Naučite kopirati “dolore” na PMF-u, prepoznajte dobar pršut degustacijom na Kemijsko-tehnološkom fakultetu,…

 Mnogi misle da su električna vozila (hibridna, odnosno na
alternativni pogon) novi trend na cestama koji je uzeo maha posljednjih godina,
no to jednostavno – nije istina. Prvo električno vozilo (kočija zapravo) prvi
put se pojavila još 1830. godine,a  sve
do veće dostupnosti benzina, električna vozila držala su primat u američkoj autoindustriji.
Danas se zbog cijena naftnih derivata ponovno javlja takva situacija, no sada
je problem infrastruktura, visoka cijena vozila,… O toj tematici i mogućnosti
samostalne prerade vlastitih vozila u električne, kontemplirajte u kavani
Lvxor, uz predavača Nikšu Čatipovića s FESB-a.

“Osjetljive teme” u znanstvenom kafiću

Znanstveni kafić će i inače (u pitanju je naravno 13.
Festival znanosti koji će idućeg tjedna “okupirati” dobar broj
lokacija na brojnim fakultetima, ali i u Galeriji umjetnina, Prirodoslovnom
muzeju, kinoteci Zlatna vrata, Gradskom kazalištu lutaka, Zajednici tehničke
kulture, Gradskoj knjižnici Marka Marulića,…) ponuditi nikad aktualnije teme.
A svim zainteresiranim će stručni predavači pokušati pojasniti razne aspekte
određene problematike.

Recimo, upravo u Luxoru će se iznositi činjenice i mitovi o
dvije posebno “osjetljive” teme. Nuspojavama cijepljenja te
“Dokazi u medicini – kako prepoznati neutemeljene terapije?”. Na
prvom znanstvenom kafiću na Peristilu, koji će se održati u ponedjeljak 20.
travnja od 18 sati, govorit će prof. Janoš Terzić o “Nuspojave necijepljenja” , a sutradan će – u istu
“uru” i na istom mjestu – raspravu voditi prof. Livia Puljak.

– Cijepljenje je jedna od najvažnijih mjera koje su
omogućile produljenje životnog vijeka, javno-zdravstvena mjera koja omogućuje
kontroliranje opasnih bolesti. Kao i svaki postupak u medicini, i cjepiva mogu
imati svoje nuspojave – međutim, temeljem dostupnih dokaza, cjepiva koja se
preporučuju djeci u okviru obaveznog programa cijepljenja imaju mnogo veću
korist nego štetu. Protivnici cijepljenja ne smiju zaboraviti i da
necijepljenje ima vrlo opasne nuspojave. – najavila je prof. Puljak, inače
predsjednica organizacijskog odbora Festivala, predavanje kolege Terzića. No,
znanost je u nekim slučajevima poput pravog trilera: dio predavanja govori o
tome kako se zbog trenda izbjegavanja cijepljenja neke bolesti na koje smo
zaboravili počinju vraćati, dok recimo postoji cjepivo protiv nekih vrsta raka,
ali ga ne koristimo!

Dokazi u medicini

 Komentirala je prof. Puljak i znanstveni kafić o
učinkovitosti terapija kojeg sama vodi, kao svojevrsni sneak preview”.

– Moderna medicina, nažalost, nije svemoguća. Mnoge bolesti
ne možemo potpuno izliječiti nego samo djelovati na simptome. Iako čovjek živi
sve duže, ipak čovjek ima potrebu težiti idealnom zdravlju. I zbog nemogućnosti
standardne medicine i znanosti da ponude odgovore na sva pitanja, ljudi se
okreću takozvanoj alternativnoj i komplementarnoj medicini, ili pokušavaju
pomoću hrane liječiti različite bolesti. Ljudi su skloni vjerovati pričama i
pasti pod utjecaj dobrih trgovaca. Tako se širi fama o korisnom djelovanju
raznih terapija i preparata za koje često ne postoje nikakvi dokazi o
djelotvornosti i sigurnosti, ili postoje loši dokazi temeljem kojih se ne može
sa sigurnošću reći da se radi o nečemu što će zaista povoljno djelovati na išta
vezano za zdravlje ili bolest čovjeka. Mnoge od tih terapija ispitane su samo
na životinjama ili u laboratorijskim posudama pa ih proizvođači reklamiraju s
floskulama “istraživanja su pokazala…”. U ovom znanstvenom kafiću
predstavit će se portal Dokazi u medicini, na kojem 30 znanstvenika i liječnika
odgovara na pitanja građana o djelotvornosti i sigurnosti različitih terapija
koje se nude na tržištu, a koje nisu registrirane kao lijekovi i medicinski
proizvodi te će nekolicina cijenjenih suradnika predstaviti konkretne slučajeve
popularnih alternativnih terapija i dokaza koje stoje iza njih. – izuzetno
zanimljiv susret u kavani Luxor najavila je prof. Puljak.

105 predviđenih aktivnosti na Festivalu znanosti

Tijekom šest dana idućeg tjedna (Festival se završava u
subotu navečer u 22 sata – Astroparty na Obojenoj – pa dokad potraje…) bit će
još medicinskih tema, ali i krajnje neobičnih “slučajeva” primjene
znanosti u neobične svrhe. Nije jednostavno izdvojiti manje ili više zanimljive
teme od 105 predviđenih aktivnosti (inače ovaj Festival ima light-motiv u –
Suncu), jer svaka ima svoju publiku, svaka je zanimljiva za sebe.

Recimo, na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu se održava
aktivnost demonstracijskog tipa (dakle eksperiment!) pod simptomatičnim nazivom
“Lovu na sunce!”, a tko ga pohodi dobit će znanstvena objašnjenja i
praktičnu “edukaciju” kako kopirati – novčanice.

Kako prepoznati dobar pršut, znanstveno-popularno predavanje
(i degustaciju pršuta) održat će se na Kemijsko-tehnološkom fakultetu u srijedu
u 11 sati, ali i u petak u 18 sati u Kinoteci Zlatna vrata.

“Priča o aspirinu” održava se u GKL-u i doista,
jedan običan aspirin ima pravu povijest – od činjenice da je znanje o aspirinu
postojalo u drevnim civilizacijama, do toga da se aspirin prvi uopće prodavao u
tabletama te je postao začetnik komercijalizacije lijekova.

Veza vitamina D i imunosustava, predavanje članova udruge
Crometeo o osnovama meteorologije i “stormchasinga” (lova na oluje) s
naglaskom na meteorološku fotografiju (tema “Meteorološki
kontrasti”), radionica Splitwarts – mala škola čarobiranja, samo su neke
od zanimljivih aktivnosti u danima pred nama.

Možda za nešto zahtjevniju publiku, no zato ništa manje
zanimljivo, je i predavanje prod. Nikole Godinovića sa FESB-a.

Da li ste znali da postoji šest brojeva, šest fizikalnih
konstanti koje definiraju strukturu svemira na svim skalama, od subatomske
razine do kozmološke prostorne skale? Da, vrijednosti tih šest konstanti čine
da se evolucija svemira odvijala na način koji je omogućio život. Začuđujuće je
da se svemir koji je nastao ekspanzijom iz “jedne obične točke“ i evoluirao u
ovako složeni svemir dade opisati preko samo nekoliko brojeva. Ovo otvara
brojna pitanja? Možda postoje i svemiri različiti od našeg gdje su vrijednosti
ovih šest brojeva različite od vrijednosti u u našem svemiru… – dio je najave
s tog predavanja.

Inače, organizatori 13. Festivala znanosti su sveučilišta u
Splitu, Zagrebu, Rijeci i Osijeku, u suradnji s Tehničkim muzejom i British
Council-om, pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. A
cilj je prilično jednostavan, naizgled: znanost približiti javnosti, odnosno
informirati javnost o aktivnostima i rezultatima u području znanosti,
poboljšati javnu percepciju znanstvenika te motivirati mlade ljude za istraživanje
i stjecanje novih znanja.