Rekonstrukcija Poljuda ili novi stadion na Brodarici? O svemu smo razgovarali s arhitektom Hrvojem Marinovićem

”Split je najsportskiji grad na svitu” s ponosom će reći svaki Splićanin dok će u raspravi s drugima brojati sve splitske sportaše koji su postigli iznimne uspjehe. Nekolicina njih uspjehe je stvarala iako nisu imali uvjete jer Splitu je već odavno potrebna sportska rekonstrukcija.

Gledajući to iz više aspekata, Split vapi za infrastrukturom koja će mu donijeti nove naraštaje vrhunskih sportaša. A glavno sportsko pitanje koje se već neko vrijeme nameće je pitanje rekonstrukcije Poljuda ili gradnja novog stadiona na Brodarici.

Izgrađen 1979. godine kao centralni objekt Mediteranskih igara, Poljud je postao simbol Splita, Dalmacije i hrvatske arhitekture. Remek-djelo arhitekta Borisa Magaša osvojilo je brojne nagrade, a njegov prepoznatljiv oblik školjke i danas među stručnjacima izaziva divljenje. Poljudski stadion bio je pionirsko arhitektonsko ostvarenje. Njegova krovna konstrukcija bila je prva u svijetu izvedena kao prostorna čelična rešetka tipa MERO (Kugel Knoten) u obliku sfere-ljuske bez potpornog stupa s rasponom od impresivnih 206 metara. Magaš je inzistirao da krov bude proziran pa je umjesto tada teško dostupnog europskog leksana dogovorio isporuku iz SAD-a čime je sačuvana izvorna vizija stadiona koji ‘diše’ nebom i morem.

U godini otvorenja, Poljud je osvojio tri najznačajnije nagrade bivše države: „Borba“ za arhitekturu, „Vladimir Nazor“ i „Nikola Tesla“, a godinu kasnije i Grand Prix Zagrebačkog salona arhitekture. Proglašen je kulturnim dobrom Republike Hrvatske 2015. godine, a četiri godine kasnije uvršten i među izložbena djela u njujorškom muzeju MoMA – kao jedno od najvrednijih ostvarenja europskog modernizma.

Splićani su na tom Poljudu dijelili tugu i sreću, euforiju gledajući i ‘drukajući’ za Hajduka, no 45 godina kasnije Split je pred velikom odlukom – hoće li Poljud doživjeti temeljnu obnovu ili će svoj novi dom graditi na lokaciji Brodarice ?

VRIJEME JE UČINILO SVOJE

Gotovo pola desetljeća nakon otvorenja Poljud je istodobno ponos i briga Grada Splita. Krovna konstrukcija i instalacije zahtijevaju ozbiljnu sanaciju dok infrastrukturni standardi UEFA-e i FIFA-e traže nadogradnju. Grad Split već je započeo s pripremom obnove. Izrađuju se elaborati stanja čelične konstrukcije i planira projektna dokumentacija za što je osigurano oko 600.000 eura početnih sredstava.

Procjenjuje se da bi temeljita rekonstrukcija Poljuda mogla stajati između 25 i 40 milijuna eura. No, paralelno s tim, sve glasniji su pozivi iz Hajduka i udruge Naš Hajduk za izgradnjom potpuno novog stadiona na lokaciji Brodarica.

O svemu smo razgovarali s poznatim splitskim arhitektom sa zagrebačkom adresom Hrvojem Marinovićem kojega je savjetodavno tijelo HNK Hajduka, Hajdučka zajednica angažiralo oko mišljenja i savjeta po pitanju novog stadiona.

Marinović nam tako govori kako bi prema prijedlogu Hajduka, novi stadion i nogometni kamp trebali biti smješteni između prostora Marijanskog tunela i sadašnjih pomoćnih terena Poljuda, stvarajući tako jedinstvenu sportsku zonu koja bi se protezala sve do plivališta na Zvončacu. Gotovo osam kilometara kontinuiranog sportskog i rekreativnog prostora.

Takav zahvat bio bi infrastrukturni skok, ali i financijski izazov. Prema recentnim analizama, izgradnja stadiona košta oko 5.000 eura po jednoj stolici, što znači da bi stadion kapaciteta 30.000 gledatelja dosegao vrijednost od 150 milijuna eura.

Premijer Andrej Plenković nedavno je prilikom posjeta Splitu potvrdio da će Vlada podržati nogometne projekte po principu „jednaki metar za sve“ što znači onoliko koliko država pomogne Dinamu, toliko bi trebala i Hajduku. Za splitski klub to bi mogla biti prilika koju ne smije propustiti.

Ipak, stručna zajednica ne dijeli potpuno oduševljenje idejom gradnje na Brodarici. Društvo arhitekata Splita upozorava da je Poljud neprocjenjiv kulturni spomenik i da ga ne treba napuštati, već obnoviti i prilagoditi suvremenim zahtjevima.

-Srušiti Poljud i graditi isti takav stadion to jednostavno ne priliči gradu koji poštuje vlastitu baštinu, poručuju arhitekti. Njihov je prijedlog da se novi stadion može graditi na Brodarici, ali Poljud treba ostati ono što jest – biser moderne arhitekture i simbol Splita.

Prema Generalnom urbanističkom planu Splita (GUP), izgradnja novog stadiona zahtjeva javni arhitektonsko-urbanistički natječaj. Tom natječaju prethodi izrada programskog zadatka, a potom ide idejni projekt, ishođenje posebnih uvjeta, glavni projekt za građevinsku dozvolu i na kraju izvedbena dokumentacija.

-Od raspisivanja natječaja do građevinske dozvole može proći do dvije godine, a sama izgradnja još najmanje dodatne dvije. Dakle, ukupno četiri do pet godina do dovršetka. Trenutačno je u izradi studija izvodljivosti, koju je naručila udruga Naš Hajduk, a koja će Gradu i javnosti uskoro dati jasniju sliku o mogućim troškovima i modelima financiranja., kaže Marinović.

Ista procedura, kaže Marinović, važi i za izgradnju kampusa mjestu nekadašnjih PIS-ovih baraka s tim da je tamo već izrađen programski zadatak za provedbu javnog arhitektonskog natječaja.

Odluka o budućnosti Poljuda nije samo građevinsko pitanje već pitanje za sve Splićane, tako barem smatra gradonačelnik Tomislav Šuta koji je najavio i savjetodavni referendum dok arhitekti traže da se pita struku.

-Odlučivanje o sudbini sudbini Poljuda, i o sudbini stadiona Hajduka, ne smije se prepuštati interesnim skupinama niti provoditi kroz populističke referendume. Nužan je cjelovit, stručan i transparentan proces temeljen na analitičkim podlogama koje uključuju: arhitektonsku vrijednost objekta, njegov povijesni kontekst, urbanu funkciju te financijsko-ekonomske implikacije, a koji isto tako uključuju jasno strukturiranu široku participaciju. Obavezno je uključivanje konzervatorskih smjernica, dostupne arhivske dokumentacije i komparativnih međunarodnih primjera očuvanja sličnih objekata., stav je Društva arhitekata Splita.