Article

//www.dalmacijanews.hr/files/53c41f1f1899422a1f0001fa/80
Foto: Nikolina Vuković Stipaničev / CROPIX

"Zadnjih 10 godina Hrvatsku prati slika smrada i smeća kojeg raznose životinje ili vjetar"

Zmajlović se osvrnuo i na najavu početka spaljivanja otpada u Cemexovim pećima u Kaštelima. Tvrdi da se ne radi o uvozu otpada te da su procedure usklađene s procedurama koje se provode u svim zemljama EU

Interes građana za "Program energetske obnove kuća", preko kojeg se mogu ostvariti bespovratni poticaji u iznosu između 50 i 80 posto ukupne investicije, veći je nego se očekivalo. Cilj je bio obnoviti dvije tisuće kuća godišnje, a već je sada interes toliki da će samo ove godine projektima biti obuhvaćeno više od 6000 kućanstava.

- Obiteljske kuće koje su starije od 1987. godine mogu ostvariti uštede u režijskim troškovima i to do 60 posto. U zadnjih devet godina tek je tisuću kuća obnovljeno kroz razne slične programe. Učetverostručili smo sredstva, tako da ove godine u Fondu za zaštitu okoliša imamo 160 milijuna kuna osiguranih sredstava, a to je ukupno 400 milijuna kuna investicija za male građevinare i poduzetnike koje će građani sami izabrati. Aplicirati mogu svi oni koji imaju legalno izgrađene objekte i koji ispune uvjete da kroz investiciju u izolaciju kuće povećaju energetsku učinkovitost - kazao je Mihael Zmajlović, ministar zaštite okoliša i prirode, koji je u ponedjeljak u Splitu na tribini za građane predstavio "Program energetske obnove kuća".

Istaknuo je kako su tri osnovna cilja Programa zaštita okoliša, smanjenje potrošnje energije te poticanje građevinskog sektora i proizvođača opreme koja će se koristiti u obnovi.

Sven Muller, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, kaže da su kriteriji za dobivanje bespovratnih sredstava vrlo jednostavni, te je poručio građanima da prate javne pozive koje objavljuju jedinice lokalne samouprave.

- U Hrvatskoj je 270 gradova i općina dobilo sredstva od Fonda, a građani moraju dokazati da imaju riješeno vlasništvo i legalan objekt. Ilegalnom objektu se ne može dati javni novac. Bitno je da se ispuni prijavni obrazac i da se da okvirni troškovnik u kojem će biti navedene mjere koje planiraju napraviti na kući. Grad Split od Fonda ima pravo na najviše 40 posto bespovratnih sredstva na koja Grad daje još 10 posto. Za otoke prve kategorije Fond daje 50 posto, a jedinice lokalne samouprave još pet posto, a za otoke druge kategorije i područja posebne državne skrbi Fond daje 80 posto, a gradovi i općine još 2,5 posto - kazao je Muller.

Zmajlović se osvrnuo i na najavu početka spaljivanja otpada u Cemexovim pećima u Kaštelima. Tvrdi da se ne radi o uvozu otpada te da su procedure usklađene s procedurama koje se provode u svim zemljama EU.

- Cementna industrija je jedna od najvažnijih stupova gospodarenja otpadom i to ne tako kako smo svjedočili zadnjih dvadesetak godina. Do sada smo otpad zakapali u zemlju i slika Hrvatske koja nas prati zadnjih desetak godina je širenje smrada i smeće koje raznose vjetar ili životinje. U centrima koje gradimo obrađivat ćemo otpad, a jedan od proizvoda je i alternativno gorivo. To je energetski vrijedan sastojak otpada kojeg moramo oporabiti, a to možemo jedino u energetski intenzivnim postrojenjima, poput cementne industrije, termoelektrana ili spalionica - kaže Zmajlović i dodaje kako Cemex može spaljivati samo ono za što ima dozvolu te da njihov rad kontrolira inspekcija zaštite okoliša. 

Najavio je i da očekuje da će iduće godine biti raspisan natječaj za izvođača radova za Lećevicu. Po pitanju Karepovca, dodao je, s Gradom Splitom imaju partnerski odnos.

- Treba tražiti rješenja koja će najmanje koštati Splićane, a koja su okolišno prihvatljivi. Ne trebamo tražiti najskuplja rješenja. Po pitanju primarne selekcije otpada u zadnjih petnaestak godina nismo ništa napravili i moramo biti ponosni na zadnje vrijeme jer je u zadnjih deset mjeseci 250 gradova i općina krenulo u primarnu selekciju. Prošle godine je to napravilo tek četrdesetak gradova i općina, a obveza za primarnu selekciju postoji od 2005. godine. Treba ustrajati i za nekoliko godina ćemo doći do rezultata na koji smo se obvezali. Ni za Zagreb, ni za Split nema nikakvih odgoda, bilo je dovoljno vremena. Gradirat ćemo situaciju kod gradova i općina koje nisu ništa učinile prema onima koji su krenuli u taj proces - zaključio je Zmajlović.

hr Mon Jul 14 2014 20:19:44 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/5b3b8b15cb557ac8078b45df/80
Foto: Pixabay/Ilustracija

S tržišta se povlači još jedan proizvod zbog pesticida, provjerite jeste li ga kupili

Navode kako proizvod nije u skladu s EU Uredbom o maksimalnim razinama ostataka pesticida
S tržišta se povlači proizvod Žuta Leća Toor Dal, TRS, 500 grama, zbog utvrđenog pesticida klorpirifosa. - izvijestio je Državni inspektorat Republike Hrvatske. 

Proizvod Žuta Leća Toor Dal, TRS, 500g, koji se opoziva s tržišta, ima oznaku LOT:1342L3, najbolje upotrijebiti do 31.12.2023. Navode kako proizvod nije u skladu s EU Uredbom o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla.

Izvoznik proizvoda je TRS Wholesale Co Limited, Southall iz Ujedinjenog Kraljevstva, a uvoznik je Heunschen & Schrouff-Oriental Food Trading, Landgraaff, Nizozemska.

Tvrtka Pekinška patka j.d.o.o. iz Samobora proizvod stavlja na maloprodajno tržište, a obavijest se odnosi isključivo na gore navedeni proizvod.

Više informacija dostupno je na mrežnim stranicama subjekta u poslovanju s hranom. 
hr Thu Jun 30 2022 21:42:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/62bde08718d1cbbacb8b4584/80
Foto: Twitter / Atletico de Madrid

Atletico Madrid se oprostio od Šime Vrsaljka, Vatreni nastavlja karijeru u Grčkoj

Iskusni desni bek mogao bi postati igrač Olympiacosa

Španjolski velikan Atletico Madrid službeno je potvrdio da hrvatski reprezentativac Šime Vrsaljko odlazi iz kluba nakon isteka ugovora. Klub iz španjolske prijestolnice se od 30-godišnjeg Zadranina oprostio biranim riječima na svojim društvenim mrežama, zahvalio mu se na radu, profesionalnost i energiji s kojom je nosio crveno-bijeli dres. 

Vrsaljko je u Atletico došao 2016. godine iz talijanskog Sassuoloa, bio na posudbi u Interu te ranije igrao za Genou i Dinamo. Osvojio je prvenstvo Španjolske u sezoni 2020/2021 i Europsku ligu u sezoni 2017/2018, a ukupno je za Atletico Madrid odigrao 99 utakmica. Bilo bi ih sigurno puno više da nije imao problema s ozljedama, španjolski mediji danas su posebno istaknuli njegovu požrtvovnost i odanost klubu iz Madrida. 


Zadranin odlazi iz Španjolske, ali po svemu sudeći neće mijenjati klupske boje, izvjesno je da će potpisati  ugovor za grčki Olympiacos. Tamo će pokušati uhvatiti formu i kontinuitet igara kako bi osigurao mjesto u reprezentaciji Hrvatske koja će nastupiti na Svjetskom prvenstvu u Katru. Vrsaljko je do sada 52 puta nosio najdraži dres, s Hrvatskom je osvojio srebro u Rusiji i jedan je od igrača koji će vječno ostati upisani u povijest hrvatskog nogometa.


hr Thu Jun 30 2022 19:41:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/62bddea418d1cbbbcb8b457f/80

Predsjednik Milanović šefovima država i vlada NATO-a: "Destabilizacija BiH imat će ozbiljne implikacije za širu regiju i NATO''

Tijekom sudjelovanja na NATO summitu predsjednik Milanović održao je u četvrtak i bilateralni sastanak s predsjednicom Vlade Kraljevine Švedske Magdalenom Andersson
Predsjednik Republike Zoran Milanović sudjelovao je i u četvrtak na sastanku šefova država i vlada članica NATO-a u Madridu. U nastavku prenosimo obraćanje Predsjednika Republike na sastanku šefova država i vlada članica NATO-a:

- Poštovani gospodine Glavni tajniče, Ekscelencije, poštovani kolege,

Dopustite mi odmah na početku kazati da u potpunosti razumijem želju Finske i Švedske da se pridruže Savezu.

Dokazale su se pouzdanim partnerima i njihov se potencijalni doprinos euroatlantskoj sigurnosti ne može (i ne smije) podcijeniti.

Ali kao što sam napisao u mojem pismu Glavnom tajniku NATO-a u svibnju, želim vam skrenuti pozornost na neke ozbiljne sigurnosne probleme koje Republika Hrvatska ima na zapadnom Balkanu, točnije u Bosni i Hercegovini.

Finska i Švedska podnijele su zahtjev za članstvo jer su sigurnosni izazovi s kojima se one suočavaju više nego očiti. Razumijemo njihovu zabrinutost. Ipak, samo nekoliko mjeseci ranije, u manje turbulentnim vremenima, ovakav njihov potez bio bi manje vjerojatan.

Za Hrvatsku još su svježa bolna sjećanja na razdoblje od prije skoro tri desetljeća, kad smo morali braniti svoju slobodu i neovisnost. Možda se većini od vas, dragi kolege, čini da je naše jugoistočno susjedstvo mirno, a sukobi u Bosni i Hercegovini i na Kosovu da su sada već nejasna i daleka uspomena. To, nažalost, nije tako.

Situacija u Bosni i Hercegovini je, u najboljem slučaju, zabrinjavajuća.

Države na prvoj crti su izravno podložne nestabilnosti i krizi u vlastitom okruženju. Stoga su saveznici i partneri koji graniče s Ruskom Federacijom sada očito više izloženi posljedičnim rizicima i prijetnjama nego mi, koji smo udaljeniji. Razumljivo je kako su mnogi bili prilično glasni u izražavanju svoje zabrinutosti.

Ignorirajući zahtjev Bosne i Hercegovine, Europska unija je 23. lipnja odlučila dati status kandidata samo Ukrajini i Moldovi, bez postavljanja ikakvih kriterija. Iako pozdravljam odluku o Ukrajini i Moldovi, razočaran sam što je EU propustila  u ovoj jedinstvenoj situaciji dati europsku perspektivu i BiH. To je bila greška, pogotovo jer su svi zastupnici iz oba doma Parlamenta Bosne i Hercegovine konsenzualno zatražili status kandidata za članstvo u EU. Čak su i izaslanici bosanskih Srba, koji su često nazivani secesionistima, bili suglasni. Bila je to doista jedna od onih rijetkih prilika da se ojača jedinstvo BiH, ponudi jasniji put prema zajedničkoj budućnosti i pruži prijeko potreban poticaj na tom putu.

Zabrinjavaju me događaji u Bosni i Hercegovini. Bojim se da je u ovoj situaciji, postupni napredak – kojemu se mnogi optimisti nadaju – iskreno, malo vjerojatan. U najboljem slučaju, ništa se neće promijeniti nakon predstojećih listopadskih izbora. Vjerojatnije je kako ce problemi u Bosni i Hercegovini eskalirati, a trenutačna politička kriza može se još više pogoršati.

U svakom slučaju, ishod neće biti dobar ni za Bosnu i Hercegovinu, niti za Hrvatsku, pa tako ni za NATO. Zbog svojeg ranijeg i sadašnjeg angažmana, Savez ima i interes i odgovornost za Bosnu i Hercegovinu, i ne može si dozvoliti ignoriranje rastuće krize u toj zemlji.

Nadam se da će upravo zato veći broj naših saveznika pokazati dodatni interes za ono što se događa u BiH. Bosanskohercegovačkim Hrvatima se sustavno onemogućuje biranje njihovih legitimnih predstavnika, te ih se time postupno obespravljuje.  Jednostavno rečeno – Izborni zakon mora se promijeniti. Visoki predstavnik to može učiniti potezom pera, koristeći svoje tzv. Bonske ovlasti. Ukoliko se Visoki predstavnik neće baviti takvim ključnim pitanjima, njegova uloga sasvim gubi smisao.

Kreiranje politike prema BiH trebali bismo vratiti na razinu državnika kakvu smo imali u vrijeme Daytonsko/Pariškog sporazuma.

Bio sam mlad diplomat kada se pregovaralo o tom Sporazumu i sjećam se kako su stvoreni preduvjeti za njegov uspjeh. Vodilo se logikom politike koja je bila temeljena na ravnopravnosti pregovaračkih strana načelom da nema pobjednika niti ima gubitnika. Nažalost, to se vise ne primjenjuje u odnosu na BiH. Čak i mnoge države za ovim stolom primjenjuju pristup Rebecce West: odabiru svoje favorite u BiH umjesto da hladnokrvno pristupaju stanju na terenu. Mislim da se takva politika ne kreira u glavnim gradovima, već izvire od njihovih lokalnih predstavnika u BiH.

Daleke 1995. godine, u jeku najveće krize, a kada je čak i izravno  uključenim međunarodnim akterima ponestalo ideja, upravo je hrvatskom operacijom Oluja promijenjen regionalni odnos snaga, čime je osiguran integritet Bosne i Hercegovine i pripremljen teren za postizanje konačnog dogovora. Mladićeve i Karadžićeve snage nisu zaustavljene NATO-ovim zračnim napadima, već – temeljem Splitskog sporazuma –  hrvatskim čizmama na terenu. Jednako tako, zahvaljujući Hrvatskoj vojsci, bihaćka enklava nije doživjela istu sudbinu kao Srebrenica.

Zbog zemljopisnog položaja Hrvatske, na nas značajno utječu zbivanja u susjednoj Bosni i Hercegovini. Dijelimo tisuću kilometara dugu granicu. Jedan od tri konstitutivna naroda Bosne i Hercegovine su Hrvati, od kojih većina također ima i državljanstvo EU. Mnogi su otišli tijekom rata a nažalost sada odlaze prvenstveno zbog nedostatka vjere u budućnost BiH.

Znam da je ovo povijesni Sastanak na vrhu NATO-a, i da su ulozi visoki. Međutim, dok želimo pomoći Ukrajini da ostvari svoje pravo na samoobranu, dok jačamo našu obranu i odvraćanje, usvajamo novi Strategijski koncept, izražavamo dobrodošlicu dvjema novim članicama i donosimo niz drugih mjera osmišljenih za jačanje našeg Saveza, moja je dužnost privući vašu pozornost na naš nedovršen posao na zapadnom Balkanu.

Jačanjem naših obrambenih sposobnosti i ispunjenjem našeg dogovorenog obećanja da ćemo izdvajati najmanje 2% BDP-a na obranu, Hrvatska čvrsto dokazuje kako ispunjava svoje obveze prema Savezu. Isto tako smo naporno radili na promicanju euroatlantske perspektive naše regije.

Sve što tražimo od vas jest da nas vi, naši saveznici, saslušate, kao sto mi pažljivo slušamo vas.

Događaji u Bosni i Hercegovini imaju izravan utjecaj na naš nacionalni interes i sigurnost. Daljnja destabilizacija Bosne i Hercegovine imat će ozbiljne implikacije za širu regiju i NATO. Nadamo se da neće biti prekasno preokrenuti situaciju. Hvala vam. - stoji u priopćenju.

Tijekom sudjelovanja na NATO summitu predsjednik Milanović održao je u četvrtak i bilateralni sastanak s predsjednicom Vlade Kraljevine Švedske Magdalenom Andersson.

Večer ranije, Predsjednik Republike Hrvatske sa suprugom Sanjom Musić Milanović prisustvovao je radnoj večeri koju je za šefove država/vlada sudionika Sastanka na vrhu NATO-a organizirao predsjednik Vlade Kraljevine Španjolske Pedro Sánchez Pérez-Castejón u Muzeju Prado.

hr Thu Jun 30 2022 19:35:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/61153dcc6f52df13018b459d/80
Foto: Dalmacija News

Sinjskim studentima besplatan prijevoz do Splita tijekom ljeta

Zahtjev trebaju donijeti na ovjeru u Ured Grada Grada Sinja
Na prijedlog gradonačelnika Grada Sinja Mira Bulja, svi redoviti studenti koji su tijekom ljetnog semestra u 2022. godini ostvarivali pravo na besplatan prijevoz autobusom na relaciji Sinj – Split - Sinj će u razdoblju srpanj - kolovoz 2022. godine moći ostvarivati besplatan prijevoz slobodnim odabirom između prijevoznika Promet Sinj d.o.o. i Litre tours d.o.o., ako u tom razdoblju imaju obveznu nastavu, vježbe ili praksu.

Studenti koji ostvaruju pravo na ovu subvenciju, uz popunjeni obrazac "Zahtjev za subvencioniranje prijevoza u razdoblju srpanj – kolovoz" trabaju priložiti  potvrdu fakulteta o vremenskom razdoblju u kojem trebaju obavljati takav oblik nastave, vježbi ili prakse.

Zahtjev trebaju donijeti na ovjeru u Ured Grada Grada Sinja, soba 31.
hr Thu Jun 30 2022 16:23:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .