Festa sv. Vlaha u Bruxellesu

Drugi put zaredom u Bruxellesu se održava Festa sv. Vlaha, kojom Dubrovčani slave blagdan svoga zaštitnika, u organizaciji ogranka Matice Hrvatske, hrvatskog veleposlanstva u Belgiji, ureda Hrvatske turističke zajednice i predstavništva Dubrovačko-neretvanske županije.

Festa je otvorena u nedjelju ispred bruxelleske katedrale St. Michel et Gudule uz izvođenje Lijepe naše i Himne slobodi, Ivana Gundulića, koju je uglazbio Jakov Gotovac. Uslijedilo je čitanje proglasa Feste, zatim grličanje, blagoslov grla, običaja u kojem svećenik zaziva pomoć svetoga Vlaha protiv bolesti grla, uha i nosa te puštanje bijelih golubica, simbola slobode i mira.

Navečer će u jednom bruxelleskom restoranu biti poslužena tradicionalna večera od Kandelore. Za predjelo je predviđen pršut, glavno jelo su makaruli šporki, tradicionano jelo dubrovačkog kraja te rozata za desert.

– Već drugu godinu otvaramo Festu sv. Vlaha u Bruxellesu, u kojem danas imamo 52 osobe koje su podrijetlom iz Dubrovnika ili Dubrovačko-neretvanske županije. Stvorila se jedna krtična masa da možemo imati Festu sv. Vlaha i u Bruxellesu. Ono što nas posebno veseli jest da ove godine imamo dosta djece i nadamo se da ćemo od ove Feste moći napraviti tradiciju, ne samo za Dubrovčane, nego i za sve Hrvate u Bruxellesu, jer je naša svečanosti ujedno i svečanost cijele Hrvatske – kaže Ivica Sršen, predsjednik ogranka Matice Hrvatske u Bruxellesu.

– Nama je cilj bio organizirati ovaj događaj ne samo za Dubrovčane i Dubrovkinje, nego i za sve Hrvate u Bruxellesu i naše kolege i partnere iz Europe. Na ovaj dan se prisjećamo Feste sv. Vlaha u Dubrovniku, koja je pod zaštitom UNESCO-a. Željeli smo se prisjetiti procesije, barjaka, nošnji, puštanja golubica i tako dočarati dubrovačku Festu našim prijateljima u Bruxellesu – kaže Hrvoje Butigan iz Ureda Dubrovačko-neretvanske županije u Bruxellesu.

Dubrovčani i u svijetu slave blagdan sv. Vlaha, a najveća festa izvan Dubrovnika i Hrvatske organizira se u New Yorku, gdje živi nekoliko stotina Dubrovčana. Sa svih tih proslava šalju se telegrami u Dubrovnik, kojih bude i stotinjak i koje onda čita svećenik na otvaranju Feste.

Zanimljiva je i legenda vezana uz puštanje dviju bijelih golubica. Prema legendi, ako golub nakon što ga svečenik pusti poleti na desno te će godine sreća Dubrovniku doći s istoka, a poleti li na lijevo, onda sa zapada.

Dubrovčani kontinuirano slave blagdan sv. Vlaha više od tisuću godina. Dubrovački senat proglasio je svetog Vlaha dubrovačkim parcem 971. godine.

Festa dubrovačkog zaštitnika, koji Dubrovnik čuva na dlanu i vječno bdije nad njegovom slobodom, uvrštena je 2009. u registar nematerijalne baštine UNESCO-a. Temelji se na legendi o pojavljivanju svetoga Vlaha koji je pomogao Dubrovčanima u obrani protiv napadača.