Tristotinjak medicinskih sestara i tehničara, po slobodnoj procjeni, pred glavnim ulazom u bolnicu na Firulama zatražili su povećanje plaća kao dio najavljenog prosvjeda koji se danas održava ispred četiri zdravstvene ustanove diljem Hrvatske. Iskoristili su zapravo pauzu za obrok kako bi iskazali nezadovoljstvo što vladinom uredbom prošloga tjedna i njihovo članstvo nije dobilo povećanje koeficijenata od deset posto, nego od 3 do 5.4 posto.

Prosvjedi će se održavati sve do 12. svibnja kada je, na Međunarodni dan sestrinstva, u Zagrebu najavljen veliki, središnji prosvjed.

- Vlada nas ne prepoznaje. Tražimo ravnopravnost uz liječnike, i mi sestre i nezdravstveni djelatnici. Sustav bez nas ne može funkcionirati. Tražimo veće plaće za 10 posto i da se naš rad valorizira na adekvatan način, prizna obrazovanje, poštuje kolektivni ugovor i da se zbog manjka medicinskih sestara i tehničara i velikog prekovremenog rada poveća koeficijent srednje stručne spreme jer nijedna srednja stručna sprema nema petogodišnje obrazovanje nego naša - rekla je Iris Marin Prižmić, predsjednica podružnice Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara KBC-a Split.

U izjavi za medije kazala je kako nipošto ne smiju zanemariti pacijente, jer su im oni na prvom mjestu, ali ne žele odustati od svojih zahtjeva koji su, po njihovim riječima, minorni.

- Otišao je naš dobri Martin. Bio je član DVD Žrnovnica od 1979 godine, obnašao je dužnosti predsjednika društva te je bio dugogodišnji član upravnog odbora.

Kroz svoj vatrogasni staž  dobitnik je više vatrogasnih spomenica i priznanja. Počivaj u miru naš dobri Martine tvoji vatrogasci Žrnovnica. - stoji u objavi.

Poduzetnici koji državi duguju novac za javna davanja, poput poreza ili doprinosa, ali i oni koji radnicima ne isplaćuju plaće ubuduće neće moći osnivati nove tvrtke – velike su to novosti koje donose izmjene dva zakona, o trgovačkim društvima i sudskom registru, što ih je Vlada jučer poslala u Sabor. Time bi se konačno trebalo stati na kraj praksi u kojoj netko može osnovati i više desetaka tvrtki, ostavljati iza njih dugove državi ili radnicima te osnovati nove tvrtke. I dosad je država nastojala spriječiti takvu praksu pa su građani kod registracije tvrtki morali davati izjave da nemaju porezne dugove, ali te su se izjave nikako ili slabo provjeravale, a u stvarnosti to nikoga nije spriječilo da osnuje novu tvrtku, a staru ostavi u dugovima, piše Novi list. 

Brzo po stupanju na dužnost ministra financija Marko Primorac je najavio da će se promjenom zakonodavstva stati na kraj megadirektorima među kojima je bilo i onih koji su osnovali po nekoliko stotina tvrtki, unatoč tome što su im u postojećima bili blokirani računi i imali su ovršne postupke.

Njegovo ministarstvo i Ministarstvo pravosuđa, koje je i formalni predlagatelj oba zakona, uspjeli su očito dogovoriti verzije zakona s kojima Vlada ide u parlament, a Zakon o trgovačkim društvima dobiva potpuno novi set odredbi s naslovom »Zabrana osnivanja društva te zabrana imenovanja za članove uprave i izvršne direktore u društvima za osobe s nepodmirenim dugovanjima«. Tako novo društvo ne može osnovati ni tvrtka ni fizička osoba koja ako je osnivač, vlasnik 25 posto udjela ili jedini dioničar u tvrtki koja ima nepodmirenih dugovanja po osnovi javnih davanja ili je objavljena na popisu poreznih obveznika/poslodavaca koji prema dostupnim podacima ne isplaćuju plaće. Lista tih poduzetnika objavljuje se na mrežnim stranicama Porezne uprave temeljem propisa o porezu na dohodak.

Sve to znači da novu tvrtku ne može osnovati nitko tko ima najmanje 25 posto vlasništva u poduzeću koje ima dugove državi na ime poreza i doprinosa ili dugove radnicima za plaće, ali ni onaj tko se dugova riješio tako što je tvrtka koju je osnovao li u kojoj vlasnik najmanje 25 posto udjela, u posljednjih godinu dana završila u stečaju koji je zatvoren brisanjem. Ljudi koji su osnivači ili suvlasnici 25 posto poduzeća koje ima dugove državi neće moći postati direktori, članovi uprave ni izvršni direktori u nekom drugom društvu.

Kako bi se sve ovo doista i primjenjivalo u praksi, u povijest odlaze izjave o podmirenim poreznim dugovima, jer one zapravo i nisu imale nikakvu težinu iako su se davale pod moralnom i materijalnom odgovornošću, a je li netko u postojećim tvrtkama podmirio sve dugove, provjeravat će se sudski registar te podatke tražiti od Porezne uprave. Uz to će Ministarstvu uprave i pravosuđa Porezna uprava dostavljati podatke o poslodavcima koji nisu uredni u isplati plaća. Kad se uspostavi informatičko rješenje, sudski registri će te podatke sami povlačiti iz sustava Porezne uprave.

Iako je takvih poslodavaca u Hrvatskoj sve manje, lista koju je krajem svibnja objavila Porezna uprava pokazuje da se tom sramotnom praksom, koja se smatra i kaznenim djelom, u Hrvatskoj služe 1.354 poslodavca, a da svoju plaću nisu dobila 1.874 radnika.

Uz to Vlada će, najavio je to jučer ministar uprave i pravosuđa Ivan Malenica, tijekom ove godine predložiti zakonodavni okvir kojim će se u potpunosti regulirati djelatnost agencija za naplatu potraživanja. Vlada je Saboru predložila da odbije prijedlog 18 saborskih zastupnika da se osnuje Istražno povjerenstvo za utvrđivanje odgovornosti za otkrivanje osobnih podataka građana koji su iscurili iz agencije za naplatu potraživanja, a Malenica je objasnio da je »Vlada svjesna važnosti i osjetljivosti ove teme i da će radi toga ove godine predložiti zakonodavni okvir kojim bi se u potpunosti regulirala djelatnost agencija za naplatu potraživanja, sukladno zajedničkom pristupu odnosno zakonodavstvu na razini EU-a«. Ministar kaže i da će se revidirati odredbe Zakona o stambenom potrošačkom kreditiranju i Zakona o potrošačkom kreditiranju »kako bi se na adekvatan način adresirala potreba primjene učinkovitih mjera restrukturiranja prije pokretanja ovršnih postupaka, odnosno prije kupoprodaje potraživanja«. To bi značilo da će banke pokušati dogovoriti naplatu kredita s dužnicima prije nego pokrenu ovrhu ili prodaju dug, piše Novi list. 

 

Grmljavinsko nevrijeme praćeno kišom i tučom danas poslijepodne pogodilo je dolinu Neretve.

Jaka tuča zahvatila je područje Metkovića gdje zasada nije zabilježena veća šteta.

Moguća su oštećenja povrtlarskih i voćarskih kultura na otvorenom području, što će se utvrđivati tek za nekoliko dana, piše HRT. 

Četiri hrvatska para i njihova posvojena djeca stigli su u Hrvatsku iz Zambije. Poslijepodne su sletjeli u Ljubljanu, odakle su prevezeni u Hrvatsku, neki kombijima Ministarstva vanjskih i europskih poslova, a po neke su došli prijatelji i rodbina. Zbog svega što su prošli u proteklih pola godine, bit će im omogućena i psihološka pomoć budu li je trebali, piše HRT. 

Baloni, igračke, cvijeće i veliko iščekivanje na ljubljanskom aerodoromu. Nekoliko minuta prije 15 sati sletio je avion. I u njemu osmero roditelja s četvero posvojene djece.

Šest mjeseci i dva dana prošlo je otkad su krenuli na put u Afriku, misleći da će se brzo s djecom vratiti kući. Svi šokovi i tuga, više od dva mjeseca zatvora, dva suđenja, odvojenost od djece - sve je to sad iza njih.

Na aerodromu ih je dočekao veleposlanik u Ljubljani, organiziran je i prijevoz kombijima.

- Svi smo sretni što je tako završilo, moja uloga ovdje je da ih pozdravim u ime ministarstva vanjskih poslova, u ime ministra Grlića Radmana i da na neki način evo ovim obilježimo završetak uloge diplomacije u ovom pothvatu, rekao je Boris Grigić, izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Sloveniji.

Dobrodošlica i nadležnog ministarstva, poručuje - tu smo za vas.

- Ovo danas je sretan trenutak međutim život ide dalje, oni su proživjeli iskustvo koje su proživjeli, a stručnjaci u našem sustavu imaju kapaciteta i mogućnosti da im pruže i neku psihosocijalnu pomoć, savjetovanje, podršku, posebice djeci, rekla je Melita Čusek, načelnica Sektora za zaštitu djece i obitelji u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.

Izdaleka njihovu je borbu za djecu promatrao i zagrebački gradonačelnik u čijoj je stranci Noah Kraljević.

- Drago mi je da je ta muka kroz koju su prolazili 7 mjeseci završila. Otpočetka je to svima normalnima izgledalo da nije trgovina djecom nego da su imali, ajmo reć, plemenite motive da posvoje djecu. Međutim neki desni političari su to iskorištavali i pokušavali još dodatno zagorčati već tešku poziciju tih hrvatskih državljana, ali to je njima na dušu, rekao je Tomislav Tomašević. 

A predsjednik SDP-a osvrnuo se na mržnju koja se u javnom prostoru razbuktala prema posvojiteljima kongoanske djece.

- Ta mržnja živi među dijelom hrvatskih građana, ali i to je posebno ružno, u dijelu saborskih zastupnika. I ta je mržnja u proteklih 6 mjeseci proključala i ne služi na čast Hrvatskoj, rekao je Peđa Grbin.

Kasno poslijepodne dio državljana koji su se vratili iz Zambije poslao je priopćenje u kojem kažu kako ni u najmračnijim danima nisu gubili nadu da će pravda pobijediti. Zahvaljuju vladi, Europskoj uniji, te zambijskom odvjetničkom timu, a medije mole da u nadolazećem periodu poštuju njihovu privatnost.

Četvero djece - tri djevojčice i jedan dječak - od danas počinje novi život, u novoj državi, s roditeljima koje im više nitko ne može oduzeti.

- Jako smo sretni, ne možemo još vjerovati da smo došli. Put je dugo trajao, malo smo umorni, ali jako sretni da je sve pozitivno i da smo svih 12 došli, rekao je kratko Noa Kraljević.

Dodao je i kako im je najteže u ovih šest mjeseci pala situacija u kojoj je bilo toliko nepoznanica i nije se moglo znati kako će sve završiti.

Melita Ćusek, načelnica Sektora za zaštitu djece i obitelji istaknula je kako će im ponuditi svaku pomoć koja će im biti potrebna.

- Djeca se moraju uključiti u programe koji su za djecu, njihove majke moraju ishoditi porodiljske dopuste, ima tu nekih tehničkih stvari koje treba riješiti u čemu ćemo i mi biti na raspolaganju, rekla je. 

Podsjetimo, četiri hrvatska para u četvrtak su oslobođena na Visokom sudu u Ndoli u Zambiji pošto je sutkinja utvrdila da nema dokaza da su počinili kazneno djelo trgovine djecom niti da su dokumenti o posvojenju djece lažni.

Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica rekao je u četvrtak da oni u Hrvatskoj neće prolaziti dodatne postupke jer im je priznata inozemna sudska odluka, djeca imaju dokumente i vraćaju se u Hrvatsku kao hrvatski državljani, prenosi HRT. 

Četiri para iz Hrvatske otputovala su potkraj prošle godine u Zambiju kako bi preuzeli djecu iz DR Konga u dobi od jedne do tri godine kojima su hrvatski sudovi potvrdili odluke o posvojenju, a MUP izdao hrvatske dokumente za djecu, no uhićeni su 7. prosinca u zračnoj luci u Ndoli kad su s djecom namjeravala napustiti Zambiju zbog sumnje u autentičnost dokumenata i trgovinu djecom.