Ekonomski institut Zagreb proveo je prvu sveobuhvatnu studiju o
utjecaju pandemije na mikro, mala i srednja poduzeća u Hrvatskoj kojih je u
2020. godini u isključivom privatnom vlasništvu bilo ukupno 137.786 te su
zapošljavali 609 tisuća ljudi, što je čak 76% ukupne zaposlenosti korporativnog
sektora. Pandemija koja je svoj zamah uzela u ožujku 2020. godine uzdrmala je
sve sfere ljudskog djelovanja, a posljedice lockdowna i rada od kuće snažno su
utjecale na gospodarsku sliku Hrvatske. Kao jedna od najpogođenijih djelatnosti
u 2020., a to pokazuju i rezultati ove studije, pokazao se turistički sektor
zbog čega je u srpnju ove godine Mastercard pokrenuo projekt Uplift,
namijenjen razvoju poslovanja mikro, malih i srednjih poduzetnika s fokusom na
turizam. U sklopu projekta nastala je i studija Ekonomskog instituta, Zagreb „Utjecaj pandemije Covid-19 na poslovanje mikro,
malih i srednje velikih poduzeća u Republici Hrvatskoj“ u kojoj je, osim po veličini poduzeća,
analizirano stanje po županijama te djelatnostima.
Zbirni rezultati
studije pokazuju da su mikro i mala poduzeća, bez obzira na manju količinu
državnih potpora i veće zaduživanje, zahvaljujući svojoj fleksibilnosti
zabilježila manje negativnih posljedica od srednjih i velikih poduzeća.
Također, još se jednom potvrdilo kako je Hrvatska doista duboko ovisna o
turizmu; naime mikro, mali i srednji poduzetnici u priobalnim županijama su
iskazali značajan pad aktivnosti, dok su kontinentalne županije, pa čak i neke
od najsiromašnijih županija u Hrvatskoj, iskazale značajan rast poslovne
aktivnosti. Možemo stoga čak i zaključiti da će krizna 2020. godina
zahvaljujući pandemiji biti jedna od rijetkih godina u kojima Hrvatska bilježi
barem maleno izjednačavanje velikih razlika u regionalnim razinama razvijenosti.
Uzlazna poslovna
putanja mikro, malih i srednjih poduzeća
Kada se usporede
ekonomski pokazatelji u tri godine (2020., 2019. i 2018. godini) vidi se rast
broja mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća. Povećavali su se i ukupna
imovina tog sektora, dugoročne obaveze, masa isplaćenih neto plaća, prihodi od
državnih potpora, dobit poduzetnika koji su ostvarili neto dobit, gubitak
poduzetnika koji su ostvarili gubitak te izvoz. Drugim riječima, krizi usprkos,
u 2020. godini bilo je za 3.317 privatnih MMS poduzeća više nego u 2019.
godini. Ta poduzeća su imala 34,5 milijardi kuna više imovine, i isplatila su
1,37 milijardi kuna više za plaće. U 2020. je u privatnim MMS poduzećima rasla
čak i prosječna plaća te je iznosila 5.499 kuna, dok je ona u prethodnoj godini
iznosila 5.118 kuna.
Uz to, dobit MMS
poduzeća koja su dobit bilježila i ranije je čak neznatno povećana – s 31,41
milijardu koliko je zabilježeno u 2019. na 31,46 milijardi koliko je
zabilježeno u 2020. godini. S druge strane, ukupan gubitak onih privatnih malih
poduzetnika koji su ostvarili gubitke se pak povećao za značajnih 30,8%.
Pandemija je
istovremeno najviše utjecala na smanjenje prihoda malih poduzeća koji su u
2020. iskazali pad od 4,3%. Kako bi privatni MMS poduzetnici apsorbirali taj
šok, smanjili su broj zaposlenih za 3,6%, povećali dugoročne i kratkoročne
obaveze za 3,6 i 4%, smanjili ukupne rashode poslovanja za 3,4% te reducirali
investicijsku aktivnost za 12%.
Mikropoduzeća su
imala najmanje smetnji u poslovanju
Sve navedeno
dovelo je do smanjenja bruto dodane vrijednosti koju sektor privatnih MMS
poduzeća stvara u ekonomiji. Nakon rasta od 10 posto zabilježenog u 2019., u
2020. ukupno izravno generirana dodana vrijednost privatnog MMS sektora je
smanjena sa 97,6 milijardi koliko je iznosila u 2019. na 95,7 milijardi koliko
je ostvareno u 2020. godini.
Prema rezultatima
studije Ekonomskog instituta, Zagreb koja je provedena za Mastercardov projekt
Uplift, o poslovanju privatnih mikro poduzeća te malih i srednjih poduzeća
najsnažniji su udar krize 2020. godine pretrpjela srednja poduzeća, a najmanje
su smetnji osjetila mikropoduzeća. Ta je skupina najmanjih među malima jedina
kojoj se broj poduzeća u odnosu na pretkriznu 2019. godinu povećao i to za 3,2%
– a to znači da su upravo ta poduzeća odgovorna za ukupan rast broja poduzeća u
ovom sektoru. Istovremeno, broj malih poduzeća se smanjio za 3,1%, a broj
srednjih poduzeća za čak 7,3%. Ovakvi rezultati su vjerojatno posljedica
osnivanja novih (mikro) poduzeća koja su u pandemijskoj recesiji prepoznala
priliku za poslovni uspjeh. Privatna mikropoduzeća ujedno bilježe najmanje
smanjenje broja zaposlenih i najmanje povećanje dugoročnih obveza, a bilježe i
najveće povećanje imovine te isplaćene mase neto plaća.
Poslovni šok za
primorske županije
Geografski
gledano, kriza se najviše osjetila u primorskim županijama u kojima dominira
turistička djelatnost koja je tijekom 2020. zbog značajnog smanjenja ostvarenih
turističkih dolazaka i noćenja pretrpjela najveći udarac. Prema studiji,
najveći udarac je pretrpjela Dubrovačko–neretvanska županija u kojoj se broj
zaposlenih u 2020. smanjio za 14,6%, ukupni prihodi MMS poduzeća 36,9%, neto
dobitak iz 2019. od 486 milijuna kuna se u 2020. pretvorio u gubitak od 488
milijuna, izvoz se smanjio za 64%, a novostvorena bruto dodana vrijednost za
47%.
Dubrovačka
županija je bila najizloženija negativnom utjecaju pandemije zato što je u njoj
najveći udio ekonomske aktivnost izravno ili neizravno vezan za turizam, ali i
zato što je ta županija avio-turistička destinacija, a zrakoplovni promet je
tijekom 2020. bio sveden na minimum i većina gostiju je u zemlju na odmor
dolazila osobnim automobilima.
S druge strane,
pojedine kontinentalne županije koje nisu orijentirane na turističku
djelatnosti ostvarile su u 2020. povećanje poslovnih djelatnosti. Posebice pri
tome treba istaknuti Koprivničko-križevačku, Varaždinsku,
Virovitičko-podravsku, Vukovarsko-srijemsku te Požeško-slavonsku županiju.
Većinu ovih županija povezuje usmjerenost na poljoprivredu i prehrambenu industriju
pa je jedno moguće objašnjenje dobrih rezultata malih poduzetnika u ovim
županijama činjenica da se potražnja i potrošnja hrane i piće tijekom
pandemijske 2020. uslijed zatvaranja gospodarstava povećala, što je dovelo do
povećanja aktivnosti poduzetnika iz tih industrija tijekom prethodne godine.
Najveći porast
prihoda u Vukovarsko-srijemskoj županiji
U svega četiri
županije u Hrvatskoj su mali poduzetnici tijekom 2020. ostvarili rast broja
zaposlenika. Riječ je o Varaždinskoj, Sisačko-moslavačkoj, Koprivničko-križevačkoj
te Virovitičko-podravskoj županiji, dok je Vukovarsko-srijemska županija imala
najveći porast prihoda – čak 17,8%.
Ponovno očekivano,
najsnažniji pad broja zaposlenih i ukupnih prihoda bilježe privatna mala
poduzeća u djelatnosti hotela i restorana te u djelatnosti umjetnosti, zabave i
rekreacije koje su bile najizravnije pogođene epidemiološkim mjerama za
sprječavanje širenja virusa. Upravo su MMS poduzetnici iz hotelijerstva i
restorana rekorderi po pitanju državnih potpora – iznos primljenih potpora se
povećao za čak 923% u odnosu na 2019. i iznosio je 268 milijuna kuna.
„Jedine djelatnosti koje bilježe značajan rast aktivnosti i pozitivne
agregatne poslovne rezultate građevinarstvo i s njim povezana djelatnost
rudarstva i vađenja, što se vjerojatno dobrim dijelom može pripisati
posljedicama potresa kojeg je zadesio Zagreb i okolicu u ožujku 2020. Možemo
stoga zaključiti da je 2020. bila sve samo ne redovna poslovna godina u kojoj
su na poslovne rezultate mikro, malih i srednjih poduzetnika utjecala dva
izvanredna i nekontrolabilna događaja te obilata financijska potpora od strane
države kako bi se spriječila potpuna destabilizacija kako manjih poduzetnika,
tako i ukupnog gospodarstva“, zaključila je Maruška Vizek, pomoćnica ravnateljice
Ekonomskog instituta, Zagreb te ujedno i autorica studije