Europska središnja banka uskratila pomoć Grčkoj

Europska
središnja banka nenadano je u srijedu odlučila da više neće prihvaćati
grčke obveznice kao osiguranje za zajmove, čime je na grčku središnju
banku prebacila teret financiranja grčkih banaka i izolirala Grčku, osim
ako njezina nova ljevičarska vlada ne postigne dogovor sa svojim
vjerovnicima.

Neočekivana odluka ECB-a, koja znači da će grčka središnja banka
morati osigurati desetke milijarda eura hitnih zajmova u tjednima koji
dolaze, izazvana je time što mnogi u Frankfurtu smatraju da je nova
grčka vlada odustala od provedbe međunarodnog programa pomoći
uvjetovanog reformama.

Odluka je objavljena samo nekoliko sati nakon što je novi grčki
ministar financija Janis Varufakis nakon sastanka s predsjednikom ECB-a
Mariom Draghijem ustvrdio da će ECB “učiniti sve što je potrebno” kako
bi pomogla državama članicama kao što je Grčka.

No dogodilo se upravo suprotno. Odluka ECB-a, za koju je bila
potrebna potpora većine guvernera središnjih banaka eurozone, pokazuje
da su planovi nove grčke vlade zaprepastili mnoge, ne samo u Frankfurtu
nego i u cijeloj eurozoni.

Odluka, koja stupa na snagu 11. veljače, znači da grčke državne
obveznice vrijedne desetke milijarda eura kao i obveznice banaka za koje
jamči Atena više neće biti prihvaćane kao kolateral u zamjenu za
ECB-ove zajmove tim bankama. Umjesto toga, grčka središnja banka morat
će grčkim bankama osigurati hitne zajmove i sama za to snositi rizik.
Zapadne li središnja banka zbog toga u poteškoće, grčka vlada morat će
priskočiti u pomoć, što joj neće biti nimalo lako.

Neočekivana odluka donesena je nakon što je grčka vlada pozvala
ECB da održi njezine banke na životu dok ne dogovori ublažavanje dugova s
partnerima iz eurozone. ECB je taj zahtjev ovom odlukom definitivno
odbio, dodatno otežavajući situaciju u kojoj se Grčka nalazi.

Grčke banke dovedene su ovom odlukom u tešku poziciju. Dvije
grčke banke već su počele koristiti hitne zajmove grčke središnje banke
zbog povećanog povlačenja štednih depozita nakon izborne pobjede
radikalno lijeve Sirize 25. siječnja.

Bez potpore vjerovnika i ECB-a, Grčka bi se ubrzo mogla naći u
teškoj financijskoj krizi. Budući da nema pristup tržištima zbog visokih
troškova zaduživanja, grčka vlada ima dovoljno novca za još samo
nekoliko mjeseci, a na ljeto mora vratiti oko 10 milijarda eura dugova.

Odluka ECB-a odrazila se odmah na tečaj eura koji je pao u
odnosu na dolar. Euro je u srijedu navečer vrijedio 1,1341 dolara, prema
1,1479 u utorak u isto vrijeme i 1,1423 prije objave odluke ECB-a.

Njemački otpor

Vlada Aleksisa Ciprasa najavila je da će u roku od mjesec dana
pripremiti prijedlog izmjena dužničkog sporazuma sa svojim međunarodnim
partnerima, te da dotad neće uzeti novu tranšu pomoći.

No, Njemačka se protivi njezinim planovima i očekuje da odustane
od obećanja da će povećati minimalnu plaću, zaustaviti prodaju
nacionalne imovine, ponovno zaposliti otpuštene radnike u javnom sektoru
i vratiti božićnice za siromašne umirovljenike. Berlin se isto tako
protivi ukidanju nadzora stručnjaka Trojke (EU, ECB, MMF) nad provedbom
reformi u Grčkoj.

Cipras i Varufakis sastaju se ovaj tjedan s visokim europskim
dužnosnicima diljem Europe ne bi li osigurali potporu za
restrukturiranje duga koji iznosi 175 posto BDP-a.

Naišli su, međutim, na hladan prijem čak i u lijevo
orijentiranim zemljama poput Francuske i Italije od kojih su očekivali
potporu.

Francuski predsjednik Francois Hollande poručio je da pravila
eurozone vrijede za sve. Predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz,
inače socijalist, upozorio je da Grčka riskira stečaj ako ne bude
poštivala svoje obveze prema europskim partnerima.

Cipras je nakon razgovora s predsjednikom Europske komisije
Jean-Claudeom Junckerom rekao da Grčka poštuje pravila Europske unije i
da će pronaći rješenje za gospodarske probleme u okviru europskih
zakona.

Varufakis je nakon sastanka s Draghijem rekao: “ECB je središnja
banka Grčke… ECB će učiniti sve što je potrebno kako bi podržala
države članice eurozone.”

Jedan izvor upoznat s grčkim stavovima rekao je nakon tog
sastanka: “Razmišljamo o programu za premošćivanje. Iz političkih
razloga ne možete to nazvati ‘programom’ nego možda sporazumom.”

Varufakis će se u četvrtak u Berlinu sastati s njemačkim kolegom Wolfgangom Schaeubleom.