Article

//www.dalmacijanews.hr/files/60dd6a5a6f52df1bc48b45ac/80

Stranka Pametno za Split i Dalmaciju o Vruji: "Teško je ukratko napisati što je sve nezakonito, loše i protivno zdravoj pameti napravljeno"

Njihovu objavu donosimo u nastavku

Stranka Pametno za Split i Dalmaciju oglasila se o slučaju na Vruji. Objavili su post pod nazivom “sve što bismo o nezakonitim radnjama na Vruji trebali znati”

Njihovu objavu donosimo u nastavku: 

Na području Vrulje tri su grupe nezakonitosti: izgradnja ceste, rekonstrukcija paviljona Dalma hotela i gradnja na pomorskom dobru. Teško je ukratko napisati što je sve nezakonito, loše i protivno zdravoj pameti i tradiciji napravljeno. 
Donosimo vam podatke iz prijave nezakonite gradnje koju je podnijela Mariana Bucat 2017. godine, dopunjene s novijim nezakonitostima.

Glavnina nezakonito izgrađenog nalazi se u obuhvatu Prostornog plana uređenja Općine Zadvarje, PPUO-a. Prema mapi Uvjeti korištenja i zaštita prostora, izgrađeno se nalazi u zoni označenoj kao spomenik prirode. Prema mapi Građevinska područja naselja, nalazi se izvan građevinskog područja.

Paviljoni uz plažu koji su izgrađeni 1988. prema projektu Dinka Kovačića najprije su rekonstruirani bez ikakvog akta kojim se odobrava građenje. Zatim su ozakonjeni što je po Zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama bilo dopušteno (pa nije u redu kritizirati referenticu koja je izdala rješenje o ozakonjenju), ali onda je rekonstrukcija nastavljena! Ovo posljednje znači da je konačno rekonstruirani sklop ipak nezakonit jer ne može odgovarati snimci iz rješenja. 

U ljeto 2018. sjeveroistočno od nekadašnjih paviljona je izbetoniran i hidroizoliran suteren sa zelenim ravnim krovom površine preko 100 m2 nepoznate namjene. Po svemu sudeći, ni ovo nije moglo biti izgrađeno zakonito. Za ovaj slučaj je Građevinska inspekcija pokrenula postupak.

Obzirom da su originalni paviljoni objavljivani po stručnim časopisima pa je barem stručnoj javnosti znano kako su ranije izgledali, onda se lako može utvrditi kako nezakonito rekonstruirani sklop toliko drugačije izgleda od originalnog da originalno i novonastalo stanje uopće nisu usporedivi. Stanje je nakaradno. O tragikomično izvedenim zanatskim detaljima, u suprotnosti s tradicijom građenja u ovom dijelu Dalmacije, može se napisati na desetke rečenica. 
Nadalje, prvi i osnovni uvjet za pravo građenja jest vlasništvo (ili drugi dokaz o pravnom interesu), ali ovdje niti toga nema. Vlasnik je RH. Ono što zabrinjava jest mogućnost koju „graditelj“ ima, a to je neposredna pogodba o kupnji od RH prema Zakonu o upravljanju državnom imovinom. Ovakva kupovina se može osporiti jedino tako da Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine utvrdi kako ono što je ozakonjeno ne postoji više u tom obliku na terenu.

Prema kategorizaciji Ministarstva turizma zgrade su bile kategorizirane kao hotel s tri zvjezdice. Subjekt koji je „poslovao“ u objektu jest POINT SPLIT d.o.o., Ulica Bl. Ivana Merza 8 iz Splita.

Budući da je evidentno da se sklop koristi, a da je „pripadajuće“ more u Naturi 2000 označeno kao područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove, jedno od najvažnijih pitanja jest zbrinjavanje fekalnih voda. Kako je rekonstrukcija rađena traljavo, opravdana je bojazan da fekalne vode u svom punom sastavu i koloritu odlaze u more.
Najimpresivniji dio ovog ludila jest izgradnja puta prema glavnom projektu izrađenom u tvrtci Projektni biro DAMJANIĆ. U projektu je kao tip građevine navedeno da se radi o šumskom protupožarnom prosjeku. Kao investitor, naveden je opet POINT SPLIT. Slučajan pronalazak ovog projekta od strane jedne sportašice je bio ključan za prijavu investitora Hrvatskim šumama koje dalje promptno postupile. 

Radi se o zahvatu toliko protivnom zakonu, građevinskim uzancama i ekološkim standardima da je teško i kompleksno opisati koliko je protivno.

ŠUMSKI PROTUPOŽARNI PROSJEK inače je opisan u Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima. U vrijeme prijave prosjek se mogao raditi bez građevinske dozvole, u skladu s glavnim projektom (s potvrdama javnopravnih tijela, uz obvezu prijave gradilišta i stručni nadzor).

Međutim, ova građevina ne odgovara slučaju iz Pravilnika ponajprije zbog toga što se uglavnom NE radi o šumskom zemljištu. Upisane kulture korištenja su pašnjaci i potok. Na samo nekoliko čestica radi se o putu, ali izgrađeno ne prati trasu puta. Osim toga, sudbina je htjela da je cijelu padinu neposredno prije gradnje zadesio požar tako da je manji pošumljeni dio temeljito izgorio. 

Međutim, čak i da se radilo o šumi, ne radi se o protupožarnom prosjeku. Prosjeci su linije oslobođene od lako zapaljive flore, kod kojih nagib terena nije presudan. Jasno je kako se radi o putu, serpentini nagiba, širine, oblikovanja zavoja i drugih elemenata prilagođenih KOLNOM prometu.  

Potpuno druga tema, ali za ovaj krajolik najvažnija, jest njegova prirodna kvaliteta. To je već očito iz činjenice da je u PPUO-u cijela padina označena kao spomenik prirode. Nakon predmetnog zahvata, može se samo govoriti o spomeniku sveopćoj devastaciji.

Jedan od istaknutijih nepredvidljivih ekoloških problema jest poremećeno otjecanje slivnih voda. Na nekoliko mjesta modificiran je potok - bujični tok. Izmjene su i u dionici i u presjeku korita. 

Neke instalacije u međuvremenu jesu izvedene u ovom smislu, ali naoko to sve izgleda „ajme i kuku“. Posljedica neplanskog modificiranja bilo kojeg vodotoka može biti katastrofalna: erozija tla, uništavanje autohtonih kultura, nemogućnost njegove obnove...  

Treba imati na umu i to da padina između magistrale i mora nije sasvim prirodna. Nekoć su pašnjaci nježno bili zasječeni tzv. Carskim ili Napoleonovim putem. Dakle, može se govoriti i o kultiviranom / kulturnom krajoliku. Taj put je brutalno rasječen novom cestom.

Devastacija na pomorskom dobru je treća golema tema, a ta neka bude za drugu priliku.

Cijeli prošli mandat ukazivali smo na nezakonitosti i na Vruji i na Bolu i na Benama i na svim ostalim problematičnim koncesijama. Zaštita pomorskog dobra, zaštićenih područja prirode i sustavno prostorno planiranje i dalje će biti prioriteti od kojih nećemo odustati.
hr Fri Jul 09 2021 17:53:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/60a29fc26f52df3f778b4585/80

Stipe Božić: 'Koliko gradu Splitu vrijede olimpijske medalje?'

Stipe Božić je razočaran prijemom olimpijskih pobjednika
Stipe Božić na društvenim mrežama izrazio je nezadovoljstvo dočekom olimpijskih pobjednika, odnosno time što gradonačelnik nije dočekao olimpijce. Na dočeku se osim gradonačelnika nije pojavio nitko iz Banovine.

- Koliko gradu Splitu vrijede olimpijske medalje? Sudeći po reakciji gradskih čelnika na jučerašnji doček, ništa. Stiže još olimpijskih medalja u Split i zato ima još vremena da ih i gradonačelnik dočeka. Za mene su tuđi uspjesi neizmjerno veselje, pogotovo ako je riječ o splitskim uspjesima.“
hr Sat Jul 31 2021 21:36:49 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/61057c1b6f52df67f18b456b/80
Foto: HGSS Zadar

Zadarski HGSS u dva dana pet puta spašavao dehidrirane izletnike

Zadarska Stanica Hrvatske gorske službe spašavanja (HGSS) izvijestila je u subotu kako unatoč njihovim upozorenjima da vrućina ubija, s terena i dalje stižu vijesti o velikom broju akcija spašavanja pa je još jednom pozvala izletnike da sa sobom uvijek nose dovoljno vode.

28.7. tri strana državljana zatražila su pomoć dežurnih HGSS spašavatelja u NP Paklenica. Famozna staza preko zaseoka Tomići ponovo se pokazala opasnom za nepripremljene planinare. Zalihe vode koje su ponijeli bile su dovoljne za polovicu staze. Od tri sata popodne do šest, kada je pozvana pomoć, bili su bez vode. U ljetnim uvjetima koji trenutno vladaju pravilo je da je potrebno gotovo litra vode na sat. Ponavljamo da na ovoj stazi nema hlada i ne postoje izvori vode za nadopunu.

Nakon što jedan od posjetitelja više nije mogao zbog dehidracije i iscrpljenosti nastaviti druga dvojica su krenuli po pomoć. Dolaskom do parkirališta zatražili su pomoć djelatnike Parka koji su alarmirali dežurne spašavatelje HGSS Stanice Zadar. Spašavatelji stižu do osobe nakon 15 min. Nakon okrepe rehidacijskom otopinom osoba se uspijeva, uz pomoć spašavatelja, sama spustiti do parkirališta.

30.7. stiže poziv s otoka Paga da je dan prije nestala starija muška osoba, hrvatski državljanin. Osoba je posljednji put viđena oko 19:00 na putu prema plaži. Pokrenuta je potraga kojoj su se priključili mještani, članovi lokalnog DVD-a i lučka kapetanija. Kako osoba tog dana nije pronađena, sljedeće jutro pozvana je i HGSS Stanica Zadar. Odmah na teren izlazi zapovjedno vozilo međutim stiže dojava da je osoba pronađena živa i da je u tijeku medicinsko zbrinjavanje.

31.7. odmah iza ponoći na dežurni telefon HGSS Stanice Zadar stiže poziv putem Centra 112. Mještanin Novigrada upao je u jamu koja se nalazi u blizini naselja. Policija, vatrogasci i HMP koji su već na terenu traže pomoć HGSS-a pri izvlačenju unesrećenog sa dubine od dvadesetak metara. Na teren izlazi šest spašavatelja. Vatrogasci su već upakirali osobu u nosila pa je, nakon što su spašavatelji pripremili sidrište, odmah krenulo izvlačenje osobe iz jame. Već nakon 10 minuta osoba je predana HMP. Akcija završava u 1:30.

hr Sat Jul 31 2021 18:45:57 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/608d8aa06f52df5f4f8b456b/80
Foto: Pixabay

Na Makarskoj rivijeri trenutno više od 50 tisuća gostiju, približava se rekordnoj 2019. godini

Prema podacima turističkih ureda, na Makarskoj rivijeri trenutno boravi 56 tisuća gostiju
Zadnji srpanjski vikend obilježio je velik broj turista i gužve na cestama. Makarska rivijera gotovo da i nema slobodnih kapaciteta, a prepuni hoteli preporučuju prethodne rezervacije smještaja.

Gotovo sve hotelske kuće trenutno nemaju slobodnih soba. Kako se doznaje u turističkim uredima, malo je slobodnih mjesta i u kućama za odmor i apartmanima.

Po broju turista vodi Makarska s 15.800 gostiju, u Baškoj Vodi gdje se i dalje traži 'krevet više' odmara se 11.500 turista, u Tučepima ih je više od 8000, a u Podgori 5,5 tisuća, dok Općina Gradac ugošćuje više od 6000 gostiju.


hr Sat Jul 31 2021 16:46:40 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/5d58f41c29111c854e8b45d5/80
Foto: Freepik

Povučeni sladoledi, jogurt, krekeri… Odakle u njima zabranjeni pesticid?

Nakon što je Dukat objavio da povlači dva jogurta, zbog pesticida je s tržišta povučen i niz sladoleda.

Ministarstvo poljoprivrede jučer je izvijestilo potrošače o opozivu četiri vrste sladoleda.

Ministarstvo navodi da je dobavljač, Mars Hrvatska d.o.o., iz opreza opozvao proizvode Snickers Xtra ice cream bar 66 g – single, Snickers ice cream bar 48 g – 6 pack box, Twix ice cream bar 47 g – single, Twix ice cream bar 34.2 g – 6 pack box, Bounty ice cream bar 39.1 g – 6 pack box i M&Ms peanut ice cream stick 62 g – single.

Iz Sparovih supermarketa povučeno je pet okusa sladoleda austrijskog proizvođača Froneri

Zbog postojanja pesticida etilen oksida u sjemenkama sezama koje se koriste u proizvodnji krekera, s tržišta je povučen proizvod Gustoni Cracker Sesam mit Rosmarin.

Što se jogurta tiče, zbog utvrđenoga pesticida etilen oksida u aditivu koji se koristi u procesu proizvodnje, opoziva svoje proizvode Dukatos jogurt crni ribiz 150 g i Dukatos jogurt naranča cimet 150 g određenih rokova trajanja.

Što je etilen oksid?

Etilen oksid je zapaljivi bezbojni plin slatkastog okusa koji se koristi prvenstveno u proizvodnji kemikalija, među ostalim i antifriza. U manjim količinama koristi se kao pesticid i sterilizator. Budući da može oštetiti DNK vrlo je efikasan za ubijanje bakterija, virusa i gljivica, ali studije su dokazla i njegova kancerogena svojstva.

Etilen oksida praktički nema u masovnom optjecaju. Slučajevi trovanja ovim spojem uglavnom su ograničeni na proizvodne pogone u kojima se on proizvodi, određeni broj ljudi mu je izložen kroz udisanje cigaretnog dima ili kroz medicinske i kozmetičke proizvode u kojima se on koristi kao sterilizator.

Etilen oksid se često koristi u kemijskoj, ali je zabranjen u prehrambenoj industriji.

Hrana kontaminirana ovim spojem dosad je u EU najčešće dolazila iz Indije, gdje je korištenje etilen oksida u prehrambenoj industriji dopušteno.

Španjolska agencija za hranu ovog je ljeta zatražila da sve članice EU odmah zabrane bilo kakvu prisutnost etilen oksida u hrani jer je opasan i u najmanjim količinama. Nakon savjetovanja sa stručnjacima i članicama, Europska komisija odlučila se na “usklađeni pristup” u provjerama i uklanjanju ovog rizika, piše Kult Plave Kamenice.

Kako su takvi proizvodi završili na policama?

Europska komisija krajem lipnja je ponovno procijenila situaciju, posebno prisutnost etilen oksida u aditivu E410 koji se dobiva od sjemenki rogača. Etilen oksid moga je biti primijenjen kao pesticid za rogač ili sterilizator za priprava ili oboje.

Kako se E410 puno koristi u industriji sladoleda za stabilizaciju sladoleda, počele su pojačane kontrole sladoleda, s nalogom da se povlače samo oni sladoledi u kojima se pronađe nedopuštena razina etilen oksida u konačnom proizvodu. Nadalje, aditiv E410 ne mora biti kontaminiran, ovisi odakle se nabavlja i o kojoj je pošiljci riječ. Iako može biti prisutan u sirovinama, etilen oksid ne mora proći u konačne proizvode, iako neki stručnjaci smatraju da ga se zbog toksičnosti treba iskorijeniti iz cijelog proizvodnog lanca.

Tako su počele akcije povlačenja kontaminiranih sladoleda iz europskih trgovina. Obavijesti o kontaminaciji dolaze preko Koordiniranog sistema brze razmjene podataka (Sciri) a povlačenja se provode pod nadzorom nadležnih agencija EU.

Direktive Vijeća 91/414/EEZ regulira korištenje pesticida u poljoprivredi u EU. Etilen oksid u EU je reguliran uredbom (EC) 396/2005 koja ga definira kao spoj etilen oksida i 2-kloro-etanola. Dopuštena razina za uvoz sezama bila je 0,05 miligrama po kilogramu. U objavi Ministarstva poljoprivrede piše da je kršenje ovih dvaju propisa razlog povlačenja sladoleda iz hrvatskih supermarketa, piše Kult Plave Kamenice.

hr Sat Jul 31 2021 16:16:16 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .