INTERVJU Šantić: Zakon ne rješava problem dužnika u francima, a u budućnosti će građani još teže dolaziti do kredita

Hrvatski parlament nedavno je jednoglasno podržao konverziju kredita iz
švicarskih franaka u eure, kako bi riješio problem koji ima 55 tisuća hrvatskih
građana. Donesenim zakonom se teret troškova konverzije kredita prebacuje na
teret banaka, što je rezultiralo time da su tri poslovne banke zatražile ocjenu
ustavnosti zakona, ali i obustavu primjene zakona do odluke Ustavnog suda.
Nakon što zakon stupi na snagu, banke bi u roku od 45 dana, najkasnije do 15.
studenog trebale  preporučenom pošiljkom
dostaviti izračune konverzije, a  dužnici
će potom imati 30 dana da odluče hoće li taj prijedlog prihvatiti. Korisnicima
koji ne prihvate konverziju otplata kredita nastavit će se po početno
ugovorenim uvjetima. Slučaj Franak postao je predmetom političkog prepucavanja,
tim više što se bližimo datumu izbora.

Glavni ekonomist Societe Generale Splitske banke, Zdeslav Šantić,
komentirao je kako je ovo jedan neuobičajan poremećaj, koji je posljedica više
čimbenika, gotovo nemogućih za predvidjeti, uključujući i globalnu financijsku
krizu. Smatra i kao se javnosti nedovoljno objašnjava koje će točno posljedice
donijeti zakon o konverziji švicaraca.

Kratkoročne
posljedice: Banke će generirati gubitke od 8 miljardi kuna

 Direktne, kratkoročne posljedice najteže će se odraziti na bankama,
koje će u jednom trenutku morati generirati gubitke od 8 miljardi kuna. To su
veliki gubici, na razini od skoro tri godine. Jasno je da će biti određenih
poremećaja na domaćem financijskom  tržištu, a prema Šantiću, već smo
vidjeli dio tih poremećaja – došlo je do smanjenja kunske likvidnosti. To je
posljedica zakona o konverziji, kada su se na domaćem tržistu počeli
profilirati i biti sve zastupljeniji krediti u kunama.

– Ukoliko ovaj problem sa kunskom likvidnošću potraje, onda će to u svakom
slučaju i smanjiti ponudu i takvih kredita. Vidljivi su pritisci i što se tiče
tečaja, banke se moraju opskrbiti dodatnim iznosom eura kako bi uskladile svoju
aktivu i pasivu, a očituju se deprecijacijski pritisci, te činjenica da je HNB
već tu morao reagirati i smanjiti svoje međunarodne pričuve za 270 milijuna
eura – naglasio je.

Ističe kako je, upravo je od izbivanja krize, taj jedan stabilan bankovni
sustav i stabilna domaća valuta, jedan od glavnih razloga zašto Hrvatska nije
zabilježila značajniju korekciju kreditnog rejtinga. Samim time, početkom iduće
godine,  možemo očekivati da će promjene koje su došle i posljedice koje te
promjene nose, mogle pridonijeti i rezultirati novim pritiscima smanjenja
kreditnog rejtinga zemlje, što znači skuplje zaduženje za sve, ne samo državi,
nego i za građane i poduzeća.

Slom bankarskog
sustava odrazit će se na gospodarstvo

Šantić navodi primjere nekoliko zemalja u kojima možemo vidjeti kako slom i
pad bankarskog sustava utječe na gospodarstvo – Poljska, Cipar, Irska i
Slovenija. Ističe kako će za bankarski sustav posljedica ovog zakona bit
ogromni gubici. U tim zemljama izvor problema je bio u nedovoljnom nadzoru
banaka ili izostanaku istog.

– Javnosti se nedovoljno objašnjavaju sve posljedice ovog zakona, pa se
tako pojavila i neka uvriježena teza prema kojoj se misli da “ako je bankama
lošije, onda će građanima i gospodarstvu biti bolje”. To nije istina, tako
nažalost nije – pojašnjava.

Moramo biti svjesni situacija koje su bile primjerice u Irskoj, gdje je
 bilo izuzetno dobro, konkurentno i snažno gospodarstvo. Možemo reći kako
je izostanak nadzora banaka i usmjerenost na tržište nekretnina rezultiralo
time da se Irska u jednom trenutku našla u sličnoj situaciji kao i Grčka,
odnosno morala je zatražiti financijsku pomoć Europske Unije. Za primjer navodi
i Sloveniju, koja je imala drugačiji problem s istim rezultatom – uplitanje
politike u vođenje banaka. Šantić smatra kako se situacija u Hrvatskoj mogla
riješiti na drugačiji način, nekim alternativnim rješenjima.

– Kod nas je slučaj pravne nesigurnosti, odnosno činjenice da je ovo ipak
retroaktivno zadiranje u ugovorne odnose između dvije stranke. Problem se mogao
drugačije riješiti. HNB je predložio neka bolja, alternativna rješenja, mogli
smo dodatno razraditi model balon kredita i slično… Trebalo je naći neko
kompromisno rješenje, model koji sadrži  jednu socijalnu komponentu, da se
trošak podijeli među sudionicima, kao što je Europska komisija i MMF predlagao
Hrvatskoj.

Smanjenje rata sigurno
neće pomoći onim najugroženijim slojevima građana

– Gledajući dugoročno, možemo reći da će sasvim sigurno ovakav potez smanjiti
potencijal hrvatskih banaka da financiraju domaće gospodarstvo, a smamim time i
da će se potencijalni rast BDP-a smanjiti.

Šantić naglašava kako je i analiza Središnje banke pokazala da postoje
mnoga bolja rješenja problema, rješenja koja bi nudila pravedniju
raspodjelu tereta, a isto tako omogućila da građani zaduženi u francima, osjete
čak i niže rate nego što će im ovaj zakon donijeti.

– Znači, govori se o smanjenju rata koje sigurno neće pomoći onim
najugroženijim slojevima građana, odnosno onima koji su se našli u nezavidnoj
situaciji, ne samo radi jačanja franka, nego i radi gubitka radnog mjesta i
slično. Ono što moramo znati, izostanak dijeljenja troškova potiče i moralni
hazard, što znači da će za 10-tak godina, kada se zaboravi ova cijela priča,
ukoliko se ponude krediti u nekoj egzotičnoj valuti, netko uzeti taj proizvod i
reći država će stati iza mene kao i u ovom slučaju.

I povjerenik za financijsku stabilnost, financijske usluge i uniju tržišta
kapitala Jonathan Hill iznio je
stajalište Komisije o hrvatskom zakonskom rješenju o konverziji kredita
denomiraniranih u švicarskim francima u eure. 
Jasno je da Europska komisija ne smatra da je usvojeni zakon u skladu s
ekonomskim preporukama koje su EK i Vijeće EU dali Hrvatskoj, a u kojima su
preporučili da rješenje o kreditima u švicarskim francima bude “razmjerno i
pravedno” te “usmjereno prema pomaganju najranjivijim dužnicima”. Ministar Lalovac ponavlja da Vlada ima druge
mehanizme kojima će zaštiti građane ako kojim slučajem zakon padne na Ustavnom
sudu, premda je i dalje uvjeren da do toga neće doći. Pozvao je i oporbu da se
izjasni o sudbini zakona. Austrijski ministar financija Schelling, također je izjavio da nije pošteno da cijeli trošak
konverzije kredita padne na teret banaka.

Bitno je istaknuti, nastavlja Šantić, da ovaj zakon ne rješava problem
dužnika u francima, njima će tek neznatno olakšati. S druge strane, zakon predstavlja
težak udarac za banke, koliko god one bile neomiljene u ovom trenutku, znači
otežavanje procesa gospodarskog oporavka u Hrvatskoj.

– Toga moramo bit svjesni jer bankarski sustav, financijski sustav predstavlja
krvožilni sustav svakog gospodarstva. Općenito, bilo kakav potencijal za rast
domaćeg gospodarstva bio bi znatno manji i to je nešto što onda, ukoliko ne dođe
do promjena, možemo očekivati. Kao i da će se nastaviti proces razduživanja
privatnog sektora u Hrvatskoj. U konačnici, građani će još teže dolaziti do
kredita – zaključuje Šantić.

Ustavni sud će
suspendirati zakon o konverziji kredita?

Proteklih dana među članovima udruge Franak
proširila se panika kako je cijela priča sa švicarcem zapravo namještena. Koordinator Udruge Franak Denis
Smajo najavio je na svom Facebook profilu kako napušta funkciju nakon što
je iz nekoliko izvora dobio informaciju kako će Ustavni sud uskoro suspendirati
zakon o konverziji kredita.

– Osobno sam nakon svega jako razočaran. Bez obzira na ishod ove cijele
priče, ne mislim se više baviti sa slučajem franak. Borit ću se na druge načine
za svoju obitelj. A ako treba i napustit ću ovu državu za koju mi je otac
ostavio zdravlje – napisao je na Facebooku.

Ustavni sud odbacio je takve optužbe o dogovoru pada zakona nakon izbora,
no što će se zapravo dogododiti, ostaje nam vidjeti – nakon izbora.