[FOTO] Mediteranski festival knjige u Splitu – tribina “Crna Gora danas i sutra”

Peti Mediteranski festival knjige ove godine je počeo s posebnim
programom pod nazivom Zemlja u fokusu,
a kao prva izabrana je Crna Gora. Na sajmu gostuje tamošnji vrlo agilni izdavač
Fokalizator, predstavljena je zbirka
drama Aleksandra Radunovića Popaja,
s trima dramama Leptir, Istraga i Noć,
no središnje događanje programa bila je tribina Crna Gora danas i sutra održana u četvrtak popodne, drugog dana
Festivala.

Uz moderiranje novinara i pisca Damira Pilića, govorili su Andrej Nikolaidis, Aleksandar Radunović
Popaj i Vladimir Vojinović koji
su se osvrnuli na današnji trenutak hrvatskog južnog susjeda.

Kako su rekli, Crna Gora se — uz
praktički permanentnu krizu vlasti — danas nalazi na razmeđu između pripadnosti
Zapadu, odnosno želje za pristupanju Europskoj uniji, te inicijativi zvanoj Otvoreni
Balkan pod snažnim vodstvom Srbije i Albanije. Kako je rekao Nikolaidis, takva
se podvojenost u posljednje vrijeme najviše vidi kroz odnos prema ratu u
Ukrajini, na kojem se prepoznaju crnogorske i prosrpske snage.

Vojinović je istaknuo i ogroman utjecaj
srpskog pravoslavnog klera, započet još u vrijeme pokojnog Amfilohija Radovića, koji doslovno utječe na formiranje vlasti i
diktira politiku, što je bilo vidljivo tijekom kratkog premijerskog mandata Dritana Abazovića.

– U vrijeme dok smo prosvjedovali
protiv instaliranja novog episkopa činilo se da stvari mogu ići samo na bolje,
ali bojim se da sam bio previše optimističan, rekao je Vojinović,
ističući da u Crnoj Gori i dalje dobar dio ljudi ne priznaje genocid u
Srebrenici, deportacije Bošnjaka iz Crne Gore ili bombardiranje Dubrovnika.

Nikolaidis je istaknuo da se na Crnoj
Gori lomi i sukob utjecaja Rusije i SAD-a, i to na najgori način. On drži da bi
Crna Gora postala moderna zemlja da nije zaustavljena u pristupanju EU, no zamrzavanjem
tog pristupanja zemlja je doslovno gurnuta u projekt Otvoreni Balkan,
“najbalkanskiji od svih balkanskih projekata” u kojem će jedini
“kraljevi” biti Tirana i Beograd, a ostali samo “kusur”. Za
njega je to krivica SAD-a, koji umjesto puta u modernost guranjem u ovo društvo
istinski radi protiv interesa Crne Gore.

– Istinski se zalažem za
smanjivanje ruskog utjecaja, no oni nisu krivi za sve, kaže Nikolaidis.

Radunović veliku odgovornost vidi i u
samim Crnogorcima, koji su se u tranziciji i rušenju radničkih i drugih prava i
standarda okrenuli crkvi.

 – Bojim se da su to ciklusi koji su
se morali dogoditi, i iz kojih možemo izaći, ali je to nemoguće ako građani ne
osvijeste potrebu za tom promjenom, smatra Radunović, dok Nikolaidis
dodaje da je riječ o eksplozivnoj kombinaciji — neprosvijećenoj zajednici i
preprekama koje prosvjećivanju postavljaju “strane ambasade”.

Vojinović u projektu Otvorenog Balkana
vidi istinsku opasnost jer on ne nudi izgradnju mostova suradnje, nego
manipulaciju i lažnu predodžbu o tržištu širem od crnogorskog.

 – Uvijek sam za brisanje granica,
zato moramo s Hrvatskom graditi mostove poput ovog književnog, ali ne treba mi
zajednica kojom će biti obrisan moj identitet, zaključio je Vojinović.