Nema liječnika zainteresiranih za rad u KBC-u Split

Zbog problema
s nedostatkom liječničkog kadra KBC Split je od Ministarstva zdravstva
za ovu godinu tražio ukupno 78 specijalizacija, a najviše im trebaju iz
anesteziologije, kardiologije, kirurgije, ginekologije
i radiologije. KBC je u zadnje dvije godine zaposlio 10 anesteziologa,
pa će ih uz tih pet koje su sada zatražili imati ukupno 15.

“Liječnika na tržištu jednostavno nema. Raspisali smo natječaje za
nove liječnike, ali nam se nitko nije javio. Tražili smo liječnike za
opću kirurgiju, kardiologiju, ginekologiju i anesteziju, ali nitko nije
bio zainteresiran”, izjavio je Hini ravnatelj KBC-a Split Ivo Jurić.

“Iduće godine očekujemo da će nam anesteziologija biti puno bolja,
ova godina nam je još kritična, a imamo i problem s radiolozima zbog
čega nam se produljuju liste čekanja”, objasnio je Jurić.

U Makarskoj se više ne radi ultrazvuk dojke, zbog čega svi idu u KBC
Split, a isto će se do kraja godine dogoditi i s Domom zdravlja u Sinju,
jer jedina preostala radiologinja ide u mirovinu. Zbog toga su liste
čekanja sve duže, a pacijenti sve ljući na liječničko osoblje, kaže
Jurić.

Specijalizanti na kraju ne odu raditi tamo gdje je planirano

Ravnatelj Doma zdravlja Split Dragomir Petric dobio je od Europskog
socijalnog fonda sredstva za 28 specijalizacija (85 posto od Fonda,
ostalo će financirati država), među kojima su i one za ginekologiju,
obiteljsku medicinu, pedijatriju i radiologiju.

No, upozorava na realnu mogućnost da veći dio specijalizanata na
kraju ne ode tamo gdje je planirano jer se radi o specijalizacijama za
udaljena i nenaseljena područja.

“U ovom trenutku na školovanju imamo devet radiologa, od čega je njih
šest pred završetkom, ali upravo toliko radiologa nedostaje KBC-u
Split. Kako ćete ih zaustaviti da se ne jave na natječaje za posao u
bolnici gdje im nude radno mjesto i bolje uvjete, pogotovo plaću”, žali
se Petric.

Domu zdravlja nedostaju 44 specijalizacije, među kojima je najviše
onih iz obiteljske medicine, potom internista, psihijatara, ginekologa,
pedijatara i fizijatara. No, to su tek potrebe da se zadrži postojeće
stanje, bez unaprjeđivanja i razvoja, kaže Petric.

Ravnatelj županijskog Zavoda za hitnu medicinu Leo Luetić navodi kako
im je omogućeno da u idućih pet godina školuju osam specijalizanata
hitne medicine. “Sadašnji broj specijalista je otprilike 40 do 50 posto
onoga što nam treba. S osam novih specijalizanata se približavamo
konačnom cilju”, kazao je Luetić.

Specijalističko usavršavanje doktora medicine traje pet godina i stoji otprilike milijun kuna po specijalizantu.