Ministarstvo financija zatražilo podatke o klijentima HSBC-a iz Hrvatske

Ministarstvo financija
zatražilo je putem Porezne uprave i Ureda za sprječavanje pranja novca
podatke o hrvatskim građanima koji su klijenti švicarske HSBC banke,
kako bi se utvrdilo je li bilo poreznih utaja koje su počinili hrvatski
građani, priopćeno je u utorak iz Porezne uprave.

Porezna
uprava i Ured za sprječavanje pranja novca kontinuirano surađuju s istim
institucijama u europskim zemljama te će tu suradnju iskoristiti i u
ovom slučaju, kaže se u priopćenju.

Britanska banka HSBC priznala je da je njezina švicarska
podružnica pomagala bogatim klijentima pri utaji poreza. U tom kontekstu
današnji tisak izvještava o 40 hrvatskih građana koji su u HSBC od
poreznika sklonili ukupno 33,2 milijuna dolara.

Otvorena mogućnost utaje

Iz Ministarstva financija, u čijem sklopu djeluje Ured za
sprječavanje pranja novca, Hini je potvrđeno kako “u aktualnom slučaju
određeni elementi upućuju na poreznu evaziju te su porezna tijela u
okviru međunarodne suradnje poreznih tijela ovlaštena razmjenjivati
informacije u svrhu otkrivanja konkretnih utajivača poreza”.

U nekim europskim jurisdikcijama, uključujući i Švicarsku,
porezna utaja još nije predikatno kazneno djelo za kazneno djelo pranje
novca, tj. nezakonita imovinska korist stečena utajom poreza u tim
jurisdikcijama ne može biti predmet kaznenog djela pranja novca, navode u
Ministarstvu.

Stoga od tih jurisdikcija putem međunarodne razmjene podataka
između financijsko-obavještajnih jedinica nije moguće dobiti podatak o
transakcijama i osobama za koje postoji sumnja na pranje novca ako
imovina, novac i prava proizlaze iz moguće utaje poreza. Ured prema
zakonu može započeti analitičku obradu sumnjivih transakcija samo kada
mu banke ili drugi obveznici, strane financijsko obavještajne jedinice
ili državna tijela dostave obrazložene razloge sa sumnju na pranje novca
ili financiranje terorizma.

Dakle, pojašnjavaju Hini iz Ministarstva financija, Ured za
sprječavanje pranja novca može upućivati zamolbe stranim financijsko
obavještajnim jedinicama samo kada je prethodno obaviješten od banaka
ili nadležnih državnih tijela u Hrvatskoj odnosno inozemnih
financijsko-obavještajnih jedinica za konkretnu osobu ili konkretnu
sumnjivu transakciju. A tek se donošenjem pravomoćne sudske presude za
pranje novca potvrđuje nezakonitost sredstava i ona se trajno oduzimaju.

Maras: Vlada će prekontrolirati o čemu se radi

Ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras izjavio je u utorak
kako je sigurno da Vladu zanima jesu li svi koji drže novac u HSBC-u
platili porez Republici Hrvatskoj i je li taj novac, ako je zarađen u
Hrvatskoj, zarađen legalno.

“Vlada će, kao i u drugim sličnim situacijama, koristiti
međunarodnu pravnu pomoć i prekontrolirati o čemu se tu radi”, istaknuo
je Maras na predstavljanju natječaja inovacijskih programa Hrvatske
agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (Hamag-Bicro).

Ured otvorio stotine predmeta

Što se tiče brojčanih pokazatelja o radu Ureda za sprječavanje
pranja novca, po podacima Ministarstva financija on je 2013. i 2014.
godine otvorio ukupno 884 predmeta sa sumnjom na pranje novca i
financiranje terorizma te dostavio 597 izvještaja o analitičkim obradama
sa sumnjom na pranje novca i financiranje terorizma na daljnje
postupanje.

Ured je u tom razdoblju analitički obradio 8.657 transakcija
povezanih sa 1.613 sudionika fizičkih i pravnih osoba te izdao 78 naloga
bankama za blokadu izvršenja sumnjivih transakcija. Tim je nalozima na
rok od 72 sata privremeno blokirano izvršenje sumnjivih transakcija u
ukupnom iznosu od preko 70 milijuna kuna.

Tijekom 2014. godine, Ured za sprječavanje pranja novca poslao
je 232 upita u 49 država radi pribavljanja podataka iz inozemstva
potrebnih za otkrivanje pranja novca i financiranja terorizma te
istovremeno zaprimio 74 upita iz 26 država.