Raste broj slučajeva zlostavljanja djece: Hrvatska uvodi novi model zaštite žrtava

Slučaj 29-godišnjeg Hrvata iz okolice Rijeke koji je vodio globalnu mrežu pedofila i zlostavljao djevojčicu otvorio je pitanje sigurnosti djece na internetu, odgovornosti sustava i podrške žrtvama. Zbog sve većeg broja sličnih slučajeva u Hrvatskoj se, po uzoru na skandinavske države, uskoro otvara utočište za žrtve zlostavljanja, javlja RTL Danas.

Predator je trenutno u zatvoru, no psihološke posljedice za njegove žrtve ostavljaju neizbrisiv ožiljak, upozoravaju stručnjaci.

-Ovakvi slučajevi su devastirajući za svako dijete, ne samo za dijete nego i za cijelu obitelj. Djeca koja su seksualno zlostavljana pokazuju strah i pojačano seksualno ponašanje, i to se može prepoznati, kaže Dubravka Nemarnik iz Udruge Ruka koja pruža podršku žrtvama pedofilije.

Podaci Ureda pravobraniteljice za djecu pokazuju da u čak 90 posto slučajeva prijava zlostavljanja izostane. Djeca često zbog ucjene ili nesvjesnosti zločina ne žele da se znakovi zlostavljanja budu prepoznati.

Djeca u vlastitim domovima, u prostorima gdje osjećaju sigurnost, često su prisiljena snimati i dijeliti seksualni sadržaj pod utjecajem ili strahom od zlostavljača, upozorava Tomislav Ramljak iz Centra za sigurniji internet.

Predatore dodatno motivira i minimalna kaznena politika.

U Hrvatskoj je u devet mjeseci 2024. zabilježeno 479 kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djece, dok je u istom razdoblju 2025. broj narastao na 504. Broj slučajeva dječje pornografije lani je bio 279, a ove godine 330.

Kada se zločin otkrije, žrtve prolaze kroz novu traumu prisjećanja. Kako bi se to ublažilo, Ministarstvo pravosuđa pokreće Barnahus – Dječju kuću, model koji okuplja sve službe pod jednim krovom. Žrtve će na jednom mjestu dobiti psihološku, pravnu i medicinsku podršku, bez dodatnog hodanja po institucijama. Projekt bi trebao biti realiziran početkom iduće godine.

-Drago mi je da su se stvari pokrenule, ali apeliram da se razmisli o pokrivanju cijele regije, a ne centralizaciji u Zagrebu. Djeca iz ruralnih krajeva često nemaju mogućnosti doći do grada s roditeljima, dodaje Ramljak.

 Nemarnik ističe važnost praćenja aktivnosti djece na internetu:

-Postoje aplikacije koje mogu pratiti što dijete radi online, koje aplikacije posjećuje, što stavlja na internet. Roditelji ih trebaju koristiti.