Retrospektivna izložba Zdravka Milića u Sveučilišnoj galeriji: Nebeska arheologija

Mimo ustaljene prakse, izložba u Sveučilišnoj galeriji može
se pogledati od ponedjeljka 21 kolovoza, a umjesto klasičnog otvaranja za 6.
rujna u 20 sati, biti će svečano zatvaranje izložbe u društvu autora Zdravka
Milića, uz  prigodno slovo kustosa
izložbe Igora Brešana.

Ljetno radno vrijeme galerije: ponedjeljak /srijeda/ petak
od 9:00 do 12:00 sati / utorak četvrtak od 17:00 do 20 :00 sati.

Retrospektivnu izložbu 
slikara iz Labina u Istri Zdravka Milića (1953.). koja je uvrštena u
bogati izložbeni program naše Galerije već tradicionalno stiže u organizaciji
splitske Galerije Brešan. Prigoda je fokusirana na afirmirane umjetnike životom
ili djelom vezani za Split. Makar je najveći dio života stvaralačkim i
pedagoškim radom lociran za Labinu u Istri, Milić je srednjoškolskom izobrazbom
Splićanin, budući je srednju Školu primijenjenih umjetnosti, odjel grafike,
završio u gradu pod Marjanom 1973. Diplomirao je slikarstvo na venecijanskoj
Accademia di Belle Arti 1977., u klasi Carmela Zottija, a stručno usavršavao
mozaik 1988. na École Nationale Supérieure des Beaux – Arts u Parizu, u klasi
Ricarda Licate. Od 2006. stalno je zaposlen kao docent na Akademiji
primijenjenih umjetnosti Sveučilišta  u
Rijeci, a u zvanju redovitog profesora predaje na kolegijima Slikarstvo i
Mozaik.

Na dva kata splitske prestižne galerije slikar se bavi
nepoznanicama iz svemira, svijetom i zbivanjima koja nije jednostavno
protumačiti i na njih dati ovosvjetovne odgovore i tumačenja. Na četrdesetak
eksponata, uglavnom većih, galerijskih formata, slikar poput velikih vizionara
i futurista  Vernea ili Clarkea nagađa i
nudi likovne odgovore na upitnike ima li živih stvorenja ili formi u
prostranstvu. Markantne cjeline čiji su uzorci predstavljeni ovom zgodom na dva
kata Sveučilišne galerije bave se:

Misijom iz 2014. – dekodiranjem svemirskih poruka kroz
slikarstvo u potrazi za istinom o čovjekovu postanku i identitetu. Terradrom iz
2011. – realnošću u kojoj prevladavaju gmazovi, dok svijetom pomoću
kompjutorskog monolita dirigira elita koja ima moć. Angelusdrom iz 2017. –
nastoji obilježiti trenutku kad nebeske glasonoše, anđeli, prenose kodiranu
poruku, a pritom ih štite i prate svemirske letjelice, Thetadrome lociran u
2011. – nudi stanja koja omogućavaju kontrolu emocija i svijesti uz
konzumiranje najnovijih tehnologija… polazna osnovica svima je Drom kao sufiks
– a u pitanju je uzletno-sletna staza. Na nama je da bez velikih izdvajanja
Elonu Musku i Richardu Bransonu, prošetamo svemirom i pronađemo odgovore s
kojima se ni znanost još ne može suvislo i referentno suočiti.

-Propitkujem, dakako likovno, koliko se znanost, ona
ozbiljna i znanstvena fantastika isprepliću? Koliko ovozemaljske spoznaje uopće
vrijede u pretpostavkama i sagledavanjima fenomena koji traže odgovore već
desetljećima? Svjedočimo da zakoni kakve rabimo vrijede sve manje, ili su pak
teško primjenjivi u drugim sustavima vrijednosti. S neznanjima postajemo sve
sumnjičaviji. Što li nam taje moćnici, uvlačeći biznis i vojnu industriju u
kolonizaciju svemira? Koliko smo uopće tehnološkim spoznajama dorasli
pojašnjenju fenomena NLO? A došljaci su tu, s nama, susrećemo ih već više od
pola vijeka. Komu smo naklonjeni, istinama ili teorijama zavjere? Nose li nas u
promišljanjima vjerovanja ili spoznaje? Jesmo li spremni sačuvati vrstu posjedanjem
na neku obližnju planetu… pitanja su koja dominiraju mojim splitskim likovnim
gostovanjem, pripomenut će Zdravko Milić.