Jesu li branitelji privilegirani i trebaju li dobiti 7 posto dionica od prodaje HEP-a?

Bila je to svojevrsna zahvala braniteljima za sve dane koje su proveli u ratu, u rovovima i srpskim logorima. Kao zahvala svima onima čiji su očevi, majke, djedovi poginuli za slobodu.

Kao pokušaj da se očisti obraz prema onima koji su se borili, dok su oni drugi veliki Hrvati uživali u blagodatima privatizacije na naš hrvatski način. Kako bi se skinula ljaga s onih koji su dopustili da se država – za koju smo se borili – pljačka, piše jutarnji.

I ta hvala očitovala se kroz odluku da nam se dodijele dionice državnih tvrtki, prije svega HT-a i Ine, i da tih sedam posto dionica podijelimo između sebe.

No Inu više nemamo, ostao je HT, a ako u budućnosti ponovno zazvoni telefon na Upravnom odboru Fonda branitelja – ostat ćemo i bez HT-a i bez mogućih dionica HEP-a. Političari odlučuju o svemu, pa i o dionicama. One su ionako samo na papiru naše.

U dahu mi je ovo izgovorio jedan zagrebački branitelj, zaposlenik jedne privatne tvrtke, sa znatnim borbenim stažom u Domovinskom ratu, nakon što su se određene braniteljske udruge na čelu s HDZ-ovcem Josipom Đakićem i Josipom Klemmom javile sa zahtjevom da se u slučaju privatizacije HEP-a sedam posto dionica te državne tvrtke prenese u Fond hrvatskih branitelja.

Zgražanje zbora

Odmah potom Generalski zbor “izražava zgražanje” nad takvom idejom jer su takva traženja “u suprotonosti sa svim vrijednostima za koje su se borili hrvatski branitelji i stradalnici Domovinskog rata”.

Sam Klemm odmah je odgovorio Zboru da su “skupina ljudi koja služi samo interesnim grupacijama” i pita ih “gdje su bili kad se Ina prodavala” te da se ne sjeća kada je Zbor “organizirao okrugle stolove o samoubojstvu hrvatskih branitelja”. Postavio im je i pitanje kakav je to Zbor kada generali Mladen Markač i Ante Gotovina ne žele čuti za njega.

Na stranu Zbora neočekivano je stao sindikalist Vilim Ribić. Uvjeren je da je izjava generala o protivljenju dodjeli 7% dionica od prodaje HEP-a braniteljskom fondu “najsvjetliji trenutak javnog života u zadnjih godinu dana” jer “unosi optimizam” i “otvara nadu da je u Hrvatskoj moguća vladavina razuma” te naglašava da “branitelj ne mogu opet biti prioritet”.

– Model oko privatizacije HEP-a još nije ni razrađen, a pojedine braniteljske skupine već govore “trebamo, trebamo, trebamo”. Pa to je strašno. Stalno ponavljanje da netko uvijek nešto treba iritira veći broj građana. Posebice mlađe generacije koje danas traže svoje mjesto u društvu. Na to smo htjeli skrenuti pozornost. Zašto se ti novci, ako dođe do prodaje HEP-a, ne bi usmjerili u demografske mjere ili u mlade – kaže mi Pavao Miljavac, čelnik Generalskog zbora.

Što dobivaju?

A za to konstantno traženje i pozive da nešto trebaju, trebaju, trebaju, kako kaže general, velikog sluha imala je Vlada Andreja Plankovića koja je Ministarstvu branitelja, na čijem je čelu umirovljeni brigadni general Tomo Medved, povećala sredstva za oko 28 posto.

Proračun Ministarstva iznosi 1,17 milijardi kuna, a u ta sredstva nisu uključene opskrbnine koje isplaćuje Ministarsvo za demografiju, mlade i socijalnu politiku, kao ni iznosi za besplatne udžbenike koji se isplaćuju iz Ministarstva obrazovanja.

Za te stavke, kako je sam ministar financija Zdravko Marić rekao, izdavaja se dodatnih 200 milijuna kuna.

Najveće povećanje odnosi se na izdvajanje za socijalnu skrb branitelja sa 855 milijuna na 1,09 milijardi kuna. Isto tako, sa 1,1 milijun na 26 milijuna kuna povećana je stavka poboljšanja kvalitete života za obitelji ratnih vojnih invalida.

Ministar Medved u više je navrata ponovio da u svom mandatu želi što prije riješiti stambeno zbrinjavanje branitelja. Takvih zahtjeva ima oko 13 tisuća.

Najavio je i kaznene odredbe za poslodavce koji ne poštuju prioritet u zapošljavanju branitelja i djece poginulih branitelja. A javnost bi uskoro trebala biti upoznata s nacrtom novog Zakona o braniteljima. Prema raznim nacrtima, a bilo ih je više, u Zakon bi trebao ući i pripadnici HVO-a. A oni bi, prema jednom od nacrta novog Zakona, trebali imati sva prava kao i branitelji – od mirovina, invlidinina, stambenog zbrinjavanja, vozila do prava na opskrbnine i ortopedska pomagala. Prema nekim računicama i okvirnim procjenama, ta bi stavka proračun opteretila između dvije i četiri milijarde kuna.

Uzme li se proračun Ministarstva, kao i mirovine koje HZMO isplaćuje braniteljima, ispada da država za tu populaciju godišnje izdvaja oko 5,5 milijardi kuna.

Prema nekoliko zakona, kao i prema Kolektivnom ugovoru za državne službenike, branitelji, vojni invalidi, obitelji poginulih branitelja imaju prednost pri zapošljavanju, no samo ako su nezaposleni i ako imaju jednake uvjete kao ostali kandidati.

Isto tako imaju pravo na jednokratnu pomoć, a prema proračunu za 2017., za tu će se stavku izdvojiti 75 milijuna kuna, 40 milijuna više nego lani.

Stradalnici Domovinskog rata, dakle vojni invalidi, obitelji zatočenih, poginulih i nestalih imaju pravo na stambene kredite, a Ministarstvo dodjeljuje i financijsku potporu za kupnju ili gradnju prve nekretnine. Financijska potpora je nepovratna, a ovisi o stupnju tjelesnog oštećenja i broju članova kućanstva.

Više pročitajte http://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/jesu-li-branitelji-privilegirani-i-trebaju-li-dobiti-7-posto-dionica-od-prodaje-hep-a/5503827/ .