Gospodarstvo se budi iz mrtvila: Znatno porastao izvoz, rastu strane investicije

Hrvatski robni izvoz izražen u kunama u prvih je šest
mjeseci ove godine porastao za 12,3 posto u odnosu na isto prošlogodišnje
razdoblje, dok je uvoz istodobno povećan za 6,3 posto, pa je pokrivenost uvoza
izvozom dosegnula 60,9 posto, pokazuju u utorak objavljena drugi podaci
Državnog zavoda za statistiku (DZS). U odnosu na prve rezultate, vidljivo je
povećanje stope rasta izvoza za 0,8 postotnih bodova, sa 11,5 posto pri prvoj
procjeni na 12,3 posto. U odnosu na prve rezultate povećana je i stopa rasta uvoza,
sa 4,9 posto na 6,3 posto.

Hrvatska je po podacima DZS-a, u razdoblju od siječnja do
kraja lipnja izvezla roba u vrijednosti 41,9 milijardi kuna, a uvezla u
vrijednosti 68,9 milijardi kuna, piše SEEbiz.

Iskazan u eurima, hrvatski robni izvoz u prvih je šest mjeseci
ove godine iznosio 5,5 milijardi eura i bio je 12,2 posto veći nego u istom
lanjskom razdoblju, dok je uvoz povećan za 6,2 posto, na 9,02 milijarde eura.

Iskazan u kunama, vanjskotrgovinski deficit u prvih je šest
mjeseci smanjen za 1,8 posto prema istom prošlogodišnjem razdoblju, na 26,9
milijardi kuna, odnosno za 1,9 posto kada se iskaže u eurima, na 3,5 milijardi
eura.

Najvažnije tržište za hrvatske proizvode je Europska unija,
na koju se odnosi 67 posto robnog izvoza. U prvih šest mjeseci u zemlje EU-a
izvezeno je roba u vrijednosti 3,7 milijardi eura, što je 17 posto više u
odnosu na izvoz iz prvih šest mjeseci 2014. Istodobno je uvoz iz EU zemalja
porastao za 10,9 posto, na 7,1 milijardu eura.

Izvoz u zemlje CEFTA-e u prvih je šest mjeseci pao za 0,7
posto, na 959 milijuna eura, uz istodobni rast uvoza za 3,2 posto, na 462,3
milijuna eura.

Najveći vanjskotrgovinski partner Hrvatske je Italija, u
koju je u prvih šest mjeseci ove godine izvezeno roba u vrijednosti 747
milijuna eura, što je 2,9 posto više na godišnjoj razini, dok je uvoz roba iz
te zemlje porastao za 5,1 posto, na 1,2 milijarde eura.

Izvoz u Sloveniju je povećan za 22,8 posto, na 682,1 milijun
eura, dok je uvoz iz te zemlju porastao za 4,5 posto, na 959,6 milijuna eura.

Po vrijednosti izvoza slijedi Njemačka, u koju je iz
Hrvatske u prvih pola godine izvezeno roba za 624,6 milijuna eura ili 9,6 posto
više, uz istodobni rast uvoza za sedam posto, na 1,4 milijarde eura.

Među djelatnostima sa značajnijim vrijednostima izvoza
najveći postotni rast statistika bilježi kod brodogradnje, za 200,7 posto, na
194,9 milijuna eura. Visok rast izvoza ostvarila je i proizvodnja prehrambenih
proizvoda, za 18,2 posto, na 419 milijuna eura.

Znatne stope rasta izvoza bilježe i proizvodnja kože i srodnih
proizvoda za 30,3 posto, na 192,7 milijuna eura, a izvoz osnovnih farmaceutskih
proizvoda povećan je za 28,6 posto, na 252,2 milijuna eura.

Gotovih metalnih proizvoda u prvom je polugodištu izvezeno
25,3 posto više nego lani, u vrijednosti 376,5 milijuna eura, a računala te
elektroničkih i optičkih proizvoda 16,5 posto više, za 158,1 milijun eura.
Izvoz električne opreme istovremeno je povećan za 8,4 posto, na 335,5 milijuna
eura, a strojeva i uređaja 5,8 posto, na 432,2 milijuna eura.

U proizvodnji motornih vozila, prikolica i poluprikolica
izvoz je povećan za 55 posto (158,8 milijuna eura), a kemikalija i kemijskih
proizvoda izvezeno je za 334,4 milijuna kuna (12,5 posto više).

Istodobno, izraženiji pad izvoza bilježi se u proizvodnji
rafiniranih i naftnih proizvoda, za 14,7 posto, na 389,3 milijuna eura te u
proizvodnji metala, za 24 posto, na 158 milijuna eura.

Napokon pozitivni trendovi u stranim ulaganjima

Nakon što je svjetska financijska kriza gotovo zaustavila
priljev izravnih stranih ulaganja (FDI) u Hrvatsku, od 2014. godine počinje se
nazirati promjena trendova, rečeno je na konferenciji “Inozemna izravna
ulaganja u Hrvatskoj – iskustva i izazovi za budućnost”. Na to, kako je
ocijenjeno, ukazuju i najnoviji podaci iz prvog tromjesečja ove godine, kada su
izravna strana ulaganja rasla za 40 posto u odnosu na prošlu godinu.

Konferencija je održana u utorak u sklopu Festivala
Francuske Randes-vous, a otvarajući skup predsjednica Francusko-hrvatske
trgovine i industrijske komore Ana Ivančić je podsjetila da je Hrvatska od
1993. do danas ukupno privukla gotovo 30 milijardi eura izravnih stranih
ulaganja, od čega je gotovo 9 milijardi eura uloženo tijekom “zlatnog
doba”, od 2006. do 2008. godine.

Kriza koja je nakon toga nastupila, kaže Ivančić, bila je
vrlo važan čimbenik koji je oslabio taj trend. No, istaknula je, u obzir treba
uzeti i činjenicu da je većina tih ulaganja u Hrvatsku ušla kroz privatizaciju,
koja je danas praktički završena.

S time se složio i viceguverner Hrvatske narodne banke
Vedran Šošić, kazavši kako su prije krize dominirala vlasnička ulaganja, dok su
tzv. greenfield ulaganja, posebice u industriju, bila vrlo niska – u Europi su
niža bila samo u Sloveniji, koja je do krize bila vrlo zatvorena za FDI.

Šošić se osvrnuo i na nekoliko stručnih radova o tome kako
su se takva ulaganja odrazila na hrvatsko gospodarstvo te kazao kako oni
uglavnom pokazuju da je ulazak stranog vlasnika povećavao kapital, prihode i
produktivnost pojedinog sektora te izvoz, ali ne i zaposlenost.

Ta, tzv. FDI poduzeća danas generiraju oko 50 posto
hrvatskog izvoza, odnosno u prosjeku su više izvozno orijentirana, ali se
razlika u odnosu na ostale tvrtke u pojedinim sektorima počela smanjivati, što
potvrđuje da su ulaganja u Hrvatsku većinom išla u ‘kupnju tržišta’, a ne
razvoj novih međunarodno razmjenjivih dobara, kazao je Šošić.

Ipak, posljednji podaci Hrvatske narodne banke (HNB) ukazuju
na mogućnost promjene tog trenda – ukupni iznos izravnih stranih ulaganja u
Hrvatsku u prvom ovogodišnjem tromjesečju iznosio je 393,4 milijuna eura, što
je u odnosu na isto razdoblje lani povećanje za 112,5 milijuna eura, odnosno 40
posto. Još snažniji rast, od 319 milijuna eura, odnosno čak 428 posto,
zabilježen je u odnosu na prethodno, četvrto tromjesečje prošle godine, kada je
iznos izravnih stranih ulaganja iznosio tek 74,6 milijuna eura.

Eurostat: Hrvatska u skupini zemalja s izrazitijim rastom
BDP-a u drugom kvartalu

Hrvatska je u drugom kvartalu bila u skupini zemalja
Europske unije s izrazitijim stopama rasta gospodarstva u odnosu na tromjesečje
ranije, uz bok Velikoj Britaniji, Sloveniji, Litvi i Estoniji, pokazalo je u
utorak objavljeno izvješće Eurostata. Hrvatska je u drugom tromjesečju
ostvarila rast sezonski prilagođenog bruto domaćeg proizvoda (BDP) za 0,7 posto
u odnosu na prethodno tromjesečje, čime je on znatno ubrzao u usporedbi s prva
tri ovogodišnja mjeseca kada su aktivnosti uvećane 0,2 posto.

Eurostat je tako izdvojio Hrvatsku u skupinu zemalja s
izrazitijim gospodarskim rastom u drugom tromjesečju, a istu stopu rasta
zabilježile su prema raspoloživim podacima europskog statističkog ureda i
Velika Britanija, Slovenija, Litva i Estonija.

Najsnažiji je rast u drugom tromjesečju u odnosu na
prethodna tri mjeseca među zemljama EU bilježila Latvija, za 1,2 posto. Slijedi
Malta s 1,1 posto, te Češka, Španjolska i Švedska, s po 1,0 posto.

Grčka se također izdvaja relativno visokom stopom rasta
BDP-a u drugom tromjesečju, od 0,9 posto, istom kao i Poljska. Značajnije je
poraslo i slovačko gospodarstvo, za 0,8 posto.

Najslabiji rast – od samo 0,1 posto – bilježile su u
promatranom razdoblju Nizozemska, Austrija i Rumunjska. Francusko je pak
gospodarstvo stagniralo.

Među značajnijim hrvatskim trgovinskim partnerima, Njemačka
je ostvarila rast od 0,4 posto, a Italija od 0,3 posto.

Eurostat je potvrdio prvu procjenu rasta u EU u cjelini od
0,4 posto, istu kao i u prethodnom tromjesečju. Blago su pak povisili procjenu
rasta za eurozonu, s 0,3 na 0,4 posto. U prethodnom su tromjesečju i EU i
eurozona zabilježili 0,5-postotni rast aktivnosti na tromjesečnoj razini.