Milan Kujundžić, novi ministar zdravstva, u nastupnom intervjuu izjavio je da je protiv abortusa, ali i protiv zabrane jer ne donosi rješenje.
– Zabrane ne donose rješenje, već samo više izgubljenih života, kako djece tako i majki. Potrebno je educirati djevojke, a nužna je i psihološka i materijalna potpora države – da se nijedna majka ne boji začeti dijete – rekao je.
Kujundžić se osvrnuo i na molitvena okupljanja ispred bolnica ocijenivši ih malo nespretnima.
– Molitvene zajednice apsolutno podržavam, ali okupljanje pred bolnicama je malo nespretno – odgovorio je Kujundžić na pitanje u emisiji “Novi dan” N1 televizije kakvo je njegovo stajalište prema molitvenim okupljanjima poput “40 dana za život” ispred bolnica. Dodao je da je moguće moliti na različitim javnim mjestima i da to nikome ne treba zabranjivati te spomenuo da bolnica u kojoj radi ima kapelu.
Komentirao je i prigovore na račun zdravstvenog sustava, pa tako i podatak da u bolnicama nema osnovnih potrepština poput sapuna i WC papira.
– Parcijalno znam da stanje nije dramatično, ali nužno je popraviti neke stvari. Ako nemamo novca za biološke lijekove – za WC papir i sapun moramo imati&, rekao je te ocijenio da stanje zasigurno nije takvo da se za mjesec dana baš mora kupiti rendgen. Neke bolnice imaju dobru, neke lošu opremu i treba raditi na izjednačenosti – nije dobro da netko ima tri nova magneta, a druga bolnica samo stari CT – dodao je.
Na pitanje kako će ‘izgladiti’ sukob s Hrvatskom liječničkom komorom koja ga tuži zbog izjave da su liječnici lijeni, odgovorio je da će to učiniti dijalogom te najavio da će već sljedeći tjedan razgovarati i s predstavnicima liječnika i s predstavnicima medicinskih sestara.
– Kod nas je ista plaća za sve – ja mogu čitati novine ili biti na operaciji cijeli dan. To moramo mijenjati. U ovom trenu plaća liječnika iznosi oko 9.000 kuna, a s dežurstvima može narasti na 12 do 13 tisuća. Moramo tražiti način kako nagraditi posao – dodao je te naveo da bi plaće u zdravstvu mogle rasti bude li rastao i BDP.
Na pitanje smatra li da onaj tko ima više treba platiti više u zdravstvu, odgovorio je da treba sačuvati dostupnost, ali i uvesti pravednost jer se “mnogi predstavljaju kao socijalna kategorija, a voze skupe automobile”.
Ustvrdio je i da, gledajući u postocima, Hrvatska izdvaja visokih 14 posto iz plaća za zdravstvo, ali gledajući u apsolutnim brojevima, izdvaja se malo. Dok Njemačka, Nizozemska i Danska godišnje u prosjeku troše oko 5.000 eura po glavi stanovnika, a Slovenija 2.500 eura, mi izdvajamo oko 1.400, no naglasio je da dopunsko zdravstveno osiguranje neće poskupjeti.
– Ni slučajno nemamo takvih primisli – dodao je, prenosi HRT.