Foto: Ivana Ivanović

"Novac iz Segeta otišao je na nepostojeće reciklažno dvorište, dvoranu koja ne postoji i dogradnju škole koja ne postoji..."

10.11.2022. u 11:34h

Josip Grčić

Biti oporbeni vijećnik u Općini Seget znači poduzeti uzeti određen rizik na sebe, svoju obitelj i na svoje prijatelje, rekao je Barada

"Barada komunjaro, Vinko će te koštat glave", osvanulo je sinoć na zidu kuće vijećnika nezavisne liste "Vrime je!" u Segetu Ante Barade, a odgođena je i današnja javna tribina na kojoj su trebali gostovati gradonačelnik Splita Ivica Puljak i njegov zamjenik Bojan Ivošević. Demokracija nije stigla u općinu Seget, rekao je u Splitu Barada,

- Biti oporbeni vijećnik u Općini Seget znači poduzeti uzeti određen rizik na sebe, svoju obitelj i na svoje prijatelje. Samim time što dirate u HDZ u općini Seget dolazite u određenu problematiku i budete totalno stjerani u određene kutove da ne možete funkcionirati. Poslali smo službeni mail Općini Seget da nam ustupe prostorije u općini na koje imamo pravo, međutim, odgovor nikakav nismo dobili. Otišli smo u općinu gdje smo skoro bili izbačeni na glavu. Naši ljudi u općini komuniciraju preko portira s nama dvojicom. Odgovor do dana današnjeg nismo uopće dobili. Nakon toga smo išli na Plan b. Išli smo u određene ugostiteljske objekte da nam da iznajme prostor da se ta tribina može održati. Neki su tamo već pristali, ali kako je vrijeme prolazilo, otkazivali su jer se boje. Kaže da su dobivali pozive, prijetnje i slično - rekao je Barada.

Tražit će, kažu, nanovo prostor u općini za tribinu, ali i policijsku zaštitu.

- Zamislite vi Općinu, grad, državu u kojoj se javna tribina mora održavati pod policijskom zaštitom. Također, obavijestit ćemo i najveća tijela u Europskoj uniji. Pisat ćemo i gospođi Dubravki Šuici koja je povjerenik za demokraciju i demografiju da se očituje - veli Barada.

Luka Jadrić kazao je da je bivši načelnik Vinko Zulim kupovao glasove, ali i kako je funkcionirao uz fiktivne račune.

- Milijun i pol kuna na nepostojeće reciklažno dvorište je otišlo na projektnu dokumentaciju. Preko dva miljuna kuna otišlo je na projektnu dokumentaciju za dvoranu koja ne postoji. Preko milijun kuna otišlo je na dogradnju škole koja ne postoji, a to je samo vrh sante leda. Milijuni kuna nestaju, s novcem se radi što god se želi. Ono što je ključno je da je taj čovjek prije godinu dana bio saborski zastupnik kojemu je Andrej Plenković dopustio da bude. Dakle, oni sve ovo znaju. Cijelo vrijeme su svjesni što se događa i što oni naprave. Oni nagrade tog čovjeka i puste ga u Sabor. A pogodite šta se događa u Segetu? To je čisti divlji zapad - redao je misli Jadrić tvrdeći i kako Zulima štiti Ante Sanader.

Bojan Ivošević dao je podršku Baradi i Jadriću tvrdeći kako on najbolje zna kroz kakve stvari sad prolaze.

- Ovo je jedan put za njih u kontekstu da očito rade dobro, da čačkaju točno tamo gdje bi trebali - među netransparentnim trošenjem novca. Ovako pokazuje vlast u Segetu da ih se boji, da im nije svejedno što rade u Segetu i što razotkrivaju - rekao je.

Ivošević i Puljak u 17 sati prošetat će Segetom u društvu nezavisnih vijećnika i razgovarati s građanima.

Foto: DN

Izdvajamo čak 16% plaće: "Pravo pitanje je koliko je naše zadravstveno osiguranje kvalitetno"

07.12.2022. u 21:35h

DN

Kao i svake godine, imovinski cenzus je pokrenuo pitanje stabilnosti ovakvog sustava i kvalitete usluge koju svaki građanin dobiva, a za nju izdvaja čak 16 posto svoje plaće

Povećanje mirovina i plaća znači i povećanje novčanog limita za besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje. Uz to, HZZO je spustio cijenu lijekova te na listu dodao nova ortopedska pomagala. Ova mjera će od Nove godine najviše na ruku ići umirovljenicima, ali ne i ostatku Hrvatske koji radi i plaća zdravstveno osiguranje. Kao i svake godine, imovinski cenzus je pokrenuo pitanje stabilnosti ovakvog sustava i kvalitete usluge koju svaki građanin dobiva, a za nju izdvaja čak 16 posto svoje plaće.

Od Nove godine i nove promjene u ordinacijama. Povećanje minimalne plaće i mirovina sa sobom povlači i povećanje broja osiguranika koji će od iduće godine imati pravo na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje. Tako dohodovni cenzus za samce raste za 232 kune, a za članove obitelji 186 kuna.

Čini se kako građani još nisu upoznati s podizanjem praga i to je najveći problem, ističe doktorica Krolo koja godišnje primi oko tisuću i pol pacijenata. Zbog toga se mnogi i boje doći kod doktora zbog skupih lijekova i terapije. Osim samog besplatnog dopunskog snižene su cijene i za oko 260 lijekova te različitih pomagala namijenjenih za najteže bolesnike. - prenosi N1.

- Uglavnom kad se uvode novi lijekovi, u zadnje vrijeme vidjela sam da je riječ najčešće o onkološkoj, biološkoj terapiji za teže bolesti, imunološke, onkološke i rijetke bolesti. - rekla je za N1 Vikica Krolo, zamjenica predsjednika HLK-a.

Ove mjere će najviše obuhvatiti socijalno ugrožene skupine i umirovljenike čiji je sindikat lobirao u Saboru za ubacivanje cenzusa u proračun. Prosječna mirovina je na 2.800 kuna, a granica siromaštva oko 3.000 kuna. Samo oko 140 tisuća umirovljenika bi moglo dobiti besplatno dopunsko osiguranje. No i to je daleko od granice siromaštva.

- Nažalost, bolje išta nego ništa. Moje je osobno mišljenje da je to malo i to premalo, ali dobro dođe umirovljeniku. - kaže Asja Tomin, potpredsjednica Sindikata umirovljenika RH.

Udruga pacijenata pozdravlja mjeru koja pomaže onima kojima pomoć treba. No i ova mjera teška desetine milijuna kuna ide iz džepova hrvatskih građana.

- Važno je reći kako osiguranje nije besplatno, već netko plaća za njih. Objektivno je veliki broj takvih slučajeva, odnosno osiguranika koji ne mogu sami sebi plaćati zdravstveno osiguranje. - ističe predsjednica Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata Jasna Karačić.

Ekonomski analitičari ističu kako je riječ o redovnom usklađivanju javnih financija. Povećanje cenzusa sa sobom nosi i negativnu posljedicu jer znači povećanje praga, a i pravo je pitanje kvalitete koja se dobije za plaćanje obveznog, ali i dopunskog osiguranja.

- Sad je veći prag za premiju osiguranja koju plaća država. Pravo pitanje je koliko je naše obvezno zadravstveno osiguranje kvalitetno koje mi plaćamo 16% naše plaće ili oko 1400 kuna. - rekao je Paško Burnać sa splitskog Ekonomskog fakulteta.

Pitanje kvalitete usluga neće riješiti ni reforma zdravstva.

Foto: PU splitsko-dalmatinska

Predstavljen preventivni projekt "Darujmo sigurnost jedni drugima" splitske policije

07.12.2022. u 21:27h

DN

Odgovorim ponašanjem u prometu čuvate svoj život, ali i život svih ostalih sudionika!

U sklopu preventivne aktivnosti PU splitsko-dalmatinske naziva „Darujmo sigurnost jedni drugima“, danas je u prostorijama AK- Split održana konferencija za medije na kojoj su uz načelnika Slobodana Maredića, voditelja Službe prometne policije Sinišu Mihanovića, sudjelovali ravnatelj KBC prof. prim. dr. sc. Julije Meštrović, ravnatelju Zavoda za hitnu medicinsku pomoć dr. med. spec. Leo Luetić, stalni sudski vještak za strojeve, cestovni promet i motorna vozila dipl. ing. Stanko Smodlaka i Jozo Šitum, revizor cestovne sigurnosti i sudski vještak za promet.

Stanko Smodlaka naveo je kako AK Split zajedno s policijom godinama provodi ovakve i slične preventivne akcije.

- Zajedničkim resursima pokušavamo kroz preventivne akcije utjecat na ponašanje samih vozača. Načelnik Marednić je iznio statistički podatak o 22 smrtno stradale osobe u prometu na području Splitsko-dalmatinske županije, taj podatak je strašan. Najzadovoljniji bi bilo kada bi ta brojka bila nula, ali svi znamo da je to nemoguće. Sve institucije čiji predstavnici su tu, uključene su svakodnevno u spašavanje života. Zahvalio se svim institucijama koje su angažirane kroz promet, posebno policiji, hitnoj medicinskoj pomoći i bolnici. Ova akcija je svakako hvale vrijedna, a mi ćemo i dalje nastaviti aktivno surađivati u preventivnim projektima policije. - naveo je Stanko Smodlaka.

- Zahvaljujem se medijima jer želimo kroz medije poslati poruku građanima i vozačima i da im još jednom skrenemo pozornost koliko je značajna sigurnost u prometu. Postoji potreba da se u javnom prostoru više govori o temi sigurnosti prometa. Darujmo sigurnost jedni drugima je poruka koju želimo poslati u javnost do naših građana. Želimo da brojka od 22 smrtno stradala osvijesti građane i da ih potakne da više vode računa o svojoj sigurnosti i sigurnosti ostalih sudionika u prometu. Svaki tjedan radom policije na terenu, u prosjeku se oduzme oko 60 vozačkih dozvola tijekom nadzora i kontrole prometa jer su osobe upravljale pod utjecajem alkohola, ali mi time ne mjerimo svoju uspješnost. Uspješni smo kada nemamo poginulih u prometu. Želio bi istači kako sve institucije ulažu veliki trud i jako puno radimo, svatko iz svoje domene, kako bi smanjili najteže posljedice. Mi ćemo svakako nastaviti provoditi kontrole kao i do sada posebno vikendom, ali želimo djelovati i preventivno. - naveo je načelnik Slobodan Marednić.

Naveo je kako je suradnja s institucijama koje su danas tu svakako temelj uspjeha, a uz potporu medija, sigurni smo kako će poruka doći do svih građana Splitsko-dalmatinske županije.

- U prošloj godini smo imali 1100 pacijenata zbrinutih iz prometnih nesreća u Splitsko-dalmatinskoj županiji, to je velika brojka. Sigurno je jedan dio njih i rezultat nepridržavanja prometnih propisa i konzumiranja alkohola. Osim ovoga uočili smo kako je rezultat nesreća uz nepoštivanje prometnih pravila, nestrpljenje i neiskustvo. Apeliram na sve vozače da pokažu strpljenje jedna prema drugima. Posebno je važno apelirati sada u vrijeme blagdana da oni koji piju ne sjedaju za upravljač vozila jer posljedice takovog ponašanja su najteže. istakao je Leo Luetić.

Jozo Šitum , revizor cestovne sigurnosti i sudski vještak za promet naveo je kako bi bilo dobro govoriti i o cestama i vozilima s obzirom da su elementarni čimbenici sigurnosti prometa na cestama čovjek, vozilo i cesta. Siniša Mihanović složio se i nadodao kako jedino možemo odmah i sada promijeniti vlastito ponašanje u prometu.

Prof.prim.dr.sc. Julije Meštrović ista kako mu je drago da se na ovaj način priča o ovom temi i problemu.

- Iz osobnog iskustva znam dobro koliko je težak ovaj problem o kojem danas govorimo i kako strašne mogu biti posljedice, ali mislim da znam i kako ga možemo riješit, a to je promjenama navika. Nažalost navike se teško mijenjaju, čak i kod mladih osoba koji su naučili slaviti uz konzumiranje alkohola i nemaju alternativu takvom način slavlja. Treba mijenjati paradigmu, treba mijenjati navike. Svi poduzimamo jako puno, ali prometne nesreće se mogu izbjeći i ne moraju biti uzrok smrti. Poštivanjem pravila mogu se izbjeći, ne uzimati alkohol, ne voziti brzo i tako dalje. Ugroženi su posebno mladi muškarc. - istakao je ravnatelj Meštrović.

Tijekom 2022. godine na području Splitsko-dalmatinske županije u prometu su izgubljena 22 života. U prvih jedanaest mjeseci ove godine evidentirano je 2657 prometnih nesreća u kojima je 354 sudionika bilo pod utjecajem alkohola. Smrtno su stradale 22 osobe, 342 osobe su zadobile teške tjelesne ozlijede, a 1153 osoba je lakše ozlijeđeno.

Na početku smo prosinca koji je mjesec blagdanskih druženja i slavlja, a u svim gradovima povećat će se broj ugostiteljskih objekata i biti će organiziran veći broj druženja posebno na otvorenim prostorima. Tijekom izlazaka i blagdanskih slavlja, vodite računa o svojoj sigurnosti, ali i sigurnosti vaše obitelji, prijatelja, poznanika, svih sudionika u prometu. Svaki život izgubljen u prometu tragedija je za obitelj, ali i za zajednicu i zbog toga vam želimo još jednom ukazati kako možemo odgovornim ponašanjem spriječiti stradavanja.

Odgovorim ponašanjem u prometu čuvate svoj život, ali i život svih ostalih sudionika!

Foto: Pixabay

Donesena je konačna odluka oko ulaska Hrvatske u Schengen

07.12.2022. u 20:02h

DN

Iako je proteklih dana bilo nekih naznaka da bi u zadnji čas neka zemlja mogla postaviti neku novu prepreku, dosad se to nije ostvarilo

Ministri unutarnjih poslova EU sutra bi na sastanku u Bruxellesu trebali jednoglasno usvojiti konačnu formalnu odluku o ulasku Hrvatske u Schengen. Iako je proteklih dana bilo nekih naznaka da bi u zadnji čas neka zemlja mogla postaviti neku novu prepreku, dosad se to nije ostvarilo pa se očekuje da će na sastanku Vijeća unutarnjih poslova EU i formalno usvojiti tu odluku.

Niti na današnjem sastanku Corepera (stalnih predstavnika zemalja članica), prema diplomatskim izvorima, nije bilo glasova protiv Hrvatske, što je naznaka da će ministri samo formalno potvrditi odluku. - piše Jutarnji list.

Stav Austrije

Dovršetak postupka, u kojem je nakon potvrde i prijedloga Europske komisije pristanak dao i Europski parlament, znači da će Hrvatska pristupiti Schengenu od 1. siječnja, upravo na dan kada uvodi i euro. Time se ispunjavaju i dva ključna prioriteta koja je Hrvatska zacrtala otkad je postala članicom EU.

Strahovi da bi se u zadnji trenutak stvari oko hrvatskog pristupa Schengenu mogle komplicirati pojavili su se nakon što je austrijski ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner najavio da će se protiviti širenju Schengena jer smatra da taj sustav ne djeluje. No, Austrija je poslije pojasnila da se ne protivi ulasku Hrvatske u Schengen. Potvrdio je to tijekom posjeta Zagrebu i sastanka s premijerom Andrejom Plenkovićem i austrijski kancelar Karl Nehammer.

Češko predsjedništvo EU na dnevni red je stavilo i odluku o ulasku Bugarske i Rumunjske u Schengen, o čemu, kako sada stvari stoje, još nema konsenzusa. Austrija je dala do znanja da je protiv ulaska obiju država, dok je Nizozemska spremna primiti Rumunjsku, ali ne i Bugarsku. Takav stav Nizozemske je očito igra jer se zna da između Bugarske i Rumunjske ne postoji potrebna infrastruktura za funkcioniranje vanjskih granica Schengena s obzirom na to da se računalo da će obje zemlje istodobno ući u Schengen.

Odluka o ulasku Hrvatske u Schengen je na dnevnom redu današnjeg sastanka odvojeno od one za Bugarsku i Rumunjsku.

Vanjske granice EU

S 1. siječnjem ukinut će se granične kontrole na cestovnim, pomorskim i željezničkim graničnim prijelazima sa Slovenijom i Mađarskom. Tako će se ukinuti 15 prijelaza s Mađarskom i 58 prijelaza sa Slovenijom. Uz to, od 26. ožujka ukinuli bi se stalni prijelazi na svim aerodromima. Ubuduće će biti šest, umjesto sedam, stalnih prijelaza u pomorskom prometu. Ukinut će se prijelazi Poreč, Rovinj i Korčula, a uspostaviti novi - Vis i Cavtat.

Ukidanje kontrola u zračnim lukama planirano je za proljeće zbog malo zahtjevnije tehničke prilagodbe, a tada se mijenja i red letenja.

Kada je riječ o vanjskim granicama, granična policija i sada provodi kontrole prema Schengenskom zakoniku, no na razini Unije pregovora se o uvođenju novog Entry/Exit sustava za građane trećih zemalja koji ne trebaju vizu, a to su nama sve susjedne države koje nisu članice EU. - piše Jutarnji list.

Foto: Grad Kašela

Tražite posao? Grad Kaštela zapošljava...

07.12.2022. u 19:33h

DN

Donosimo detalje natječaja

Grad Kaštela objavio je Javni natječaj za prijam u službu u Vlastiti pogon za obavljanje komunalnih djelatnosti za radna mjesta skladištar, bravar, održavanje javnih površina, pomoćni radnik te pomoćni grobar.

Za radno mjesto skladištar traži se jedan izvršitelj na neodređeno vrijeme uz probni rad od tri mjeseca. Posebni uvjeti za prijam u službu: srednja stručna sprema.

Za radno mjesto bravar traži se jedan izvršitelj na neodređeno vrijeme uz probni rad od tri mjeseca. Posebni uvjeti za prijem u službu: SSS strojarske struke (bravar).

Za radno mjesto za održavanje javnih površina traže se četiri izvršitelja na neodređeno vrijeme uz probni rad od tri mjeseca. Posebni uvjeti za prijam u službu: srednja stručna sprema.

Za radno mjesto pomoćni radnik traže se dva izvršitelja na neodređeno vrijeme uz probni rad od tri mjeseca. Posebni uvjeti za prijam u službu: osnovna škola.

Za radno mjesto pomoćni grobar traži se jedan izvršitelj na neodređeno vrijeme uz probni rad od tri mjeseca. Posebni uvjeti za prijam u službu: osnovna škola.

Detalje Javnog natječaja možete pogledati OVDJE

Upute za radno mjesto skladištar pogledajte OVDJE, za radno mjesto bravar OVDJE, za održavanje radnih površina OVDJE, za pomoćnog radnika OVDJE te za pomoćnog grobara OVDJE.

Article