Lalovac na mukama, nema rebalansa bez rezanja plaća

Boris Lalovac kao ministar financija priprema svoj prvi rebalans proračuna, koji će Vladi i Saboru predstaviti u rujnu. Koliko će pojedina ministarstva uštedjeti, još se ne zna jer izračuni tek rade, no već se zna da pojedini ministri ni pod prijetnjom ostavke ne žele rezati svoje budžete.Dosad su se, kako objašnjavaju u neformalnim razgovorima, odrekli svega što su mogli i srezali ih do minimuma, tako da u nekim slučajevima nemaju ni za osnovne potrepštine.

U Ministarstvu obrane, saznaje Jutarnji list, odbijaju i svaku pomisao na rezanje svog budžeta. To je ministarstvo u posljednjih nekoliko godina ostalo otprilike bez 1,6 milijardi kuna i ne pada im na pamet pristati na daljnje rezove. No, naredba iz Ministarstva financija je jasna: svi se moraju sabiti u nove, još manje okvire, jer je rupa u državnom proračunu sve veća.

Razlog rebalansa su financijsko stanje zdravstva i školstva te problemi s financiranjem plaća u javnom sektoru, a pojedini sugovornici tvrde da je uzrok i loša procjena bivšeg ministra Slavka Linića, koji je buduće prihode od PDV-a izračunavao u iznosima većima od realiziranih. Samo u prvih pet mjeseci godine manjak središnje države, kako su izračunali analitičari Raiffeisen banke, dosegnuo je 9,9 milijardi kuna, što je 73 posto ovogodišnjeg plana, a do kraja godine bit će oko 4,8 posto BDP-a – gotovo 16 milijardi kuna.

Željko Lovrinčević iz Ekonomskog instituta rebalanse u rujnu smatra smatra besmislenima.

– To je samo verifikacija stvarnog stanja – upozorava. Pojednostavljeno, riječ je samo o preraspodjeli novca da bi se preživjelo još dva-tri mjeseca do kraja godine.

Bivši ministar financija bio je poznat po tome da je oštro rezao sve što je stigao. Ekonomski stručnjaci s kojima smo tijekom jučerašnjeg dana razgovarali, ne očekuju da će ih novi ministar financija Boris Lalovac iznenaditi nekim suludim porezom premda smo u proceduri prekomjernog deficita. Prema njihovu mišljenju Lalovac će nastaviti utabanim stopama prethodnika, kojem je, uostalom, bio i zamjenik.

Da se Vlada sad upusti u reformu javne uprave te lokalne uprave i samouprave, mislim da bi ljudi dobro reagirali i pozdravili to – kaže Vuk Vuković, ekonomski analitičar, koji smatra da bi i birači to honorirali na izborima.

– Ako Vlada sada nešto napravi, možda i dobije izbore, a ako ne napravi ništa, sigurno će ih izgubiti – zaključuje on.

Prema podacima Ministarstva financija o ostvarenju konsolidirane središnje države, ukupni prihodi povećali su se za blagih 1,4 posto ili 600 milijuna kuna u odnosnu na isto prošlogodišnje razdoblje. No, pritom su porezni prihodi pali za 814 milijuna kuna. S druge strane, povećali su se socijalni doprinosi, pomoći i ostali prihodi. Pad poreznih prihoda uzrokovan je isključivo padom prihoda od PDV-a, i to u iznosu većem od 1,2 milijarde kuna, dok su, kako ističe RBA u kvartalnoj analizi, prihodi od trošarina zabilježili rast od 687 milijuna kuna ili 17,6 posto. Analitičari RBA ističu da se rashodi poslovanja i dalje kreću negativnom tendencijom rasta. U prvih pet mjeseci na godišnjoj razini porasli su za 1,6 milijardi kuna ili tri posto. U konačnici su ostvareni prihodi od 43,1 milijarde kuna, a rashodi od 53 milijarde kuna, pa je minus 9,9 milijardi kuna.

Na rashodovnoj strani, suglasni su stručnjaci, ministar financija i Vlada kao adute izvuči monetizaciju autocesta i možda neku veću privatizaciju. No, to su, upozoravaju, jednokratna rješenja.