“Ljudi bježe od crkava, a vraćaju se duhovnosti”

O dijalogu vjerskih zajednica i
društva razgovaralo se večeras u Kulturnom centru “Šalom”
Hrvatsko-izraelskog društva, a predavanje o toj temi održao je
dugogodišnji urednik međureligijskih emisija na Hrvatskoj
radioteleviziji (HRT) Augustin Bašić.

Nakon predavanja razgovor s predavačem vodila je Jasminka Domaš.

Bašić je istaknuo kako u suvremenom modernitetu, u suvremenim
kretanjima dolazi do izražaja individualizam, ljudi bježe od
institucionalnih crkava i zajednica, a vraćaju se religioznosti, odnosno
više duhovnosti.

Ocijenio je da je to sada opći trend u zapadnoj Europi, te
poddsjetio na poznatu frazu, koju ljudi često kažu: “Religija da, kao
potreba, meni osobno, a institucija, crkva, ne”.

Naveo je kako se i u Hrvatskoj taj trend već vidi zadnjih
godina, te smatra kako je riječ o sudaru moderniteta i tog jakog
individualizma naspram tradicionaliteta.

Podsjetio je da je u Hrvatskoj registrirano 44 vjerskih zajednica, uključujući i većinsku Rimokatoličku Crkvu.

Bašić je istaknuo da je Hrvatska bez daljnjega multireligijska i
multikonfesionalna zemlja, i dok god je politika demokracije išla
naprijed osjetilo se da su vidljivije religijske zajednice i religijske
slobode.

“Hrvatska je u tom pogledu apsolutno slobodna zemlja”, rekao je
Bašić, istaknuvši kako se u Hrvatskoj probilo da je svaki svjetonazor
važan i da svatko bira svjetonazor koji mu odgovara zato što je vjerska
sloboda temelj svih ljudskih prava i sloboda.

Također je rekao kako u Hrvatskoj većinska vjerska zajednica –
Rimokatolička Crkva, smatra da treba imati ima više utjecaja u društvu,
da se bore za obitelj, za državu, za naciju, za domoljublje kao
vrijednost.

Predsjednik Hrvatsko-izraelskog društva Filip Rosenzweig
istaknuo je da je Hrvatsko-izraelsko društvo društvo prijateljstva i svi
ljudi dobre volje su im dobro došli.

“Kad bi se više pričalo o tome što se u tim društvima
prijateljstva radi, mislim da bi bilo lakše i ljepše i u našim
životima”, poručio je.

Jasminka Domaš je pročitala odlomak iz “Deklaracije o svjetskoj
etici” u kojem između ostaloga piše da se “religija često
zloupotrebljava u posve političke ciljeve, uključujući i ratove. Nad tim
se zgražamo. Osuđujemo sve ovakve pojave i izjavljujemo da ih ne bi
trebalo biti. U učenjima svjetskih religija već postoji etika koja se
može suprotstaviti zlokobnim svjetskim razvojima. Dakako da ta etika ne
nudi izravna rješenja za sve beskrajne svjetske probleme, ali daje
moralni temelj za bolji pojedinačni i svjetski poredak. Daje viziju koja
može osloboditi ljude od očajanja, a društvo izvesti iz kaosa. Mi smo
oni koji prihvaćamo zapovijedi i praksu svjetskih religija. Tvrdimo da
već postoji konsenzus među religijama koji može biti podloga za svjetsku
etiku, minimalni temeljni konsenzus u obveznim vrijednostima,
neopozivim mjerilima i temeljnim moralnim stavovima”, navodi se u
“Deklaraciji o svjetskoj etici”.