Znanstvenici napeto očekuju vijesti s kometa

Prvi pristigli podaci u kontrolu leta Europske svemirske
agencije (ESA) u Darmstadtu pokazali su da je Philae, koji je veličine
perilice rublja i teži stotinjak kila, nakon prvog slijetanja potonuo
oko 4,5 centimetara u površinu kometa, što sugerira da je gornji sloj
tog nebeskog tijela relativno mekan.

Kasnije je vjerojatno došlo do odskakivanja, jer harpuni nisu
radili kako treba, i sondi su trebala dva sata da se napokon smiri.
Znanstvenici u četvrtak napeto očekuju nove povratne informacije kako bi
odlučili hoće li ponovo pokušati ispaljivati harpune i pritom ne
riskirati dodatnu destabilizaciju letjelice.

Konferencija za novinare u Darmstadtu predviđena je za poslije podne.

Jučerašnje slijetanje Philaea na komet, prvo u povijesti, koje
je otvorilo novo poglavlje u istraživanju svemira, izazvalo je
oduševljenje u kontroli leta.

Philae je sa svojom matičnom letjelicom Rosettom putovao do 500
milijuna kilometara udaljenog kometa punih deset godina. Samo spuštanje
od Rossete do kometa trajalo je sedam sati. Kad je robot napokon poslao
prve podatke s kometa, u kontroli leta nastala je prava eksplozija
radosti.

“Na kometu smo, vrlo smo sretni”, izjavio je Andrea Accomazzo,
direktor leta misije Rosetta pri Europskom centru za svemirske operacije
(ESOC).

“To je veliki korak za čovječanstvo. Mi smo prvi koji smo to
učinili i to je ono što će zauvijek ostati”, kazao je direktor ESA-e
Jean-Jacques Dordain.

ESA se ovim pothvatom priključila prvoj ligi svemirskog
istraživanja u kojoj su dosad bili SAD i Rusija, a ubrzano im se
priključuje i Kina.

“Ovo je pobjeda Europe, napretka i čovječanstva”, rekao je u
srijedu navečer francuski predsjednik Francois Hollande. Velike pohvale
europskim kolegama stigle su i iz američke NASA-e.

Euforija u Darmstadtu splasnula je, međutim, kad su otkriveni
problemi s harpunom. Uspije li se Philae učvrstiti, fotografirat će
krajobraz kometa i analizirati površinu. Kometi su primitivna tijela
Sunčeva sustava i kao takva mogu služiti kao ‘povijesne čitanke’ njegova
nastanka prije 4,6 milijardi godina.

Komet Čurjumov-Gerasimenko dobio je ime po ukrajinskim
astronomima koji su ga otkrili 1969. godine. Klim Ivanovič Čurjumov,
kojem je sada 77 godina, bio je u kontroli leta u Darmstadtu u vrijeme
slijetanja.

Matična letjelica Rosetta, koja bi trebala kružiti orbitom
kometa još godinu dana, ime je dobila po kamenu iz Rosette pomoću kojeg
su dešifrirani egipatski hijeroglifi, a Philae po otoku na današnjem
Naserovom otoku na Nilu na kojem je pronađen obelisk koji je s navedenim
kamenom također poslužio za razumijevanje egipatskog pisma.