Article

//www.dalmacijanews.hr/files/539d4c54179942333d6dc248/80
Foto: Goran Mehkek / CROPIX

Od 24. srpnja obveza odvojenog prikupljanja otpada u Hrvatskoj

S 24. srpnjem općine i gradovi su dužni krenuti u odvojeno prikupljanje papira, metala, stakla, plastike, tekstila te problematičnog i glomaznog otpada funkcioniranjem jednog ili više reciklažnih dvorišta
S 24. srpnjem ove godine općine i gradovi su dužni krenuti u odvojeno prikupljanje papira, metala, stakla, plastike, tekstila te problematičnog i glomaznog otpada funkcioniranjem jednog ili više reciklažnih dvorišta, odnosno mobilne jedinice na svom području i postavljanjem odgovarajućeg broja i vrsta spremnika za odvojeno sakupljanje tih vrsta otpada na javnoj površini.

Obaveza primarne selekcije – razdvajanja otpada i recikliranja – postoji od 2005. u Zakonu o otpadu. Budući da je ostala "mrtvo slovo na papiru", u Zakonu o održivom gospodarenju otpadom koji je stupio na snagu 23. srpnja 2013. u Ministarstvu zaštite okoliša i prirode dodatno su precizirali tu obavezu, jasnije definirali obaveze gradova i općina i znatno postrožili mogućnosti sankcija. Te odredbe stupaju na snagu godinu dana od dana donošenja Zakona, dakle, 24. srpnja ove godine. 

U Zakonu je jasno naznačeno da su gradovi i općine dužni započeti primjenu tih obaveza u navedenom roku. U Ministarstvu kažu kako je nemoguće u jednom danu "uvesti" primarnu selekciju jer nije dovoljno podijeliti kante građanima već treba osigurati vozila koja će tako prikupljeni razvrstani otpad odvojeno i prevesti do mjesta gdje se predaje u recikliranje. Za biootpad je potrebno osigurati kompostanu. Sve to grad ili općina dužan je precizno navesti u svom Planu gospodarenja otpadom i to na način da iz tog Plana jasno proizlazi kako će biti u mogućnosti dosegnuti ciljeve u predviđenim rokovima.

U Ministarstvu ističu kako do 1. siječnja 2015. treba osigurati odvojeno sakupljanje papira, metala, plastike

i stakla, električnog i elektroničkog otpada, otpadnih baterija i akumulatora, otpadnih vozila, otpadnih guma, otpadnog ulja, otpadnog tekstila i obuće te medicinskog otpada. Nakon 31. prosinca 2017. zabranjeno je odlaganje otpada na neusklađenom odlagalištu, a postojeća neusklađena odlagališta za komunalni otpad zatvaraju se 12 mjeseci od dana puštanja u rad centra za gospodarenje otpadom. Svi centri moraju biti izgrađeni do 31. prosinca 2018., a do 1. siječnja 2020. treba osigurati pripremu za ponovnu uporabu i recikliranje papira, metala, plastike i stakla iz kućanstva u minimalnom udjelu od 50 posto mase otpada. U 2012. godini u Hrvatskoj se recikliralo 16 posto otpada.

Ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović istaknuo je kako su projekte primarne selekcije u posljednjih 10 mjeseci pokrenula 223 grada i općine, ukupne vrijednosti 337 milijuna kuna, a da se u istom razdoblju godinu dana ranije radilo o samo 47 gradova i općina i projektima vrijednima tek 37,2 milijuna kuna.

"Drago mi je da su se mnogi gradovi probudili i počeli s uvođenjem primarne selekcije. To je jasan pokazatelj da su ozbiljno shvatili svoje obaveze. To su tektonski pomaci ako pogledamo desetljeće iza nas u kojem naši prethodnici nažalost nisu napravili gotovo ništa", rekao je. Istaknuo je kako do kraja 2018. u Hrvatskoj treba biti uspostavljen cjeloviti sustav gospodarenja otpadom jer ciljevi koji su zacrtani u Zakonu i preuzeti iz pristupnih pregovora s EU su smanjenje odlaganja otpada i povećanje recikliranja, a preduvjet za to je uvođenje primarne selekcije otpada, sanacija postojećih odlagališta i izgradnja centara za gospodarenje otpadom.

"Cilj o smanjenju odlaganja otpada ostvarit ćemo tako da gradovi i općine od 24. srpnja ove godine moraju građanima omogućiti razvrstavanja sedam iskoristivih komponenti otpada (papir, metal, staklo, plastika, tekstil, problematični otpad i glomazni otpad). Ostvarenje cilja prati se kroz količine otpada odloženog na odlagališta, a propisano je po godinama u tonama", poručio je Zmajlović.

Istaknuo je kako će se cilj o povećanju recikliranja na minimalno 50 posto do 2020. za papir, staklo, plastiku i metal ostvariti odvojenim skupljanjem, ponovnom uporabom i recikliranjem. Rekao je da su odvojeno skupljanje otpada gradovi i općine dužni osigurati kroz "zelene otoke", reciklažna dvorišta i što je najvažnije, omogućavanjem građanima odvajanje otpada na kućnom pragu.

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost gradovima i općinama osigurava stručnu pomoć i sredstva za nabavu spremnika, komunalne opreme, vozila, uređenje reciklažnih dvorišta. Ministar je rekao da je do prošle godine samo 29 gradova i općina imalo reciklažna dvorišta, a trenutno je u Fondu u pripremi 76 projekata u 69 gradova i općina.

"U proteklih 10 godina vrijedne sirovine bacale su se na odlagališta otpada te je u zemlju zakopano 5 milijardi kuna vrijednih sirovina. Zato je recikliranje toliko važno, jer moramo razmišljati o resursima koje koristimo. Uvođenjem održivog sustava gospodarenja otpadom u sljedećih par godina otvara se mogućnost udvostručenja broja radnih mjesta u tom sektoru, sa sadašnjih 6.000 na 12.000. Osigurava se čisti okoliš i veća kvaliteta života građanima", poručio je Zmajlović. Iako cjeloviti sustav gospodarenja otpadom još uvijek nije uspostavljen, zahvaljujući naporima na uvođenju primarne selekcije i izgradnji potrebne infrastrukture, već sada su vidljivi pomaci, kaže ministar i navodi da se 2011. na odlagališta bez obrade odlagalo čak 92 posto komunalnog otpada, a 2012. 85 posto, dok je europski prosjek 34 posto. Zmajlović smatra da je taj pomak dobar i pokazuje da su se svi u sustavu probudili jer je količina recikliranja komunalnog otpada udvostručena i to sa 8 posto u 2011. na 16 posto u 2012., no da se ne smije stati.

Kaže kako se intenzivno radi i na sanacijama odlagališta otpada i izgradnji centara za gospodarenje otpadom. Od 301 odlagališta do sada je sanirano 120, a na njih 77 su sanacije u tijeku. Ove godine s radom će započeti i prva dva centra za gospodarenje otpadom - Marišćina i Kaštijun, a više ih je u visokoj fazi pripremljenosti. Vrijednost izgradnje svih centara procjenjuje se na oko 4,8 milijarde kuna, a za njihovu realizaciju oko 65 posto iznosa osigurat će se u EU fondovima.

Zmajlović je gradovima i općinama poručio kako više nema prolongiranja rokova jer je više od 10 godina nepovratno izgubljeno na takozvane prijelazne periode, te se primarna selekcija mora uvesti u rokovima koji su zacrtani, a to zahtjeva dosljedno provođenje propisanog, stalni nadzor i financijsku i stručnu pomoć gradovima i općinama.

"Nećemo se svi probuditi 24. srpnja i pred vratima zateći četiri kante - nažalost. Ali moramo krenuti. Zato od srpnja pojačavamo nadzore nad primarnom selekcijom s ciljem ubrzanja svih aktivnosti vezanih uz uspostavu sustava. Svaki građanin mora dobiti mogućnost da na svome kućnom pragu donese odluku što je smeće, a što otpad - korisna sirovina koja se može reciklirati. Njihovi gradonačelnici i načelnici dužni su im to osigurati", poručuje Zmajlović i ističe kako svaki građanin mora za to što odvaja otpad biti i ekonomski motiviran jer će mu i račun biti manji s obzirom da cijena sakupljanja otpada mora biti formirana na način da prevladavajući kriterij bude količina, odnosno volumen otpada.

Predsjednik najveće hrvatske udruge za zaštitu okoliša Zelene akcije Bernard Ivčić za Hinu je izjavio kako unatoč preuzetim obavezama vezanima uz gospodarenje otpadom, pomaci u sustavu su vrlo spori i gotovo neprimjetni.

"Do 2016. količinu biorazgradivog otpada na odlagalištima moramo smanjiti za 50 posto u odnosu na 1997. godinu, a taj postotak se do 2020. povećava na čak 65 posto. Također, do 2020. moramo odvajati minimalno 50 posto komunalnog otpada i čak 70 posto građevinskog, a postoji mogućnost da će se navedeni postoci još i povisiti", rekao je Ivčić.

Istaknuo je kako u posljednjih godinu dana sve nadležne institucije puno pričaju o potrebi odvajanja otpada, ali stvarnih rezultata nema. Tek poneki gradovi i općine, poput otoka Krka i grada Čakovca, uspjeli su uspostaviti kvalitetan sustav gospodarenja otpadom tako da odvajaju gotovo 40 posto otpada. Ali, najveći broj gradova i općina nema nikakvu viziju rješenja tog problema.

Naveo je primjer Zagreba. Rekao je da je Gradska skupština još u prosincu prošle godine usvojila Odluku o naplati otpada po količini te o odvojenom prikupljanju papira, plastike, stakla, tekstila, metala i biootpada. Odluka ima manjkavosti i nedostataka, ali je, kaže Ivčić, barem neki prvi korak prema rješenju problema. Međutim, šest mjeseci nakon donošenja te Odluke, u Zagrebu ne postoji sustav kojim bi se mjere iz Odluke mogle realizirati.

"Zagreb nema adekvatnu kompostanu s anaerobnom digestijom, nema automatsku sortirnicu za uklanjanje nečistoća iz biootpada, te zbog toga nije niti moguće pristupiti odvojenom prikupljanju biootpada. Nažalost, ne vidim odlučnost da se ovaj problem riješi. Grad primarno zagovara veliku spalionicu otpada, koja je potpuno nepotrebna", kaže Ivčić.

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić najavio je da će se Odluka Gradske skupštine o odvojenom prikupljanju otpada, koja bi trebala početi s primjenom 1. srpnja ove godine, prolongirati koliko god bude trebalo jer se taj problem ne može riješiti preko noći. Bandić je to rekao nakon što je predsjednik Gradske skupštine Darinko Kosor (HSLS) istaknuo da će mu uputiti dopis da se primjena te Odluke prolongira na 1. siječnja iduće godine.

Kosor je rekao kako Ministarstvo zaštite okoliša i prirode još uvijek nije donijelo Uredbu o gospodarenju otpadom, a krajnji rok za njezino donošenje je 23. srpnja ove godine. Priznao je da i Grad Zagreb nije do kraja spreman za provedbu te Odluke jer nema Plan gospodarenja otpadom za koji očekuje da će najkasnije u rujnu doći na sjednicu Gradske skupštine. Kosor kaže da se u primjenu Odluke ne može ići niti bez određivanja lokacije za centar za mehaničko-biološku obradu otpada (MBO).

Potpredsjednik zagrebačke Gradske skupštine Davor Bernardić (SDP) ustvrdio je da sve europske metropole imaju riješeno pitanje otpada osim Zagreba. "Nažalost, da se danas počne riješavati pitanje otpada, donese Plan gospodarenja otpadom, izmijeni prostorni plan i krene u realizaciju projekta uz pomoć EU, taj projekt se ne može završiti do 2019.", kaže Bernardić za kojega je potpuno neprihvatljiva odgoda primarne selekcije otpada. Istaknuo je kako Zagreb već 10 godina može uvesti primarnu selekciju otpada te ne zna što je gradska izvršna vlast čekala, osim što se sada troše novci građana na kampanju "Stavi pravu stvar na pravo mjesto". "Koje mjesto, jer nismo vidjeli dodatne kontejnere koji se postavljaju po gradu za reciklažu otpada - za papir, za plastiku, za metal. Građani Zagreba ne smiju još dodatno plaćati penale zbog toga što Grad nije u stanju i nije sposoban uvesti primarnu selekciju otpada", kaže Bernardić.

"Odgoda rješavanja problema otpada u Zagrebu znači da će grad biti zatrpan smećem. To je nešto što se odgađa od 2004. Žao mi je što gradske vlasti nisu riješile jedan od najvećih problema u Zagrebu, a to je sasvim sigurno pitanje otpada. Mi nemamo ni Plan gospodarenja otpadom, nemamo lokaciju centra za gospodarenje otpadom, nemamo projekt izrade tog centra, nemamo plan sanacije odlagališta - praktički nemamo ništa, kada je otpad u pitanju", smatra Bernardić. Istaknuo je kako je Grad Zagreb sve svoje strateške projekte odgodio, pa tako nisu riješena pitanja Dinamovog stadiona, kanalizacije i vodovoda u svaki dom, Sljemenske žičare, novog tehnološkog parka, projekta Terma Zagreb, mnogih mostova preko Save, lakošinske željeznice za što se mogu uzeti sredstva EU.        

hr Sun Jun 15 2014 09:34:10 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/62bf12eb18d1cbacce8b4573/80
Foto: Predsjednik RH

Predsjednik Milanović na akademiji HOK-a: "Inflacija i nedostatak radne snage glavni su izazovi za obrtnike"

Povodom obilježavanja Dana Hrvatske obrtničke komore najuspješnijim obrtnicama i obrtnicima dodijeljena su najviša priznanja Hrvatske obrtničke komore – Statua „Zlatne ruke“
Predsjednik Republike Zoran Milanović sudjelovao je danas na svečanoj akademiji povodom obilježavanja Dana Hrvatske obrtničke komore na kojoj je kazao da smo tijekom 28 godina zajedno s Hrvatskom obrtničkom komorom prošli niz izazova te je, u tom smislu, istaknuo nedostatak radne snage, strukovno obrazovanje i ponovno u ovoj godini još jedan – inflaciju.

Za Hrvatsku obrtničku komoru predsjednik Milanović rekao je da ima pozitivnu ulogu u hrvatskom društvu koja je neizostavna jer predstavlja primjer kako bi interesne skupine u Hrvatskoj trebale funkcionirati. Isto tako, za političku premreženost rekao je da je jedan od ključnih razloga naših slabijih ekonomskih rezultata zadnjih trideset godina.

- Promjene predstavljaju ključni pojam koji opisuje naših zadnjih 30 godina. Neke od promjena nisu bile planirane. Nisu bile ni poželjne. Neke promjene bile su slučajne. Rezultat globalnih ekonomskih kretanja i okolnosti koje su nama bile nesklone. Ali najveći dio promjena rezultat je naših odluka i domaćih javnih politika. Njih očekujemo i sada. - rekao je predsjednik Milanović pozvavši one koji će odluke donositi da izbjegnu refleksivni intervencionizam i uzmu u obzir energetsku tranziciju.

- Govorim o politikama cijena naftnih derivata u Hrvatskoj. Ciljam na energetsku tranziciju i cijenu električne energije kao energenta koji je obrtništvu, ali i kompletnoj poslovnoj zajednici puno važniji. Riječ je o energentu koji je budućnost energetske tranzicije. Naftni derivati, bez obzira na trenutak u kojem živimo, to nisu. - dodao je.

Predsjednik Milanović kazao je kako su u trenutnim okolnostima obrtnici, mali i srednji poduzetnici izloženi najvećem riziku istaknuvši kako nije pošteno, što ne rade i druge zemlje EU, očekivati od obrtnika da samostalno podnose poskupljenje energenata te predstojeću energetsku i tehnološku (digitalnu) tranziciju.

- Dok je energetska i digitalna tranzicija preduvjet opstanka obrtništva, malog i srednjeg poduzetništva  u konkurentskom okruženju, aktivna uloga države u tom procesu je njezina dužnost. U tom procesu strategija kašnjenja ne može biti optimalan izbor kao što je to bio slučaju u proteklom razdoblju. - dodao je. 

Kazavši kako je ekonomski rast i rast zaposlenosti nezamisliv bez obrtnika, malih i srednjih poduzetnika, predsjednik Milanović naveo je da poslovna demografija obrtništva u posljednjih 10 godina potvrđuje otpornost na izazove s kojima se suočavaju.

- Kako bi se pozitivni trendovi očuvali potrebno je uz inflaciju, obratiti pažnju i na nedostatak radne snage i strukovno obrazovanje. Sve to treba uskladiti s ciljem provođenja energetske i digitalne tranzicije hrvatske ekonomije. - rekao je predsjednik Milanović. Dodao je kako u tom procesu vidi prostor za pametnu imigracijsku politiku koja će pomoći popuniti deficitarna radna mjesta, ubrzati obnovu Zagreba i Banije, te s dužnom pažnjom i aktivnom ulogom svih razina vlasti doprinijeti integraciji novih građana Republike Hrvatske u hrvatsko društvo.

Osvrnuvši se i na stigmatizaciju strukovnog obrazovanja u Hrvatskoj, predsjednik Milanović kazao je da kvalitetan i dobro plaćen posao nije sve, ali jest preduvjet kvalitete života svih nas.

- Ono što nam preostaje jest zajednički i konstruktivno donijeti javne politike usmjerene tome da izgradimo sustav koji će podržavati rješenja za ova tri problema.  Sve ostalo je loša ekonomija. Sve ostalo neće od Hrvatske stvoriti dom za sve njezine ljude. Oni će i dalje glasati nogama, a nama će ostati isti problemi, ali s manje dobrih ljudi spremni da se uhvate u koštac s njima. - rekao je.

Novac iz Europskih fondova

Predsjednik Milanović rekao je da izgradnja diverzificirane, održive, konkurentne, inovativne i zelene ekonomije ne može uspjeti bez obrtnika te je zaključno obrtnicima govorio i o korištenju novca iz europskih fondova.

- Naša odgovornost za svaki euro iz europskih fondova u hrvatsku ekonomiju i društvo je ogroman, i cilj i fokus mora biti na tome da se ostvari 100 posto. U svakom poslu, naporu, nacionalnom zanosu, energiji jako je bitno da si jasno definiramo stvari i onda da motiviramo ljude, da znaju kamo idu. Naše nastojanje, naš napor tek počinje davati neke rezultate i zato europski fondovi su i naši i vaši. To nije novac koji je Hrvatskoj uzet, ona ga je dala u dogovornom aranžmanu i sada ga uzima natrag. Prošlo je skoro deset godina i tek sada možemo govoriti o nekakvom plusu, a vi obrtnici jako dobro znate što to znači. - zaključio je svoje obraćanje predsjednik Milanović.

Povodom obilježavanja Dana Hrvatske obrtničke komore najuspješnijim obrtnicama i obrtnicima dodijeljena su najviša priznanja Hrvatske obrtničke komore – Statua „Zlatne ruke“ te su promovirane nove majstorice i majstori obrta. Osim predsjednika Milanovića na svečanosti su govorili predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dragutin Ranogajec i ministar gospodarstva i održivog razvoja RH, izaslanik predsjednika Vlade RH Davor Filipović. Uz predsjednika Milanovića bio je posebni savjetnik Predsjednika Republike Hrvatske za ekonomiju Velibor Mačkić.

hr Fri Jul 01 2022 17:30:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/62bf0c1d18d1cb9dcc8b45c0/80
Foto: Luka Kolovrat

Sjajni rezultati: U Imotskoj krajini u prvoj polovici godine 121 posto više turističkih noćenja

Kao i proteklih godina najbrojniji su gosti iz Njemačke koji su ostvarili 8.608 noćenja

Prema podatcima iz sustava e-visitor, u prvih šest mjeseci ove godine u smještajnim objektima Imotske krajine boravilo je 3.030 gostiju koji su ostvarili 19.177 noćenja. Povećanje je to od 92% u dolascima te 121% u noćenjima u odnosu na rekordnu 2021. godinu kada su imali 8.611 noćenja u prvih šest mjeseci.

Kao i proteklih godina najbrojniji su gosti iz Njemačke koji su ostvarili 8.608 noćenja, zatim slijede gosti iz Poljske sa 2.517 noćenja i Hrvatske s 1512 noćenja.

Sudeći prema rezervacijama, iz Turističke zajednice Imota očekuju jako dobre rezultate i u tri najizdašnija turistička mjeseca koja slijede.



hr Fri Jul 01 2022 16:58:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/62bf034118d1cb97cc8b45dc/80
Foto: Muzej Domovinskog rata Split

U Banovini izložba "Operacija Miljevci – 30. obljetnica"

Izložba je multimedijska te je zamišljena kao kombinacija edukativnih panoa, fotografija, video materijala i predmeta vezanih za operaciju „Miljevci“.
Muzej Domovinskog rata u Splitu organizira izložbu „Operacija „Miljevci“ – 30. obljetnica“. Otvorenje izložbe održat će se u utorak 05. srpnja 2022. u 20 sati u atriju Gradske uprave Grada Splita (Banovina), a izložba će se moći pogledati do 20. srpnja 2022. svakog radnog dana od 8 do 18 sati.

Operacija „Miljevci“ je jedna od prvih i najznačajnijih napadnih operacija Hrvatske vojske na prostoru šibensko-drniške bojišnice, a i na prostoru cijele Dalmacije. Započela  je u noći s 20./21. lipnja i trajala je praktički jedan dan, do 22. lipnja, s tim da je 23. lipnja 1992. godine odbijen pokušaj srpskog protunapada. Snage Hrvatske vojske sastavljene od 113. brigade, 142. brigade, 72. bojne Vojne policije satnija Šibenik, uspjele su u jedan dan osloboditi svih sedam naselja koja čine područje Miljevačkog platoa te odbiti neprijateljski protunapad u čemu im se priključilo i topništvo 141. brigade Hrvatske vojske. Operacija je imala velik utjecaj na podizanje morala Hrvatske vojske i stanovništva Hrvatske.

Izložba je multimedijska te je zamišljena kao kombinacija edukativnih panoa, fotografija, video materijala i predmeta vezanih za operaciju „Miljevci“.

Autor izložbe je Matej Gabrilo, a pokrovitelji su Ministarstvo kulture i medija i Grad Split.

Ulaz na izložbu se ne naplaćuje.
hr Fri Jul 01 2022 16:22:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/62bee4e318d1cbdccc8b459b/80

Zatražena bespovratna sredstva iz NPOO-a za izgradnju novih vrtića na Kili i Pujankama

Prema pravilima Poziva može se sufinancirati maksimalnih 1.440.000,00 kn po dnevnom boravku ovisno o kategoriji ulaganja, pa je sukladno tome za izgradnju i opremanje Dječjeg vrtića Kila zatraženo 11.520.000,00 kn bespovratnih sredstava, a za Dječji vrtić Pujanke 10.944.000,00 kn.
Grad Split je u suradnji s Razvojnom agencijom Split - RaST prijavio dva projekta izgradnje dječjih vrtića na Kili i Pujankama na Javni poziv „Izgradnja, dogradnja, rekonstrukcija i opremanje predškolskih ustanova“ u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. - 2026. Planirano je da svaki od dva nova vrtića ima po 8 dnevnih boravaka te bi mogao primiti 128 djece (48 jasličke i 80 vrtićke dobi), što čini zajedničku brojku od 256 novih mjesta u gradskim vrtićima. 

Iz sredstava NPOO-a prema pravilima Poziva može se sufinancirati maksimalnih 1.440.000,00 kn po dnevnom boravku ovisno o kategoriji ulaganja, pa je sukladno tome za izgradnju i opremanje Dječjeg vrtića Kila zatraženo 11.520.000,00 kn bespovratnih sredstava, a za Dječji vrtić Pujanke 10.944.000,00 kn.

DV Kila u gradskom kotaru Mejaši adresirat će potrebe istočnog dijela grada koji je posljednjih godina doživio značajan porast broja kućanstava, a kojeg ne prati odgovarajući broj javnih sadržaja poput objekata namijenjenih odgoju i obrazovanju. Izgradnjom novog vrtića na Kili omogućit će se rasterećenje kapaciteta postojećih gradskih vrtićkih ustanova. 

S druge strane, DV Pujanke adresira potrebu za izgradnjom gradskog vrtića unutar obuhvata gradskog kotara Pujanke u kojem trenutno ne postoji nijedan vrtić u vlasništvu grada Splita, već tri privatna vrtića. DV Pujanke je planiran kao novi područni vrtić s kuhinjom koji bi se pripojio gradskoj vrtićkoj ustanovi. 

Novi dječji vrtići na Kili i Pujankama predstavljaju nastavak kontinuiranog ulaganja Grada Splita u predškolski odgoj i obrazovanje te osiguravanje dostatnih infrastrukturnih i materijalnih kapaciteta u splitskim dječjim vrtićima. Grad Split prepoznao je potrebu za većim brojem kapaciteta dječjih vrtića te su u suradnji s Društvom arhitekata Splita provedeni javni natječaji za izradu idejnih arhitektonsko-urbanističkih rješenja za dječje vrtiće Kila i Pujanke. Na taj se način osiguralo da vrtići budu projektirani po najvišim strukovnim standardima, kao i da djeca i budući djelatnici imaju najbolje moguće uvjete boravka i rada. 




hr Fri Jul 01 2022 14:14:06 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .