Grad Split u tri godine uložio 80 milijuna kuna u školstvo, izdašna investicija osigurat će odlične uvjete u osmoljetki Kamen-Šine

San postaje stvarnost. Ovako nekako mogla bi se opisati situacija u Osnovnoj školi ‘Kamen-Šine’ koja na ljetnom odmoru poprima završni sjaj rekonstrukcije i nadogradnje. Godine su bile saveznik činjenici da su učenici ove osmoljetke išli u tri smjene, sat bi im trajao 40 minuta, a takav način zadavao bi glavobolju mnogim roditeljima.

Drugog izbora nije bilo, a nova školska godina, po svemu sudeći, promijenit će ovu ‘tradiciju’. 

Još 2008. godine razmišljalo se o rekonstrukciji, ali imovinsko-pravni problemi bili su ‘kamen spoticanja’. Škola izgrađena još 1993. godine u bivšem tupinolomu postat će tako ogledni primjer moderne, ali i funkcionalne obrazovno-odgojne ustanove.

– Izdašna investicija ima veliko značenje za kvartove Kamen, Šine i Sirobuja. Iznimno sam ponosan, ali i zahvalan gradskoj vlasti na ovakvom uspjehu. Škola će imati najsuvremenije uvjete za rad što je i bila želja roditelja i generacija učenika. Dogradnja je od 1850 metara kvadratnih, s devet novih učionica, šest kabineta, kuhinjom, blagovaonom, suvremenom knjižnicom i vanjskim sportskim i dječjim igralištem. Važno je naglasiti da je ugrađen i lift za invalide, govori nam Božo Ujević, ravnatelj ove splitske Osnovne škole.

Što se brojki tiče. Spomenuta škola je u školskoj godini za nama brojila 496 učenika. Po podacima predupisa brojka će biti nešto veća u narednim školskim obvezama. Predviđa se da bi u školi ‘Kamen-Šine’ trebalo biti 517 učenika u 28 razrednih odjeljenja. 

– U budućnosti će trebati još više obrazovnih ustanova, a posebno u novijim i perifernim dijelovima Splita. Pritisak je velik, te škole rade u otežanim uvjetima. Imamo primjer škole ‘Mejaši’ koja ima problema s prostorom pa bi u budućnosti, s obzirom na sve aspekte, trebalo ići s nekom nadogradnjom. Između Sirobuje i Kile, iskreno, očekujem izgradnju nove školske zgrade jer se ondje izgradilo dosta stanova u kojima živi mlada populacija s velikim brojem djece, rekao nam je Ujević.

Inače, Split je u tri godine ‘vladavine’ Andre Krstulovića Opare uložio gotovo 80 milijuna kuna u razne infrastrukturne projekte. Vrijedi istaknuti kako se u čak 5 osmoljetki, od rujna, organizira produženi boravak – u školi Kamen-Šine, Pujanke, Kman-Kocunar, Bol i Skalice.

– Vodili smo se prioritetima i onim što je bilo nužno i hitno, a pred nama su i izazovi izgradnje nedostajućih školskih dvorana, nadamo se uz sufinanciranje Ministarstva obrazovanja kroz nove kreditne programe. Uz to, obzirom na potrebe, dva su nužna nova projekta u škologradnji: izgradnja OŠ Kila s obzirom na demografski potencijal na tom području, kao i izgradnja nove zgrade za Centar za autizam. Sve veći porast broja djece s teškoćama u razvoju uočljiv je u predškolskim ustanovama, stoga je nužno što prije pokrenuti projekt izgradnje nove školske zgrade opremljene po suvremenim pedagoškim standardima koja će ovoj najosjetljivijoj kategoriji djece omogućiti što bolje uvjete za odgoj i obrazovanje – ovo je apsolutni prioritet projekata u obrazovanju u Gradu Splitu, otkriva nam splitska dogradonačelnica Jelena Hrgović Tomaš koju smo na radnom mjestu uhvatili nakon dvotjedne samoizolacije. 

Zanimljivo, 2017. godine dovršena je izgradnja OŠ Pazdigrad u kojoj je u jednoj smjeni bilo oko 350 učenika. U svega tri godine, u školskoj godini koja će krenuti u rujnu, porast broja učenika je gotovo dvostruk. Školu će pohađati oko 600 učenika pa će nastava organizirati u dvije smjene.

Izgrađeno je i glavno krile OŠ Pujanke, a novo krilo dobila je i OŠ Mejaši. Jedino ta osmoljetka u novoj školskoj godini radit će u tri smjene.
U tijeku je i adaptacija potkrovlja OŠ Brda, a prošlog mjeseca krenula je energetska obnova OŠ Skalice. Isto će se raditi i u školama Pojišan i Mejaši, ali je ideje zaustavila pandemija koronavirusa.

– Kao i prošle godine, osnovce Grada Splita, njih gotovo 14 tisuća dočekat će knjige na klupama. Škole provode javnu nabavu, Ministarstvo znanosti i obrazovanja osiguralo je sredstva za udžbenike, a Grad Split za radne i dodatne materijale, ukupno oko 12 milijuna kuna koji čine program obrazovne, ali i demografske potpore roditeljima i djeci, zaključuje nam Hrgović Tomaš.

Još je u 18. stoljeću američki filozof Benjamin Franklin izjavio kako ‘investicija u znanje plaća najbolje kamate’. Vjerujemo kako će to biti slučaj i s ovom splitskom pričom.