Article

//www.dalmacijanews.hr/files/60d8d6886f52df69be8b45e3/80
Foto: DalmacijaNews

Odvajati otpad krenula je prije desetak godina, uči to i svoje učenike, a sada hoće postati i primjer svim Splićanima: "Vrijeme je za zeleni zaokret!"

Osviještenost školaraca poruka je i njihovima roditeljima što pak predstavlja ključnu ulogu u cijelom kružnom procesu za bolje sutra.
Unatoč cestarini, vlast će nas i dalje voziti do mile volje, socijalni problemi građana ostat će po strani, a preko naših leđa lomit će se koplja. Mladi će i dalje odlaziti preko granice, stari će usavršavati zanat sastavljanja kraja mjeseca s početkom isplate mirovina, a unatoč nevjerojatnim telekomunikacijskim i internetskim suvremenim vezama, u Hrvatskoj će se sve i dalje rješavati - preko rodijačkih veza.

I dalje nam se crno piše? Ma nikako - danas je sve u boji.

U svijetlim i veselim bojama i u nadi za bolje sutra, nadi za promjenu živi Dijana Dvornik, Splićanka koju smo s pravom oslovili kao jednu od predvodnika odvajanja otpada u 'gradu pod Marjanom', gradu koji već godinama, u tom dijelu priče, nosi neslavne brojke od tek par posto savjesnih sugrađana. Oni plastiku, baterije ili papir ne stavljaju u jedan spremnik nego u više njih.

I dok u nekim europskim gradovima u pojedinim trgovinama možete kupiti što je netko drugi već bacio u kantu, a ekološka se znanja stječu na 'Sajmovima smeća' - hrvatski gradovi su na glasu kao vodeće metropole otpada koje osim ekološkog problema idu sve bliže i onom ekonomskom. Gomilanje smeća tako bi moglo skupo stajati građane, ali bio bi to i udar na državu kojoj prijete rigorozne kazne.



Strašan efekt iz srca Karepovca

Ova učiteljica razredne nastave u Osnovnoj školi Spinut doskočila je ovom problemu pa je svoje školarce, već pri ulasku u školske klupe, odlučila okrenuti u zelenom smjeru, smjeru učinkovite budućnosti te im razvijati pozitivne navike postupanja s otpadom.

- S pretprošlom generacijom učenika organizirano smo otišli u srce Karepovca koji tada nije bio uređen ni saniran. Taj posjet ostavio je strašan efekt na učenike koji su shvatili da svugdje okolo lete vrećice i drugi otpad koji nas u isto vrijeme i zagađuju - govori naša sugovornica koja je u borbu s otpadom prvo krenula u svojem domu. I to prije više od desetak godina. Bila je potaknuta idejama iz drugih europskih zemalja u koje je kroz život putovala.

- Prvo sam odvajala papir i plastiku. Kući su me zafrkavali da sakupljam smeće po balkonu, kuhinji i drugim mjestima, ali ja sam bila ustrajna pa cijela moja obitelj odavno odvaja otpad. Ne samo uža nego i šira obitelj - veli žena koja svoju 'čistu priču' rado prepričava jer tako želi postati primjer drugima.

- Veliki dio Splićana nije osvijestio važnost odvajanja otpada. Moji susjedi, primjerice, znaju kako će ispred mojih vrata vidjeti vrećice spremne za odvoz u reciklažno dvorište - dodaje Dijana.



Reciklažom su udahnuli novi život starim stvarima

Njezini mali čuvari okoliša čak su i sakupljali sredstva za četiri razredna spremnika otpada, a te navike odvajanja smeća često okite i kakvom medaljom oko vrata na izazovima i natjecanjima u Hrvatskoj i regiji. Ovo posljednje, zlatnog sjaja, sletjelo je prije nekoliko tjedana na Spinut kada su Nora Ninković i Sofia Grgić Martin, u sklopu Školskog klimatskog izazova, pokorili Hrvatsku svojim Čistkom - kitom koji pomoću drobilice u trbuhu ostavlja more bez smeća.

- Stvorili smo nova umjetnička djela od recikliranih otpadnih materijala, unosili smo život u neke stare odjevne predmete pa smo, kako je rastao interes učenika i roditelja, odlučili organizirati brojne eko-akcije, ali i sudjelovati u njima - objašnjava učiteljica pa pokazuje sve ideje gradova budućnosti. Od kuća s malim vjetrenjačama, bicikla koji preko kotača izbacuje sjemenke i sije travu pa do eko robota koji odvajaju otpad.

Dijanini školarci naučili su i kako reciklažno dvorište nije labirint, kako se papir odlaže u plavu, a plastika u žutu kantu, ali i kako čepovi s njihovih boca mogu postati presudan faktor u borbi protiv leukemije. Njihova osviještenost poruka je i roditeljima što predstavlja ključnu ulogu u cijelom kružnom procesu za bolje sutra.

- Mnogi roditelji potaknuti dječjim aktivnostima i sami su krenuli u takve čiste avanture - zaključuje Dijana Dvornik koja poručuje kako se ne smije umanjiti naša angažiranost u očuvanju prirode dok čekamo komunalno tijelo da očisti "tuđi otpad". Priroda sutra neće pitati podrijetlo otpada. Tada će već biti prekasno. Trebat će onda i promijeniti riječi pjesme mališana iz Dubrovnika koje govore o manje smeća i više cvijeća.

Vrijeme je, stoga, za zeleni zaokret.







hr Sun Jun 27 2021 21:50:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/60a29fc26f52df3f778b4585/80

Stipe Božić: 'Koliko gradu Splitu vrijede olimpijske medalje?'

Stipe Božić je razočaran prijemom olimpijskih pobjednika
Stipe Božić na društvenim mrežama izrazio je nezadovoljstvo dočekom olimpijskih pobjednika, odnosno time što gradonačelnik nije dočekao olimpijce. Na dočeku se osim gradonačelnika nije pojavio nitko iz Banovine.

- Koliko gradu Splitu vrijede olimpijske medalje? Sudeći po reakciji gradskih čelnika na jučerašnji doček, ništa. Stiže još olimpijskih medalja u Split i zato ima još vremena da ih i gradonačelnik dočeka. Za mene su tuđi uspjesi neizmjerno veselje, pogotovo ako je riječ o splitskim uspjesima.“
hr Sat Jul 31 2021 21:36:49 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/61057c1b6f52df67f18b456b/80
Foto: HGSS Zadar

Zadarski HGSS u dva dana pet puta spašavao dehidrirane izletnike

Zadarska Stanica Hrvatske gorske službe spašavanja (HGSS) izvijestila je u subotu kako unatoč njihovim upozorenjima da vrućina ubija, s terena i dalje stižu vijesti o velikom broju akcija spašavanja pa je još jednom pozvala izletnike da sa sobom uvijek nose dovoljno vode.

28.7. tri strana državljana zatražila su pomoć dežurnih HGSS spašavatelja u NP Paklenica. Famozna staza preko zaseoka Tomići ponovo se pokazala opasnom za nepripremljene planinare. Zalihe vode koje su ponijeli bile su dovoljne za polovicu staze. Od tri sata popodne do šest, kada je pozvana pomoć, bili su bez vode. U ljetnim uvjetima koji trenutno vladaju pravilo je da je potrebno gotovo litra vode na sat. Ponavljamo da na ovoj stazi nema hlada i ne postoje izvori vode za nadopunu.

Nakon što jedan od posjetitelja više nije mogao zbog dehidracije i iscrpljenosti nastaviti druga dvojica su krenuli po pomoć. Dolaskom do parkirališta zatražili su pomoć djelatnike Parka koji su alarmirali dežurne spašavatelje HGSS Stanice Zadar. Spašavatelji stižu do osobe nakon 15 min. Nakon okrepe rehidacijskom otopinom osoba se uspijeva, uz pomoć spašavatelja, sama spustiti do parkirališta.

30.7. stiže poziv s otoka Paga da je dan prije nestala starija muška osoba, hrvatski državljanin. Osoba je posljednji put viđena oko 19:00 na putu prema plaži. Pokrenuta je potraga kojoj su se priključili mještani, članovi lokalnog DVD-a i lučka kapetanija. Kako osoba tog dana nije pronađena, sljedeće jutro pozvana je i HGSS Stanica Zadar. Odmah na teren izlazi zapovjedno vozilo međutim stiže dojava da je osoba pronađena živa i da je u tijeku medicinsko zbrinjavanje.

31.7. odmah iza ponoći na dežurni telefon HGSS Stanice Zadar stiže poziv putem Centra 112. Mještanin Novigrada upao je u jamu koja se nalazi u blizini naselja. Policija, vatrogasci i HMP koji su već na terenu traže pomoć HGSS-a pri izvlačenju unesrećenog sa dubine od dvadesetak metara. Na teren izlazi šest spašavatelja. Vatrogasci su već upakirali osobu u nosila pa je, nakon što su spašavatelji pripremili sidrište, odmah krenulo izvlačenje osobe iz jame. Već nakon 10 minuta osoba je predana HMP. Akcija završava u 1:30.

hr Sat Jul 31 2021 18:45:57 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/608d8aa06f52df5f4f8b456b/80
Foto: Pixabay

Na Makarskoj rivijeri trenutno više od 50 tisuća gostiju, približava se rekordnoj 2019. godini

Prema podacima turističkih ureda, na Makarskoj rivijeri trenutno boravi 56 tisuća gostiju
Zadnji srpanjski vikend obilježio je velik broj turista i gužve na cestama. Makarska rivijera gotovo da i nema slobodnih kapaciteta, a prepuni hoteli preporučuju prethodne rezervacije smještaja.

Gotovo sve hotelske kuće trenutno nemaju slobodnih soba. Kako se doznaje u turističkim uredima, malo je slobodnih mjesta i u kućama za odmor i apartmanima.

Po broju turista vodi Makarska s 15.800 gostiju, u Baškoj Vodi gdje se i dalje traži 'krevet više' odmara se 11.500 turista, u Tučepima ih je više od 8000, a u Podgori 5,5 tisuća, dok Općina Gradac ugošćuje više od 6000 gostiju.


hr Sat Jul 31 2021 16:46:40 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/5d58f41c29111c854e8b45d5/80
Foto: Freepik

Povučeni sladoledi, jogurt, krekeri… Odakle u njima zabranjeni pesticid?

Nakon što je Dukat objavio da povlači dva jogurta, zbog pesticida je s tržišta povučen i niz sladoleda.

Ministarstvo poljoprivrede jučer je izvijestilo potrošače o opozivu četiri vrste sladoleda.

Ministarstvo navodi da je dobavljač, Mars Hrvatska d.o.o., iz opreza opozvao proizvode Snickers Xtra ice cream bar 66 g – single, Snickers ice cream bar 48 g – 6 pack box, Twix ice cream bar 47 g – single, Twix ice cream bar 34.2 g – 6 pack box, Bounty ice cream bar 39.1 g – 6 pack box i M&Ms peanut ice cream stick 62 g – single.

Iz Sparovih supermarketa povučeno je pet okusa sladoleda austrijskog proizvođača Froneri

Zbog postojanja pesticida etilen oksida u sjemenkama sezama koje se koriste u proizvodnji krekera, s tržišta je povučen proizvod Gustoni Cracker Sesam mit Rosmarin.

Što se jogurta tiče, zbog utvrđenoga pesticida etilen oksida u aditivu koji se koristi u procesu proizvodnje, opoziva svoje proizvode Dukatos jogurt crni ribiz 150 g i Dukatos jogurt naranča cimet 150 g određenih rokova trajanja.

Što je etilen oksid?

Etilen oksid je zapaljivi bezbojni plin slatkastog okusa koji se koristi prvenstveno u proizvodnji kemikalija, među ostalim i antifriza. U manjim količinama koristi se kao pesticid i sterilizator. Budući da može oštetiti DNK vrlo je efikasan za ubijanje bakterija, virusa i gljivica, ali studije su dokazla i njegova kancerogena svojstva.

Etilen oksida praktički nema u masovnom optjecaju. Slučajevi trovanja ovim spojem uglavnom su ograničeni na proizvodne pogone u kojima se on proizvodi, određeni broj ljudi mu je izložen kroz udisanje cigaretnog dima ili kroz medicinske i kozmetičke proizvode u kojima se on koristi kao sterilizator.

Etilen oksid se često koristi u kemijskoj, ali je zabranjen u prehrambenoj industriji.

Hrana kontaminirana ovim spojem dosad je u EU najčešće dolazila iz Indije, gdje je korištenje etilen oksida u prehrambenoj industriji dopušteno.

Španjolska agencija za hranu ovog je ljeta zatražila da sve članice EU odmah zabrane bilo kakvu prisutnost etilen oksida u hrani jer je opasan i u najmanjim količinama. Nakon savjetovanja sa stručnjacima i članicama, Europska komisija odlučila se na “usklađeni pristup” u provjerama i uklanjanju ovog rizika, piše Kult Plave Kamenice.

Kako su takvi proizvodi završili na policama?

Europska komisija krajem lipnja je ponovno procijenila situaciju, posebno prisutnost etilen oksida u aditivu E410 koji se dobiva od sjemenki rogača. Etilen oksid moga je biti primijenjen kao pesticid za rogač ili sterilizator za priprava ili oboje.

Kako se E410 puno koristi u industriji sladoleda za stabilizaciju sladoleda, počele su pojačane kontrole sladoleda, s nalogom da se povlače samo oni sladoledi u kojima se pronađe nedopuštena razina etilen oksida u konačnom proizvodu. Nadalje, aditiv E410 ne mora biti kontaminiran, ovisi odakle se nabavlja i o kojoj je pošiljci riječ. Iako može biti prisutan u sirovinama, etilen oksid ne mora proći u konačne proizvode, iako neki stručnjaci smatraju da ga se zbog toksičnosti treba iskorijeniti iz cijelog proizvodnog lanca.

Tako su počele akcije povlačenja kontaminiranih sladoleda iz europskih trgovina. Obavijesti o kontaminaciji dolaze preko Koordiniranog sistema brze razmjene podataka (Sciri) a povlačenja se provode pod nadzorom nadležnih agencija EU.

Direktive Vijeća 91/414/EEZ regulira korištenje pesticida u poljoprivredi u EU. Etilen oksid u EU je reguliran uredbom (EC) 396/2005 koja ga definira kao spoj etilen oksida i 2-kloro-etanola. Dopuštena razina za uvoz sezama bila je 0,05 miligrama po kilogramu. U objavi Ministarstva poljoprivrede piše da je kršenje ovih dvaju propisa razlog povlačenja sladoleda iz hrvatskih supermarketa, piše Kult Plave Kamenice.

hr Sat Jul 31 2021 16:16:16 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .