Kuščević: Pripremamo zakon o subvenciji kamata na stambene kredite

Konferenciju je otvorio ministar graditeljstva i prostornog uređenja Lovro Kuščević. Istaknuo je kako su posebno  ponosni na program energetske učinkovitosti koji je ova Vlada izradila u samo četiri mjeseca za zgrade javnog sektora za period 2016-2020. Sukladno tom programu koji će ići na jednu od prvih sjednica Vlade omogućava se povlačenje preko 211 milijuna eura iz ovog područja. Kada se tome pridoda još toliko nacionalnih sredstava, onda je jasno da možemo gotovo pola milijarde eura u iduće četiri godine investirati u naše zgradarstvo i postići velike uštede.

Najavio je da je danas gotov program energetske obnove KBC Split vrijedan 170 milijuna kuna, kao i da će radovi krenuti u idućih 30 dana.

– U petak smo u Zadru predali ključeve za 73 stana i to sve za socijalne slučajeve. Danas u 17 sati otvaramo novo gradilište u Metkoviću gdje gradimo 55 stanova. U pripremi su još i novi projekti u Gospiću, u Splitu na Kili 1, Mali Lošinj, Koprivnica, Varaždin… U okviru tih projekata gradimo 17 građevina sa ukupno  1168 stanova. Svjesni smo da na tržištu u Hrvatskoj, naročito u većim sredinama, postoji veći dio izgrađenih, a neprodanih stanova. Iznalazimo rješenje kako i njih prodati. Upravo u tom cilju pripremili smo zakon o subvenciji kamata na stambene kredite koji je spreman za prvu sjednicu Vlade i puštanje na proceduru u  Sabor RH. Tim zakonom predviđamo subvencionirati stambene kredite mladim obiteljima i to na 5 godina i unosimo novost da za svako maloljetno dijete u obitelji produžimo rok sufinanciranja za dodatne dvije godine i tako pomoći riješiti stambeno pitanje, ali i pronatalitetnu politiku – rekao je Kuščević.

Kaže i kako je njegovo ministarstvo više učinilo za Dalmaciju u posljednjih nekoliko mjeseci, negoli prijašnja Vlada u četiri godine. 

– U energetskoj učinkovitosti smo postigli revoluciju. Osobno sam potpisao preko 70 ugovora o energetskoj obnovi javnog sektora u samo  četiri mjeseca, a prijašnja Vlada samo 33 ugovora i to u četiri godine. Također, potrebno je rješiti stanje zemljišnih knjiga i katastra. Možemo se pohvaliti kako smo u samo sedam mjeseci uveli Zajednički informacijski sustav kompletnu Dalmaciju, sve katastarske operate i zemljišno- knjižne odjele. Ostao je još samo grad Zagreb za koji očekujemo da će se uvesti do 15. rujna. Kada to napravimo to je prvi korak ka osnivanju zajedničke institucije koja će se zvati Državna uprava za nekretnine koja će objediniti katastar i zemljišne knjige“ – zaključio je Kuščević.

Andro Krstulović Opara govorio je o turizmu.

– Svi smo svjesni da je turizam, kakav god da je, preuzeo petinu BDP-a države, što je fenomen u europskim razmjerima. Ne zbog toga jer smo mi turizam tako dobro razvili nego su druge gospodarske i ekonomske grane zaostale. Upravo ti poticajni programi koje je spominjao ministar Kuščević  idu ka oživljavanju onog  gospodarskog sektora koji će izbalansirati udjel turizma kao ekonomske grane u BDP-u.  Naše nastojanje jest da se podigne razina turizma koja će pokrenuti druge grane gospodarstva. Prije svega sa cjelovitom poreznom reformom koja je predviđena u našem programu idemo u jedan niz olakšica koje bi potegnule one gospodarske grane koje se naslanjaju na turistički proizvod. Prvenstveno  mislim na proizvodnju ekološke  hrane,  razvoj daljnjeg obrta eko i gastro ponude, seoskog turizma i naravno, što stalno ističem, našu najkvalitetniju i najkonkurentniju karakteristiku, a to je kulturni turizam i kulturna kreativna industrija.  Inzistirati ćemo na proširenju turitičkog proizvoda kako bi isti proširio svoju sezonu i na predsezonu i postsezonu, ali i razvio ovaj najkreativniji segment – rekao je Krstulović Opara.

Govorio je i o programu Kreativna Europa koji u razdoblju 2014. -2021. predviđa velika sredstva podijeljena u dvije podgrupe, pri čemu je čak 780 milijuna predviđeno u kretivnu industriju.

– To je onaj najpotentniji dio našega stanovništva, upravo oni koji  izlaze sa naših fakulteta, momcima i curama sa laptopom ispod ruke koji su u stanju  kroz svoja djelovanja otvoriti jedno ogromno područje našeg gospodarstva – kazao je Andro Krstulović Opara.

Osvrnuo se i na poticajni program koji bi svakom hrvatskom građaninu trebao omogućiti da u turizmu bude i korisnik usluga, a ne samo njihov davatelj. Riječ je o programu koji bi trebao omogućiti da neoporezivi dio plaće od 2500 pa do prosjeka plaće poslodavci daju u obliku bonusa svojim zaposlenicima kako bi potaknuli potrošnju, ali i Hrvate učinili korisnicima hrvatskog turizma.

– Htio bih i skrenuti pozornost na ljude, ne samo turističke djelatnike,  koji također sada nemaju godišnje odmore, a to su medicinske sestre, liječnici, policajci, HGSS, vatrogasci, čistači, prometnici, mornari… Odajmo priznanje tim ljudima jer oni su hrvatski turizam i hrvatski proizvod- zaključio je Andro Krstulović Opara.