Vijest o povijesnoj promjeni kao munja se proširila španjolskim
kolonijalnim trgovima stare Havane, gdje melodije trove i sona,
tradicionalne kubanske glazbe, odzvanjaju s kavanskih terasa i kao zvuci
sirena privlače strane turiste.
S trga ispred havanske katedrale, 53-godišnji Daniel Guillen
živi od toga što privlači turiste u obližnji cafe i svjestan je da bi
navala američkih turista donijela poplavu novca u tu četvrt.
“Više yumasa znači više potrošnje”, rekao je Guillen, koristeći
se nadimkom za Amerikance. “Veća potrošnja znači više novca. Više novca
znači bolji život”.
Više posla za sve
Stara Havana centar je kubanske turističke industrije. Sadrži
krasne kolonijalne zgrade, neke od njih blistavo su obnovljene, druge su
zapušteno ruglo. Javna je tajna da se investitori nadaju da će jednoga
dana moći kupiti i popraviti te kuće, kao i druge diljem glavnog grada.
Milly Diaz, iz jedne havanske agencije za promet nekretninama,
kaže da je primila velik broj upita otkako je Obama najavio zatopljenje
odnosa s Kubom. “Predviđamo dolazak stranih kupaca jer su Kuba i Havana
tržište s golemim potencijalom”.
Stranci još uvijek ne mogu kupovati nekretnine na otoku, ali
svejedno imaju mali utjecaj na tržištu nekretnina. Zahtjevi za kupnju
uglavnom dolaze od američkih Kubanaca ili stranih supružnika u braku s
kubanskim državljanima.
Više od pet desetljeća SAD pokušava osakatiti kubansko
gospodarstvo trgovinskim embargom. Režim je preživio i to i urušavanje
Sovjetskog Saveza. Fidel Castro nije zbačen, sam se povukao u mirovinu i
predao je vlast bratu Raulu.
Obama je u srijedu priznao da je američkom pristupu prema Kubi
istekao rok trajanja i najavio je dramatičan zaokret te ublažavanje
ograničenja u putovanjima, trgovini i bankarstvu.
No, i dalje postoje prepreke brzom razvoju američko-kubanskih
odnosa. Iako svojim izvršnim uredbama može ublažiti spomenuta
ograničenja, embargo ne može ukinuti bez odobrenja Kongresa. A i
kubansko će komunističko vodstvo sigurno htjeti kontrolirati ritam
ekonomskih promjena. Raul Castro pokrenuo je svoj program gospodarskih
reformi koje su namjerno skromne i spore jer želi izgraditi “napredniji i
održivi socijalizam”.
Ali na ulicama Havane Kubanci već računaju na drugačiji život
nakon ukidanja embarga. Promjene bi mogle utrti put ulaganjima u
telekomunikacije, građevinsku industriju, poljoprivredu i
infrastrukturu, ali prvi će utjecaj nesumnjivo biti na turizam i usluge.
“Bit će više posla za sve”, uvjeren je pedesetogodišnji vozač
autobusa Miguel del Hoyo, koji je upravo iskrcao skupinu južnoameričkih
turista pred katedralom. Del Hoyo radi 16 sati na dan za mjesečnu plaću
od 395 pesosa (oko 95 kuna) i živi od napojnica. A na pomisao da će
napojnice biti u dolarima, osmijeh mu se razvuče od uha do uha. “Sa
svima sam o tome danas razgovarao, na svakom uglu, i svi su sretni”,
ispričao je.
Po onome što je najavio Obama, ograničenja na putovanje
Amerikanaca na Kubu bit će ublažena, ali ne i potpuno ukinuta.
Amerikanci su poslije Kanađana i sad najbrojniji turisti na Kubi.
Većinom su to američki Kubanci i putnici s posebnim dopuštenjima za
posjet iz osobnih razloga.
Iako radosni, mnogi su svjesni da će se kubanski ležerni pristup
poslovanju morati promijeniti. Poslovanje s Amerikancima zahtijeva
podizanje standarda i turistička će se industrija morati popraviti u
kvaliteti. Turisti dolaze na Kubu zbog tirkiznog karipskog mora i bogate
povijesti. Nerijetko odlaze razočarani zbog zapuštenosti državnih
hotela i siromašne ponude.
“Nema sumnje da će biti izazova jer će brojniji dolasci
Amerikanaca zahtijevati bolju uslugu. S njima dolazi novo doba. Morat
ćemo biti bolji”, rekao je Renier Vichot, 31-godišnji kuhar u jednom od
privatnih restorana u centru Havane.
Život bez neprijatelja
Oduševljen je i 17-godišnji student baleta Carlos Enrique
Fernandez. “Nemam pojma kako je to živjeti bez sjevernoameričkog
neprijatelja, ali zamišljam da je sjajno”, rekao je poslije pokusa u
nacionalnoj baletnoj školi.
A taj je američki neprijatelj desetljećima bio prvi kubanski odgovor na svaku kritiku.
Slabo stanje ekonomije? Očiti učinak američkog trgovinskog
embarga. Uhićenja disidenata? Legitiman čin samoobrane protiv plaćenika
koji rade za Sjedinjene Države.
Sada, međutim, kada Washington pristaje na obnovu diplomatskih
odnosa, kubanskim vlastodršcima će trebati novi izgovor. “Veliki
zločesti vuk američkog imperijalizma omekšao je zube, pa više neće biti
dežurnog žrtvenog jarca za sve što na otoku pođe krivo”, rekao je jedan
neimenovani latinoamerički diplomat.
A ni kubanski latinoamerički prijatelji, koji su Havanu
podržavali u dugoj bitki s Amerikancima, vjerojatno neće biti tako
tolerantni prema njezinom jednostranačkom režimu, represiji disidenata i
strogoj kontroli ekonomije kad američkog neprijatelja više ne bude.
Tako kubanskim vlastima uz brojne pogodnosti, smatraju analitičari, zatopljenje odnosa s Amerikancima nosi i određene rizike.