Šešeljevo zdravlje pogoršano, Brammertz očekuje presude Šešelju i Karadžiću ove godine

Zdravstveno stanje Vojislava Šešelja je pogoršano, objavili su u četvrtak srbijanski mediji, a pravni zastupnik srbijanske vlade u slučaju ovog haškog optuženika Saša Obradović kazao je da “nitko u Srbiji nije odlučio da Vojislav Šešelj ne bude predat Haškom tribunalu (ICTY)”.

Na pitanje lista Danas hoće li država snositi posljedice ako ne izruči Šešelja, Obradović je rekao da “nitko u Srbiji nije odlučio da Šešelj ne bude predat Haškom tribunalu”.

Obradović je u ponedjeljak u ICTY-u zatražio od Žalbenog vijeća očitovanje o tome hoće li će poslati nalog za uhićenje Šešelja jer taj dokument Srbiji nije dostavljen.

“Čekamo odgovor Tribunala. Kad dokument stigne, postupak ide dalje”, naglasio je Obradović.

Beogradski tisak u međuvremenu navodi ocjene članova liječničkog tima da je Šešeljevo zdravlje pogoršano, te da je to posljedica reagiranja na kemoterapiju koju je počeo primati zbog raka debelog crijeva i metastaza na jetri.

Vođa liječničkog tima Milovan Bojić tvrdi da Šešeljevo zdravstveno stanje ne dozvoljava njegov povratak u pritvorsku jedinicu.

“Ima sve simptome progresije bolesti, zbog čega je pod svakodnevnim medicinskim nadzorom kod kuće i prima infuzije. Riječ je o burnoj reakciji na kemoterapiju … nema govora o vraćanju Šešelja u Den Haag. Njegov povratak u Tribunal bio bi ravan ubojstvu”, citiraju Bojića beogradski mediji.

Šešelj se posljednji put pojavio u javnosti na kongresu radikala u subotu, a za Blic od srijede je rekao kako se “osjeća nešto bolje” i da će “pokušati danas doći na posao, u stranku”, budući da radikali četvrtkom održavaju redovite tiskovne konferencije.

Istodobno, mediji tvrde kako su radikali zapali i u financijske probleme jer stranački odbori ne plaćaju članarinu, što je Blicu izravno potvrdio i sam Šešelj.

“Nemaju ljudi para. Tko ima za platiti – plati, tko nema – nema! Nitko nije isključen zbog toga iz stranke. Mi smo stranka siromašnih, ali siromaštvo je znak poštenja”, rekao je Šešelj.

Vojislav Šešelj se 12. studenog 2014., poslije skoro 12 godina vratio u Srbiju, nakon što je iz ICTY-a pušten na privremenu slobodu zbog lošeg zdravstvenog stanja. On je po dolasku u Beograd izjavio da ne bježi ali i da se neće dragovoljno vraćati u Haag.

Haško tužiteljstvo je 14. travnja zatražilo da se Šešelju hitno naloži povratak s privremene slobode u pritvor, a njegovi liječnici su u međuvremenu ocijenili da bi, zbog ozbiljnog narušenog zdravlja, vraćanje Šešelja u pritvor Haškog tribunala “bilo ubojstvo s predumišljajem”.

Glavni tužitelj Haškog suda Serge Brammertz izjavio je pred Vijećem sigurnosti UN-a u srijedu da se izricanje prvostupanjskih presuda Vojislavu Šešelju i bivšem vođi bosanskih Srba Radovanu Karadžiću očekuje kasnije ove godine, objavljeno je na internetskim stranicama ICTY-a.

Što se tiče predmeta Ratka Mladića, Brammertz je najavio da će njegov ured kasnije ovoga mjeseca nakratko ponovno otvoriti svoj dokazni postupak kako bi “predočio novootkrivene dokaze vezano za masovnu grobnicu Tomašicu”.

Također je podsjetio da je suđenje Goranu Hadžiću privremeno prekinuto u listopadu 2014. zbog lošeg zdravstvenog stanja optuženog i rekao je da su ostala još samo tri žalbena postupka u predmetima Stanišić i Simatović, Stanišić i Župljanin, te Prlić i drugi.

Podnoseći Vijeću sigurnosti UN-a izvješće haškog tužiteljstva o napretku postignutom u ispunjavanju strategije okončanja rada ICTY-a, koji se odnosi na razdoblje od 16. studenoga 2014. do 15. svibnja 2015., Brammertz je istaknuo potrebu da se intenzivira potraga za nestalim osobama u regiji.

On je rekao da je to ključni prioritet te da je “još uvijek previše obitelji koji ne znaju sudbinu svojih voljenih”. Naglasio je da se po tom pitanju “može učiniti više” i izvijestio da tužiteljstvo sudjeluje u intenzivnim naporima u svrhu jačanja potrage za nestalima u BiH.

Svoje izlaganje je završio podsjećanjem na predstojeću 20. godišnjicu masakra u Srebrenici u srpnju. “To će biti prigoda da se prisjetimo svih žrtava sukoba u bivšoj Jugoslaviji i da priznamo da preživjeli poduzimaju izvanredne napore kako bi izgradili mirniju budućnost.” Dodao je da će to također biti “prilika za međunarodnu zajednicu da ponovno potvrdi svoju predanost ostvarivanju pravde za zločine počinjene u prošlosti i sprječavanju njihovog ponavljanja”.

Predsjednik Haškog suda Theodor Meron u svom je redovitom polugodišnjem izvješću pred Vijećem sigurnosti u srijedu iznio postignuća ICTY-a i izazove s kojima je suočen.

Meron je rekao da bi do kraja ove godine, prema predviđanjima predsjedavajućih sudaca, ICTY trebalo završiti sve postupke osim dva suđenja i dva žalbena postupka. Unatoč tome što rad Haškog suda napreduje, nastavio je on, razni izazovi doveli su do kašnjenja postupaka. Međutim, kazao je da se i dalje očekuje da će posljednji predmeti biti završeni 2017. kao što je već ranije predvidio ICTY.

Kao glavne izazove s kojima je ICTY suočen, Meron je naveo zdravstveno stanje nekih optuženika i odlazak djelatnika suda.