Article

//www.dalmacijanews.hr/files/539d4c54179942333d6dc248/80
Foto: Goran Mehkek / CROPIX

Od 24. srpnja obveza odvojenog prikupljanja otpada u Hrvatskoj

S 24. srpnjem općine i gradovi su dužni krenuti u odvojeno prikupljanje papira, metala, stakla, plastike, tekstila te problematičnog i glomaznog otpada funkcioniranjem jednog ili više reciklažnih dvorišta
S 24. srpnjem ove godine općine i gradovi su dužni krenuti u odvojeno prikupljanje papira, metala, stakla, plastike, tekstila te problematičnog i glomaznog otpada funkcioniranjem jednog ili više reciklažnih dvorišta, odnosno mobilne jedinice na svom području i postavljanjem odgovarajućeg broja i vrsta spremnika za odvojeno sakupljanje tih vrsta otpada na javnoj površini.

Obaveza primarne selekcije – razdvajanja otpada i recikliranja – postoji od 2005. u Zakonu o otpadu. Budući da je ostala "mrtvo slovo na papiru", u Zakonu o održivom gospodarenju otpadom koji je stupio na snagu 23. srpnja 2013. u Ministarstvu zaštite okoliša i prirode dodatno su precizirali tu obavezu, jasnije definirali obaveze gradova i općina i znatno postrožili mogućnosti sankcija. Te odredbe stupaju na snagu godinu dana od dana donošenja Zakona, dakle, 24. srpnja ove godine. 

U Zakonu je jasno naznačeno da su gradovi i općine dužni započeti primjenu tih obaveza u navedenom roku. U Ministarstvu kažu kako je nemoguće u jednom danu "uvesti" primarnu selekciju jer nije dovoljno podijeliti kante građanima već treba osigurati vozila koja će tako prikupljeni razvrstani otpad odvojeno i prevesti do mjesta gdje se predaje u recikliranje. Za biootpad je potrebno osigurati kompostanu. Sve to grad ili općina dužan je precizno navesti u svom Planu gospodarenja otpadom i to na način da iz tog Plana jasno proizlazi kako će biti u mogućnosti dosegnuti ciljeve u predviđenim rokovima.

U Ministarstvu ističu kako do 1. siječnja 2015. treba osigurati odvojeno sakupljanje papira, metala, plastike

i stakla, električnog i elektroničkog otpada, otpadnih baterija i akumulatora, otpadnih vozila, otpadnih guma, otpadnog ulja, otpadnog tekstila i obuće te medicinskog otpada. Nakon 31. prosinca 2017. zabranjeno je odlaganje otpada na neusklađenom odlagalištu, a postojeća neusklađena odlagališta za komunalni otpad zatvaraju se 12 mjeseci od dana puštanja u rad centra za gospodarenje otpadom. Svi centri moraju biti izgrađeni do 31. prosinca 2018., a do 1. siječnja 2020. treba osigurati pripremu za ponovnu uporabu i recikliranje papira, metala, plastike i stakla iz kućanstva u minimalnom udjelu od 50 posto mase otpada. U 2012. godini u Hrvatskoj se recikliralo 16 posto otpada.

Ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović istaknuo je kako su projekte primarne selekcije u posljednjih 10 mjeseci pokrenula 223 grada i općine, ukupne vrijednosti 337 milijuna kuna, a da se u istom razdoblju godinu dana ranije radilo o samo 47 gradova i općina i projektima vrijednima tek 37,2 milijuna kuna.

"Drago mi je da su se mnogi gradovi probudili i počeli s uvođenjem primarne selekcije. To je jasan pokazatelj da su ozbiljno shvatili svoje obaveze. To su tektonski pomaci ako pogledamo desetljeće iza nas u kojem naši prethodnici nažalost nisu napravili gotovo ništa", rekao je. Istaknuo je kako do kraja 2018. u Hrvatskoj treba biti uspostavljen cjeloviti sustav gospodarenja otpadom jer ciljevi koji su zacrtani u Zakonu i preuzeti iz pristupnih pregovora s EU su smanjenje odlaganja otpada i povećanje recikliranja, a preduvjet za to je uvođenje primarne selekcije otpada, sanacija postojećih odlagališta i izgradnja centara za gospodarenje otpadom.

"Cilj o smanjenju odlaganja otpada ostvarit ćemo tako da gradovi i općine od 24. srpnja ove godine moraju građanima omogućiti razvrstavanja sedam iskoristivih komponenti otpada (papir, metal, staklo, plastika, tekstil, problematični otpad i glomazni otpad). Ostvarenje cilja prati se kroz količine otpada odloženog na odlagališta, a propisano je po godinama u tonama", poručio je Zmajlović.

Istaknuo je kako će se cilj o povećanju recikliranja na minimalno 50 posto do 2020. za papir, staklo, plastiku i metal ostvariti odvojenim skupljanjem, ponovnom uporabom i recikliranjem. Rekao je da su odvojeno skupljanje otpada gradovi i općine dužni osigurati kroz "zelene otoke", reciklažna dvorišta i što je najvažnije, omogućavanjem građanima odvajanje otpada na kućnom pragu.

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost gradovima i općinama osigurava stručnu pomoć i sredstva za nabavu spremnika, komunalne opreme, vozila, uređenje reciklažnih dvorišta. Ministar je rekao da je do prošle godine samo 29 gradova i općina imalo reciklažna dvorišta, a trenutno je u Fondu u pripremi 76 projekata u 69 gradova i općina.

"U proteklih 10 godina vrijedne sirovine bacale su se na odlagališta otpada te je u zemlju zakopano 5 milijardi kuna vrijednih sirovina. Zato je recikliranje toliko važno, jer moramo razmišljati o resursima koje koristimo. Uvođenjem održivog sustava gospodarenja otpadom u sljedećih par godina otvara se mogućnost udvostručenja broja radnih mjesta u tom sektoru, sa sadašnjih 6.000 na 12.000. Osigurava se čisti okoliš i veća kvaliteta života građanima", poručio je Zmajlović. Iako cjeloviti sustav gospodarenja otpadom još uvijek nije uspostavljen, zahvaljujući naporima na uvođenju primarne selekcije i izgradnji potrebne infrastrukture, već sada su vidljivi pomaci, kaže ministar i navodi da se 2011. na odlagališta bez obrade odlagalo čak 92 posto komunalnog otpada, a 2012. 85 posto, dok je europski prosjek 34 posto. Zmajlović smatra da je taj pomak dobar i pokazuje da su se svi u sustavu probudili jer je količina recikliranja komunalnog otpada udvostručena i to sa 8 posto u 2011. na 16 posto u 2012., no da se ne smije stati.

Kaže kako se intenzivno radi i na sanacijama odlagališta otpada i izgradnji centara za gospodarenje otpadom. Od 301 odlagališta do sada je sanirano 120, a na njih 77 su sanacije u tijeku. Ove godine s radom će započeti i prva dva centra za gospodarenje otpadom - Marišćina i Kaštijun, a više ih je u visokoj fazi pripremljenosti. Vrijednost izgradnje svih centara procjenjuje se na oko 4,8 milijarde kuna, a za njihovu realizaciju oko 65 posto iznosa osigurat će se u EU fondovima.

Zmajlović je gradovima i općinama poručio kako više nema prolongiranja rokova jer je više od 10 godina nepovratno izgubljeno na takozvane prijelazne periode, te se primarna selekcija mora uvesti u rokovima koji su zacrtani, a to zahtjeva dosljedno provođenje propisanog, stalni nadzor i financijsku i stručnu pomoć gradovima i općinama.

"Nećemo se svi probuditi 24. srpnja i pred vratima zateći četiri kante - nažalost. Ali moramo krenuti. Zato od srpnja pojačavamo nadzore nad primarnom selekcijom s ciljem ubrzanja svih aktivnosti vezanih uz uspostavu sustava. Svaki građanin mora dobiti mogućnost da na svome kućnom pragu donese odluku što je smeće, a što otpad - korisna sirovina koja se može reciklirati. Njihovi gradonačelnici i načelnici dužni su im to osigurati", poručuje Zmajlović i ističe kako svaki građanin mora za to što odvaja otpad biti i ekonomski motiviran jer će mu i račun biti manji s obzirom da cijena sakupljanja otpada mora biti formirana na način da prevladavajući kriterij bude količina, odnosno volumen otpada.

Predsjednik najveće hrvatske udruge za zaštitu okoliša Zelene akcije Bernard Ivčić za Hinu je izjavio kako unatoč preuzetim obavezama vezanima uz gospodarenje otpadom, pomaci u sustavu su vrlo spori i gotovo neprimjetni.

"Do 2016. količinu biorazgradivog otpada na odlagalištima moramo smanjiti za 50 posto u odnosu na 1997. godinu, a taj postotak se do 2020. povećava na čak 65 posto. Također, do 2020. moramo odvajati minimalno 50 posto komunalnog otpada i čak 70 posto građevinskog, a postoji mogućnost da će se navedeni postoci još i povisiti", rekao je Ivčić.

Istaknuo je kako u posljednjih godinu dana sve nadležne institucije puno pričaju o potrebi odvajanja otpada, ali stvarnih rezultata nema. Tek poneki gradovi i općine, poput otoka Krka i grada Čakovca, uspjeli su uspostaviti kvalitetan sustav gospodarenja otpadom tako da odvajaju gotovo 40 posto otpada. Ali, najveći broj gradova i općina nema nikakvu viziju rješenja tog problema.

Naveo je primjer Zagreba. Rekao je da je Gradska skupština još u prosincu prošle godine usvojila Odluku o naplati otpada po količini te o odvojenom prikupljanju papira, plastike, stakla, tekstila, metala i biootpada. Odluka ima manjkavosti i nedostataka, ali je, kaže Ivčić, barem neki prvi korak prema rješenju problema. Međutim, šest mjeseci nakon donošenja te Odluke, u Zagrebu ne postoji sustav kojim bi se mjere iz Odluke mogle realizirati.

"Zagreb nema adekvatnu kompostanu s anaerobnom digestijom, nema automatsku sortirnicu za uklanjanje nečistoća iz biootpada, te zbog toga nije niti moguće pristupiti odvojenom prikupljanju biootpada. Nažalost, ne vidim odlučnost da se ovaj problem riješi. Grad primarno zagovara veliku spalionicu otpada, koja je potpuno nepotrebna", kaže Ivčić.

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić najavio je da će se Odluka Gradske skupštine o odvojenom prikupljanju otpada, koja bi trebala početi s primjenom 1. srpnja ove godine, prolongirati koliko god bude trebalo jer se taj problem ne može riješiti preko noći. Bandić je to rekao nakon što je predsjednik Gradske skupštine Darinko Kosor (HSLS) istaknuo da će mu uputiti dopis da se primjena te Odluke prolongira na 1. siječnja iduće godine.

Kosor je rekao kako Ministarstvo zaštite okoliša i prirode još uvijek nije donijelo Uredbu o gospodarenju otpadom, a krajnji rok za njezino donošenje je 23. srpnja ove godine. Priznao je da i Grad Zagreb nije do kraja spreman za provedbu te Odluke jer nema Plan gospodarenja otpadom za koji očekuje da će najkasnije u rujnu doći na sjednicu Gradske skupštine. Kosor kaže da se u primjenu Odluke ne može ići niti bez određivanja lokacije za centar za mehaničko-biološku obradu otpada (MBO).

Potpredsjednik zagrebačke Gradske skupštine Davor Bernardić (SDP) ustvrdio je da sve europske metropole imaju riješeno pitanje otpada osim Zagreba. "Nažalost, da se danas počne riješavati pitanje otpada, donese Plan gospodarenja otpadom, izmijeni prostorni plan i krene u realizaciju projekta uz pomoć EU, taj projekt se ne može završiti do 2019.", kaže Bernardić za kojega je potpuno neprihvatljiva odgoda primarne selekcije otpada. Istaknuo je kako Zagreb već 10 godina može uvesti primarnu selekciju otpada te ne zna što je gradska izvršna vlast čekala, osim što se sada troše novci građana na kampanju "Stavi pravu stvar na pravo mjesto". "Koje mjesto, jer nismo vidjeli dodatne kontejnere koji se postavljaju po gradu za reciklažu otpada - za papir, za plastiku, za metal. Građani Zagreba ne smiju još dodatno plaćati penale zbog toga što Grad nije u stanju i nije sposoban uvesti primarnu selekciju otpada", kaže Bernardić.

"Odgoda rješavanja problema otpada u Zagrebu znači da će grad biti zatrpan smećem. To je nešto što se odgađa od 2004. Žao mi je što gradske vlasti nisu riješile jedan od najvećih problema u Zagrebu, a to je sasvim sigurno pitanje otpada. Mi nemamo ni Plan gospodarenja otpadom, nemamo lokaciju centra za gospodarenje otpadom, nemamo projekt izrade tog centra, nemamo plan sanacije odlagališta - praktički nemamo ništa, kada je otpad u pitanju", smatra Bernardić. Istaknuo je kako je Grad Zagreb sve svoje strateške projekte odgodio, pa tako nisu riješena pitanja Dinamovog stadiona, kanalizacije i vodovoda u svaki dom, Sljemenske žičare, novog tehnološkog parka, projekta Terma Zagreb, mnogih mostova preko Save, lakošinske željeznice za što se mogu uzeti sredstva EU.        

hr Sun Jun 15 2014 09:34:10 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/62e0422118d1cba5258b4654/80
Foto: Ivana Ivanović

Pao dogovor Vlade, sindikata i poslodavaca: Rad nedjeljom plaćat će se 50 posto više

Sada je prosjek dodatnog plaćanja rada nedjeljom 37 posto, u državnim službama je oko 35 posto

Od 1. siječnja iduće godine rad nedjeljom morat će se plaćati 50 posto više, rekao je nakon sjednice Gospodarsko-socijalnog vijeća ministar rada i mirovinskog sustava Marin Piletić. Prijedlog je to vladajućih koji će biti uvršten u konačni prijedlog nacrta Zakona o radu koji će Vlada usvojiti na ovotjednoj sjednici, prenosi RTL.

- Na ovaj način želimo naglasiti da je Vlada sebi dala jasan zadatak da se definira koliko rad nedjeljom treba vrijediti po satu, naglasio je Piletić.

S ovakvim prijedlogom suglasni su i sindikati i poslodavci.

Sada je prosjek dodatnog plaćanja rada nedjeljom 37 posto, u državnim službama je oko 35 posto. Problem je i što u privatnom sektoru samo 20 posto tvrtki ima kolektivne ugovore kojima se regulira rad nedjeljom, a sada će svi biti obavezni jer će takva odredba biti u Zakonu o radu.

hr Mon Nov 28 2022 15:35:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/6384c4b55d7965eb198b4569/80
Foto: Grad Solin

Grad Solin nagrađuje najljepše okićenu kuću i okućnicu. Prijavite se!

Pravo sudjelovanja imaju sve osobe s prebivalištem u gradu Solinu koje u razdoblju od 01.12. 2022. do 12.12.2022. godine dostave fotografije

Turistička zajednica grada Solina u ovo predblagdansko vrijeme i ove godine poziva sve stanovnike grada Solina da što ljepše i prigodnije okite svoje kuće, okućnice i svi zajedno stvorimo najljepši blagdanski ugođaj.

- Potrudimo se svi zajedno, neka i naš grad zablista – poručili su iz TZ-a.

Najbolje okićene kuće i okućnice koji će u ovim božićnim blagdanima zasjati u punom sjaju nagradit će se za prva tri osvojena mjesta sljedećim nagradama:

1. Poklon bon “Tommy” u vrijednosti 1.000,00 kn

2. Poklon bon “Jadro” (proizvodnja i prodaja ukrasnog bilja) u vrijednosti 500,00 kn

3. Poklon bon “Emmezzeta” u vrijednosti 300,00 kn

Pravo sudjelovanja imaju sve osobe s prebivalištem u gradu Solinu koje u razdoblju od 01.12. 2022. do 12.12.2022. godine dostave fotografije okićenih prostora uz podatke pošiljatelja (ime i prezime, adresa i kontakt stanovnika) na jedan od slijedećih načina:

- osobnim dolaskom ili poštom na adresu Turistička zajednica grada Solina, Ulica grada Vukovara 5A, 21210 Solin

-  e-mailom na adresu [email protected]

-  putem inbox-a službene Facebook stranice

Prijavom na natječaj, svaki autor jamči da su fotografije njegovo osobno autorsko djelo te za autentičnost lokacije i motiva, te dozvoljava reproduciranje fotografija na web-stranicama, publikacijama te u ostalim medijima, bez posebne dozvole ili naknade.

Nakon obrade svih prijava Povjerenstvo će odabrati deset lokacija koji ulaze u uži krug te će iste obići kako bi se utvrdili dobitnici nagrada. Dobitnici nagrada biti će objavljeni na službenim stranicama Turističke zajednice grada Solina do 19.12.2022.godine, a nagrade će se uručiti na prigodnom prijemu o čijem će datumu dobitnici biti pravovremeno obaviješteni.

hr Mon Nov 28 2022 15:24:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/6384bac95d7965ea148b466a/80
Foto: Grad Dubrovnik

Franković pozdravio sudionike 34. Kongresa ugostitelja i turističkih djelatnika u Dubrovniku

Najbrojniji stručni skup ugostitelja i turističkih djelatnika okupio je oko 450 sudionika iz cijele Hrvatske
Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković pozdravio je danas sudionike 34. Kongresa ugostitelja i turističkih djelatnika Hrvatske obrtničke komore, u prigodi svečanog otvorenja u Dubrovniku. Ističući važnost rada ugostitelja za Dubrovnik, predvodnika održivog turizma u Hrvatskoj, podsjetio je kako je Grad u vremenu pandemije pomogao rad ugostitelja oslobađajući ih od davanja vrijednih 50 milijuna kuna.

- Iako je Dubrovnik bio gospodarski najpogođeniji grad u Hrvatskoj, iako smo izgubili 450 milijuna kuna planiranih proračunskih sredstava, odrekli smo se tog prihoda kako bi ugostitelji mogli opstati i danas biti spremni za oporavak -  kazao je gradonačelnik Franković, ističući potrebu daljnjeg napredovanja i usavršavanja struke.

Ključne teme ovogodišnjeg okupljanja su upravo novi post-covid trendovi, stanje u ugostiteljstvu pod utjecajem povećanja troškova, problematika nedostajuće radne snage, a donijet će se i zaključci s prijedlozima za poboljšanje poslovanja. Ovaj tradicionalno najbrojniji stručni skup ugostitelja i turističkih djelatnika okupio je oko 450 sudionika iz cijele Hrvatske.

hr Mon Nov 28 2022 14:42:49 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/6384a72d5d796552198b4577/80

Za četiri dalmatinske županije ugovori vrijedni preko 60 milijuna kuna

Za energetsku obnovu višestambenih zgrada Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine osiguralo je 300 milijuna kuna bespovratnih sredstava
Danas je u Splitu održan stručni seminar u sklopu projekta „Informacijski sustav prostornog uređenja ISPU i njegovi moduli“ kojeg provodi Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. Tom je prigodom ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Ivan Paladina, za 14 korisnika iz četiri dalmatinske županije (Splitsko-dalmatinska, Dubrovačko-neretvanska, Šibensko-kninska i Zadarska) uručio ugovore o dodjeli bespovratnih sredstava za energetsku obnovu višestambenih zgrada. 

- Za energetsku obnovu višestambenih zgrada Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine osiguralo je 300 milijuna kuna bespovratnih sredstava u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Temeljem natječaja iz travnja ove godine donesene su odluke o financiranju za 93 višestambene zgrade te je dosad potpisano više od polovice ugovora od kojih se 20 odnosi na dalmatinske županije. Ukupna vrijednost tih 20 projekata iznosi gotovo 100 milijuna kuna,  od čega bespovratna sredstva iznose 58,5 milijuna kuna - izjavio je ministar Paladina prilikom svečane dodjele, dodavši kako je Vlada usvojila zaključak kojim se osigurava gotovo milijardu kuna za energetsku obnovu i povećanje energetske učinkovitosti višestambenih zgrada i obiteljskih kuća do kraja iduće godine.

- U odnosu na ranije godine kada je za ovu namjenu u prosjeku bilo osigurano oko 200 milijuna kuna, ovim peterostruko većim iznosom, prema našim procjenama, energetski se može obnoviti 10.000 obiteljskih kuća i 300 višestambenih zgrada - dodao je ministar. 

Osim toga, ministar Paladina je također uručio 49 sporazuma o dodjeli računalne opreme za službenike gradova, općina i županijskih zavoda za prostorno uređenje za četiri dalmatinske županije. Na području ovih županija ukupno će se dodijeliti 174 sporazuma vrijednosti veće od 2,1 milijuna kuna. Cilj ovog projekta je opremiti odgovarajućom računalnom opremom službenike gradova  i općina, kao i službenike županijskih Zavoda za prostorno uređenje, za potrebe rada u Informacijskom sustavu prostornog uređenja - ISPU. 








Nakon svečane dodjele održan je stručni seminar u sklopu ISPU projekta na kojem su predstavljene nadograđene komponente ISPU-a povezane s prostornim planiranjem: ePlanovi, ePlanovi Editor i eKatalog te javni poziv za planove nove generacije za koji su osigurana europska sredstva u ukupnom iznosu od 90 milijuna kuna koja će se kroz javni poziv dodijeliti za izradu planova nove generacije.

Spomenimo i kako je kroz projekt razvoja Informacijskog sustava prostornog uređenja - ISPU, cilj administrativno rasteretiti građane te postići veću učinkovitost i ekonomičnost u radu javne uprave. Njegov razvoj krenuo je 2013. godine a građani već danas preko ISPU sustava mogu predati zahtjeve za ishođenje lokacijske, građevinske i uporabne dozvole online putem. Isto tako, imaju mogućnost jednostavno pratiti sve promjene u prostornim planovima, izdanim dozvolama i vrijednosti nekretnina, pristupiti bazi podataka o energetskim certifikatima te još mnogo toga.

U sklopu ISPU-a, sredinom ožujka 2022. pokrenut je i projekt digitalizacije postojećih akata o gradnji s ciljem pretvaranja u digitalnu formu više od 2 milijuna lokacijskih, građevinskih i uporabnih dozvola, izdanih u razdoblju od 1968. do 2015. godine, od kad je u primjeni digitalno izdavanje dozvola putem usluge eDozvola.

Trenutno se te dozvole nalaze u papirnatim izdanjima po raznim arhivama što mnogobrojnim građanima i investitorima otežava proces pronalaska. Realizacija ovog projekta je pri kraju, a dosad je u digitalnu formu prebačeno oko 1,8 milijuna dozvola koje će uskoro u potpunosti biti dostupne na geoportalu ISPU. 

ISPU danas sadrži 16 e-usluga a njegov daljnji razvoj najvećim se dijelom sufinancira europskim sredstvima, i to sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj u iznosu od 111 milijuna kuna te sredstvima NPOO-a u iznosu od 180 milijuna kuna. 

Geoportal ISPU koji je ujedno sabirnica svih e-usluga dostupan je na poveznici: https://ispu.mgipu.hr/ 



hr Mon Nov 28 2022 13:19:14 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .