnih novčanica. Direkcija nacionalnih centara za borbu protiv krivotvorenja ovih dana organizira edukacije o dizajnu i zaštitnim obilježjima euronovčanica i kovanica i o postupanju s oštećenim i sumnjivim novcem.

Obično je lako provjeriti jesu li novčanice autentične. Dovoljno je novčanicu dignuti prema izvoru svjetla i pogledati vodeni znak, zaštitnu nit ili prozirni registar. Kod novijih tu je i smaragdna brojka (brojka apoena). Ipak, građani to rijetko rade pravdajući se nedostatkom vremena.

-Ako vam je novčanica sumnjiva, trebate je predati nama u Hrvatsku narodnu banku ili odnijeti u policiju. Nakon vještačenja, ako se ispostavi da je novčanica oprana ili nešto slično, dobit ćete natrag originalnu novčanicu. Međutim, ako je krivotvorena, ona nema vrijednost i za nju ne dobivate ništa, objašnjava Mirjana Zurak, vještakinja iz Hrvatske narodne banke.

Lani je iz optjecaja povučeno 376 tisuća krivotvorenih euronovčanica, što je osam posto više nego godinu prije. Oko dvije trećine povučenih krivotvorina čine novčanice od 20 i 50 eura. Iako je broj krivotvorina i dalje malen u odnosu na ukupan broj novčanica u optjecaju, oprez je nužan jer krivotvoritelji su sve napredniji, piše Večernji.hr.

U subotu je na splitskom Peristilu u povodu blagdana svetoga Jeronima i dana Splitsko-dalmatinske županije  održan koncert iznenađenja kojega su organizirali Splitsko-dalmatinska županija i Glazbena škola Josipa Hatzea iz Splita.

-Dragim sugrađankama i sugrađanima naše županije želim sretan blagdan svetoga Jeronima, našeg zaštitnika. 

U organizaciji županije i naše najbolje glazbene škole Josip Hatze građanima smo poklonili koncert iznenađenja na Peristilu, rekao je župan Blaženko Boban.