Article

//www.dalmacijanews.hr/files/56f8ea6a0890d2c0268b6188/80
Foto: Ilustracija

Zašto tako drastično raste broj oboljelih od raka? Evo što kaže liječnica

Najveći udio u broju koji je zabrinuo javnost zauzimaju slučajevi raka dojke
Od početka 90-ih godina prošlog stoljeća do 2019. zabilježen je drastičan porast broja slučajeva raka među populacijom mlađom od 50 godina. Rezultati Studije o globalnom teretu bolesti koju je proveo tim Sveučilišta u Edinburghu i Medicinskog fakulteta kineskog Sveučilišta Zhejiang pokazuju drastičan rast broja oboljelih od čak 29 vrsta raka u 204 zemlje i regije u svijetu.

O svemu tome je N1 razgovarao s dr. Ivom Kirac, specijalistom kirurške onkologije i abdominalne kirurgije iz udruge Institut za gastroenterološke tumore, koja nam je pojasnila kako se iza zaista zastrašujućih brojki ipak krije i lako shvatljivo objašnjenje. Komentar smo potražili i od dr. Mihaele Trajbar, internističke onkologinje Klinike za tumore KBC-a Sestre milosrdnice.

Kirac kaže kako je vrlo dobar komentar članka koji je izazvao zaista ogromnu reakciju u medicinskim krugovima, ali i u medijima, dao voditelj Registra za rak Mario Šekerija koji je pojasnio da se članak bavi samo apsolutnim brojevima, a ne uzima u obzir porast broja stanovnika na planetu, kao ni fluktuaciju broja stanovnika u pojedinim državama.

- Iako članak zaključno navodi da se smrtnost od raka i godine izgubljenog zdravlja (DALY) smanjio, da je porast posljedica kako boljih dijagnostičkih metoda tako i postojećih mjera programa skrininga populacije, u javnosti je tema glasno odjeknula i izazvala veliki interes. Zabilježen je porast incidencije u mlađih od 50 godina oboljelih od raka dojke, kolorektuma, endometrija, jednjaka, karcinoma žučnih vodova, glave i vrata, bubrega, jetre, pankreasa, želuca…”, pojašnjava za N1 dr. Trajbar.

- Mi se bavimo gastrointestinalnim tumorima i najčešći rak debelog i završnog crijeva se javlja u preko 3.500 ljudi u Hrvatskoj godišnje, od čega oko 20 posto čine mlađi od 50 godina. Ako uzmete u obzir da je broj novooboljelih prije deset godina bio 2.800, imate porast u apsolutnim brojevima s 560 na 700. Dio porasta tih brojeva je rad na programima rane dijagnostike i postizanja svjesnosti o činjenici da ukoliko se rano nađu promjene često su izlječive – što je također vidljivo u načelnom padu smrtnosti od većine novotvorina, pogovoto raka dojke i debelog crijeva u odnosu na ranija razdoblja - govori dr. Kirac.

Najveći udio u broju koji je zabrinuo javnost zauzimaju slučajevi raka dojke. Liječnica objašnjava što su razlozi zbog kojih se broj oboljenja od ovog oblika raka tako rapidno povećao.

- Rak dojke je i dalje najučestalije sijelo kod žena. Žene su nekako otvorenije za komunikaciju o tom problemu i programi podizanja razine općeg znanja, potpore i ranog otkrivanja su puno uspješniji nego za ostala sijela. U 2020. dijagnosticirano je 2.864 slučaja i 722 osobe su preminule. Podatak koliko ima preživjelih se ne vodi u sadašnjim statistikama, ali se pokušava uvesti i praćenje tih parametara jer većina bolesnica sada ulazi u tu kategoriju, što otvara pitanja potpore u psihološkom i socijalnom smislu kao i pravo na zaborav da su ikada imale tu dijagnozu što je bitno za normalan život, pogotovo u osoba ispod 50 godina - objašnjava dr. Kirac za N1.

- Poznati rizični čimbenici za obolijevanje od raka dojke u premenopauzalnih žena su: Ranija menarha, primjena nekih oralnih kontraceptiva, nuliparitet, odgađanje prve trudnoće i dojenja, smanjena fizička aktivnost, konzumacija alkohola, pušenje, prehrana bogata životinjskom masti u adolescenciji… Kroz narednih nekoliko desetljeća potrebno je provoditi prospektivna istraživanja koja će dati odgovor koliko sve od navedenog u ranom periodu života ima utjecaj na razvoj raka kroz godine - dodaje dr. Trajbar.

Regije s najvišim stopama raka među mlađima od 50 godina bile su Sjeverna Amerika, Australija i Zapadna Europa. Zbog čega je najveći rast brojke oboljelih zabilježen baš u razvijenom svijetu: Više slučajeva se otkriva ili je zaista veći udio oboljelih u ukupnom broju stanovnika?

- Od 1980-ih godina su u porastu kronične upalne bolesti crijeva, važnu ulogu u njihovom nastanku ima crijevni mikrobiom. Budući da su kronične upalne bolesti crijeva poznati rizični faktor za razvoj karcinoma kolorektuma istražuje se uloga mikrobioma u kolorektalnom karcinomu. Na mikrobiom najviše utječe primjena antibiotika i prehrana”, objašnjava dr. Trajbar i odmah dodaje: “Dostupna svjetska literatura je pokazala da se od druge polovice 20 stoljeća događaju značajne promjene u generacijama vezane uz način prehrane, životni stil, tjelesnu masu, okoliš u kojem živimo i mikrobiom s kojim živimo (svi mikroorganizmi – gljive, virusi i bakterije koji žive u našem i na našem tijelu) a sve navedeno može imati i ima utjecaj na naš genom. O zapadnjačkom stilu prehrane koja je bogata zasićenim mastima, crvenim meso, procesuiranim mesom, šećerima i primjena zaslađenih napitaka u ranoj mladosti, a siromašna voćem, povrćem, žitaricama i vlaknima i lošim posljedicama govori se već dugo, svima je to poznato, jednako kao i o štetnim posljedicama zbog pušenja, porasta konzumacije alkohola, sjedilačkom načinu života s malo fizičkih aktivnosti i posljedično svemu prekomjernom tjelesnom težinom. Na organizam štetno utječu i loše navike spavanja, izloženost bilo kakvoj svijetlosti općenito u vrijeme kad je tijelo evolucijski programirano na odmor.

- U razvijenom svijetu zdravstveni sustavi su svjesni uloge navika, prevencije i ranog otkrivanja i što se tiče ishoda i financija. Na taj način se tumori izbjegnu ili nađu u ranoj fazi, što omogućuje bolje rezultate i manje troškove. Prehrambene navike u smislu unosa viška kalorija i smanjeno kretanje su povezani s povišenom incidencijom i slabijim uspjehom liječenja. Pušenje je u većini zemalja gotovo stigmatizirano i bitno reducirano (direktna poveznica s rakom pluća). Na svim nivoima se pokušava stimulirati drugačije ponašanje - pojašnjava specijalistica kirurške onkologije i abdominalne kirurgije iz udruge Institut za gastroenterološke tumore Iva Kirac i dodaje:

- U Hrvatskoj, kroz projekt Zdrav život pokrenute su promjene u prehrambenim navikama u mlađim dobnim skupinama i organiziran cijeli niz akcija za pokretanje populacije. HZJZ i Ministarstvo zdravstva vodi četiri programa ranog otkrivanja: Za rak dojke, debelog crijeva, jajnika i pluća. U suradnji s udrugama se radi i na većem odazivu, ali svaka medijska pomoć u tom smjeru je dobrodošla. U Kliničkom dijelu kroz programe prehabilitacije se radi na stimulaciji kretanja i prehrani tijekom aktivnog liječenja što također poboljštava ishode.

- Sukladno svim svjetskim smjernicama rano otkrivanje raka dojke je usmjereno na populaciju u starosti od 50 – 69 godina, a program je u Hrvatskoj započeo još 2006. godine. Odaziv na probir je oko 60 posto. U navedenoj dobnoj skupini bilježi se već 6 godina za redom pad mortaliteta od raka dojke, a tome je sigurno značajno pridonio program ranog otkrivanja raka dojke. Preporuka je za svaku ženu da prvu mamografiju napraviu dobi između 38. i 40. godine života, a ukoliko u obitelji ima bliskog srodnika oboljelog od raka dojke čak i ranije. Preporučljivo je provoditi samopregled dojki jednom mjesečno. Za žene koje imaju redovite menstrualne cikluse savjetuje se dva tjedna iza menstruacije. Samopregled dojki svima je dostupna i jednostavno provediva mjera, ali nikako nije zamjena za standardne slikovne metode. Program ranog otkrivanja raka debelog crijeva započeo je 2008. godine, odaziv je znatno slabiji – oko 36 posto. Željeni odaziv bio trebao biti gotovo dvostruko veći - govori internistička onkologinja Mihaela Trajbar iz KBC-a Sestre Milosrdnice za N1.

- Na svakom je pojedincu odgovornost da na temelju dostupnih spoznaja promijeni životni stil i smanji utjecaj loših čimbenika u svakodnevnom životu te aktivno sudjeluje u brizi za svoje zdravlje. Liječnici su senzibiliziraniji da mogućnost pojave raka nije povezana samo sa starijom životnom dobi, nego da treba reagirati na neočekivane simptome i kod mlađih ljudi te ih što ranije uputiti na dijagnostičku obradu. Zajedničkim trudom pojedinca i zdravstvenih radnika, podizanjem svijesnosti i obrazovanjem možemo utjecati na smanjenje smrtnosti od raka u svakodnevnom životu - završava dr. Trajbar.

hr Tue Sep 12 2023 20:40:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/6510288bcc6747af098b45ac/80
Foto: Pixabay

Zbog kuge stiže novo veliko poskupljenje svinjetine, evo koliko

Već dvanaest tjedana Hrvatskom hara svinjska kuga zbog koje je eutanazirano oko 20 tisuća svinja
Zbog afričke svinjske kuge i smanjenog uvoza svinjetine iz zemalja Europske unije, očekuje se značajna poskupljenja ove vrste mesa pa tako i suhomesnatih proizvoda. Cijene su već od prošle godine rasle pa se svinjski but i carsko meso u mesnicama danas kupuju za nešto manje od 6 eura, a stručnjaci predviđaju kako će uskoro svinjsko meso biti skuplje za 30%.

Već dvanaest tjedana Hrvatskom hara svinjska kuga zbog koje je eutanazirano oko 20 tisuća svinja. Ova zarazna bolest pogađa isključivo svinje i nije opasna za ljude i druge životinje. Potvrđena je na velikom broju gospodarstva u Vukovarsko-srijemskoj županiji, koja proizvodi preko 20% svinjskog mesa u cijeloj državi. - piše Index.

Uzgajivač svinja: Meso ćemo plaćati 8 eura, a čvarke će jesti bogati

Bolest je na korak i do Osječko-baranjske županije gdje se odvija trećina svinjogojstva u državi. Ubijanje svinja u očaj baca svinjogojce koji kažu kako će ova bolest izazvati velike probleme na tržištu. 

- Europska unija smanjuje proizvodnju svinjskog mesa, odnosno najveći proizvođači poput Danske i Njemačke. Mislimo da će od 25 do 35% svinjsko meso poskupiti kroz godinu dana. Meso ćemo plaćati 8 eura i skoro će biti izjednačeno s junetinom - smatra Antun Golubović, predsjednik Odbora za svinjogojstvo Hrvatske poljoprivredne komore i uzgajivač svinja.

Teško da će pasti potražnja za svinjskim mesom jer u prosjeku građani najviše konzumiraju upravo svinjetinu, s procjenama oko 40 kilograma godišnje. No sve je izglednije kako si svinjske suhomesnate proizvode neki ipak neće moći priuštiti. Kilogram čvaraka već danas košta 24 eura, pršut 20 eura, dok za kulenovu seku treba izdvojiti skoro 40 eura. 

- Očekujemo i poskupljenje suhomesnatih proizvoda. To će uskoro biti proizvodi koje će moći kupovati u našoj državi samo neki poput bogataša, biznismena i političara.

Na cijenu i kvalitetu će utjecati upravo ova bolest zbog koje neće biti dovoljno svinjskog mesa. Zbog toga će proizvođači trebati uzimati svinje iz drugih županija i većih korporacija i tada kvaliteta proizvoda neće biti kao prije. A cijena će zbog potražnje biti veća - rekao je Golubović. 

Smanjena proizvodnja svinjskog mesa u Europi

U Europi je prošle godine proizvodnja svinjskog mesa bila manja za 8%, dok je za prvih šest mjeseci ove godine manja za još dodatnih 8%. Kada je u pitanju otkupna cijena koju su klaonice plaćale farmerima, ona je bila 30% veća u Hrvatskoj i Europi, a danas je još veća za 10%. 

- Cijena svinjskog mesa je morala ići gore te se korigirala ove i prošle godine. Ona će vjerojatno pratiti trendove europskih zemalja, a kod njih će to ovisiti o globalnim tržištima. Djelomično će afrička svinjska kuga utjecati i na cijenu suhomesnatih proizvoda.

Već sad imate ekstremno visoke cijene čvaraka jer Hrvatska nema dovoljno leđne slanine iz koje se proizvode čvarci. Onda se događa to da je ta slanina skuplja u uvozu nego svinjska plećka bez kosti. Kad uzmete u obzir nekakve tehnološke parametre, ponudu i potražnju, to dovodi do velikih cijena - rekao je direktor Croatiastočara Branko Bobetić. 

Jagić: Naše plaće ne prate rast, problem je standard

Hrvatska je jedan od najvećih uvoznika svinjskog mesa u Europi, a proizvodi samo 50% vlastitih potreba i čini oko 0.5% europske proizvodnje. Predsjednik Udruge uzgajivača svinja Damir Jagić kaže kako svinjetine trenutačno nedostaje i na europskom tržištu. 
AD

- Možda meso neće znatno poskupiti zbog bolesti, ali kako je u Europi smanjena proizvodnja, povećala se i cijena svinjskog mesa. Zbog toga će doći do poskupljenja i u Hrvatskoj - rekao je Jagić i dodao kako je veći problem kupovna moć stanovništva. 

Naš standard je puno manji nego u zemljama na koje smo se mi ugledali. Naše plaće ne prate rast i zbog toga će doći do financijskih problema. Kod nas obitelji na hranu troši 35% budžeta, dok u Austriji tek 10%."

Da će cijena Hrvatima omiljenog mesa ponovno poskupjeti mišljenja je i profesor s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek Vladimir Margeta. 

- Neminovno je da će doći do poskupljenja. Čim se pojavio nekakav poremećaj na tržištu poput ove bolesti, ono odmah reagira i cijene skaču. Imali smo i prošle godine sličnu situaciju koja nije bila izazvana bolesti, ali ovo je vrijeme kada cijene svakako počinju rasti i bez drugih utjecaja - rekao je profesor Margeta.

 Zašto poskupljuju suhomesnati proizvodi?

Ove godine je zbog suzbijanja epidemije ukinuto tradicionalno Slavonsko kolinje, što prema Margeti može biti još jedan od razloga poskupljenja suhomesnatih proizvoda s obzirom na ponudu i potražnju. 

- Već sad je cijena pršuta, kulenove seke i drugih sličnih proizvoda veća u odnosu na proteklu godinu. Kulena gotova i nema za manje od 40 eura po kilogramu, a nekada je bio 25 eura. Logično je da će doći i do poskupljenja tih proizvoda jer poskupljuje i meso od kojeg se prave. - govori nam profesor.

Kada su u pitanju suhomesnati proizvodi, profesor Margeta kaže kako bi oni mogli poskupjeti više od svježeg mesa. Razloge tome pronalazi u inflaciji i poskupljenju troškova prerade, sirovina i začina. 

- U tome u prilog ne ide ni ova situacija s kugom koja je posvuda i sve češće se priča o tome i to stvara dodatnu psihozu. Tržište reagira na takve poremećaje i sigurno će doći do poskupljenja. S obzirom na svinjsku kugu i smanjenje proizvodnje u Europi, očekuje se nestašica, što je signal da se priprema i povišenje cijena - rekao je za Index.

Na pitanje može li se hrvatsko tržište oduprijeti poskupljenjima, Margeta odgovara kako se radi o premaloj proizvodnji koja ne može utjecati na raspon cijena. 

- Mi ovisimo o uvoznom mesu i njihovoj tržišnoj cijeni na koju ne možemo odgovoriti s našom proizvodnjom jer je ona dosta mala. Jednostavno nema načina da se obranimo od toga, moramo se prepustiti stihiji i bit će kako netko drugi odluči. Doveli smo se u situaciju da s obimom svinjogojske proizvodnje nismo tržišni čimbenik - navodi.

Grgić: Maloprodajna cijena ne bi trebala rasti

Profesor s Agronomskog fakulteta u Zagrebu Ivo Grgić kaže kako se očekuje porast cijena, ali i stabilizacija te povratak cijena na razdoblje prije poskupljenja. 

- Ona je i sada već dovoljno visoka tako da će se reagirati s uvozom. Ono što me zabrinjava je to da će doći do porasta cijene odojaka koji ulaze u daljnju proizvodnju, tako da daljnje širenje svinjske kuge dovodi u opasnost cijeli lanac. Tako da će tu cijene porasti, a u maloprodaji mi već imamo dosta veliku cijenu koja ne bi trebala rasti - kazao je profesor Grgić. 

hr Sun Sep 24 2023 14:16:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/65101661cc6747ae098b45a0/80

"Radovi na sanaciji potpornog zida na križanju Glagoljaške i Ulice kneza Mislava još nisu gotovi. Gdje je zapelo?"

Danas je 23. rujna, točno osam mjeseci od početka radova, koji još traju...
Iz SDP Lučac - Manuš podsjećaju da radovi na sanaciji potpornog zida na križanju Glagoljaške ulice i Ulice kneza Mislava, koji su započeli 23. siječnja, još nisu gotovi, iako su trebali biti prije mjesec dana. 

- 20. siječnja Grad Split objavljuje kako 23. siječnja kreću radovi na sanaciji potpornog zida na križanju Glagoljaške ulice i Ulice kneza Mislava.

Planirano vrijeme izvođenja: SEDAM mjeseci.

Danas je 23. rujna, točno OSAM mjeseci od početka radova, koji još traju…

Di je zapelo? - objavili su. 

hr Sun Sep 24 2023 12:59:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/5a4e5c7fb9e03e72408b463a/80
Foto: Pixabay / Ilustracija

Oko 4 tisuće prvašića ima povišene vrijednosti kolesterola

Osim djeci, cilj je će pomoći i roditeljima
Oko 4 tisuće ovogodišnjih prvašića ima povišene vrijednosti kolesterola, a 450 djece s izrazito visokim kolesterolom poslano na dodatne pretrage nakon probira koji je na sistematskom pregledu prvi put proveo Hrvatski zavod za javno zdravstvo. - prenosi HRT.

- Oko 12 posto djece od 6 godina imaju povišene vrijednosti kolesterola, prilično zabrinjavajuće, ali očekivano s obzirom na to da znamo da je debljina kod nas veliki problem i u dječjoj dobi. Mi kod djece od 8 godina imamo negdje oko 35 posto prekomjerne tjelesne težine i debljine, a onda je veći rizik da će kod njih biti povećane vrijednosti kolesterola. Dakle, ovo je program koji će jako dobro utjecati na sve te čimbenike, poručila je dr. med. Verica Kralj, voditeljica Odjela za srčano-žilne bolesti HZJZ-a.

Osim djeci, cilj je će pomoći i roditeljima.

- Dakle, ne samo da ćemo spasiti tu djecu koja kreću sa svojim školovanjem, jer ćemo pravodobno uključiti terapiju, nego ćemo i te kako pomoći njihovim roditeljima da dožive normalnu životnu dob, a ne da obole ili umru od infarkta ili moždanog udara u najproduktivnijoj životnoj dobi i onda kad su najpotrebniji svojoj djeci i našoj zajednici, istaknuo je akademik Davor Miličić, predsjednik Hrvatskog kardiološkog društva.

Od nagle srčane smrti umire 9000 ljudi godišnje u Hrvatskoj. Mnoge su se mogle spriječiti.

- Od nagle srčane smrti umire 9000 ljudi godišnje u Hrvatskoj. Svakog sata dvije i pol osobe u Hrvatskoj umiru od bolesti srca i krvožilja, što uključuje i naglu srčanu smrt. To je strašan podatak i čuli smo da je to oko 22.000 ljudi godišnje. Prema tome, jedan manji do srednji grad gubimo svake godine zbog kardiovaskularnih komplikacija, odnosno bolesti. Treba imati na umu da bismo to mogli smanjiti uzimajući u obzir da je 70 posto takvih događaja zapravo sprječivo, rekao je akademik Miličić.

Što roditelji trebaju u trenutku kad dobiju takav zapravo alarmantan podatak?

- Ono što je zapravo dobro i preporuka je puno voća i povrća, preporuka je pet porcija voća i povrća dnevno, po mogućnosti i više povrća. Jedna porcija je ono što u jednu šaku od prilike stane. Drugi moment koji je jako važan je tjelesna aktivnost, barem 30 minuta, 5 dana u tjednu, poručila je dr. Kralj.

hr Sun Sep 24 2023 11:14:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/650ff435cc6747d0088b45ca/80

Zavod za neonatologiju KBC-a Split: Neprekidna briga o najmanjim i najranjivijim pacijentima

U KBC-u Split ovo je jedan od najopterećenijih odjela, ukoliko se uzme u obzir broj zaposlenih u odnosu na broj pacijenata
Nema sretnijeg događaja od rođenja djeteta, složili bi se mnogi. No, kada se dijete rodi prerano ili sa zdravstvenim poteškoćama, teško je opisati zabrinutost koju prolazi svaki roditelj. Za tu djecu, u prvim satima i danima po porodu, koji se ponekad pretvore i u mjesece bolničkog liječenja, brinu vrijedni liječnici i medicinske sestre Zavoda za neonatologiju Kliničkog bolničkog centra Split.

Različita su medicinska stanja zbog kojih se djeca zbrinjavaju na ovom Zavodu. Često je to zbog urođenih anomalija poput srčanih grešaka, teških infekcija, reanimacije na porodu, sindroma respiratornog distresa ili pak nedonošenosti. Neka se novorođenčad primaju radi loše adaptacije na izvanmaternične uvjete života pa se njihove funkcije s malom odgodom uspostave i kasnije budu dobro. 

A da bi bili dobro, nad njima bdije 7 liječnika, 5 subspecijalista neonatologije i 2 specijalista pedijatra, te 34 medicinske sestre, svi predvođeni pročelnicom doc. dr. sc. Anet Papazovskom Cherepnalkovski koja je na splitskoj neonatologiji od 2016. godine. „Naš Zavod pokriva svu novorođenačku patologiju. Imamo jednu jedinicu intenzivnog liječenja u kojoj se rade komplicirani dijagnostičko-terapijski postupci i gdje se zbrinjavaju najteže bolesna novorođenčad. U tri postintenzivne jedinice vrši se nadzor i liječenje ostalih patologija. Također pripremamo novorođenčadi za operacijske zahvate i, ukoliko je to potrebno, transport u drugu jedinicu“ pojašnjava pročelnica.

U KBC-u Split ovo je jedan od najopterećenijih odjela, ukoliko se uzme u obzir broj zaposlenih u odnosu na broj pacijenata. Zavod raspolaže kapacitetom za smještaj 24-ero novorođene djece, no tamo je uvijek njih više od 30 zbog toga što splitskom rodilištu gravitiraju rodilje iz čitave Splitsko-dalmatinske županije, ali i šire. Godišnje zbrinu više od 650 djece. Doc. Papazovska Cherepnalkovski ističe kako Zavod ima svu potrebnu opremu, no da su u deficitu s kadrom. Nedostatak kadra problem je na svim neonatološkim odjelima u Hrvatskoj, ali i šire. KBC Split intenzivno zapošljava nove specijalizanate, pa je trenutno na specijalizaciji njih 12 koji će se priključiti ovom vrijednom timu.



Prim. dr. sc. Vesna Pavlov na Zavodu radi 16 godina i kaže da je rad ovdje poseban i emotivno zahtjevan.

- Trudimo se napraviti granicu između emocija i posla, no često nam to nije moguće. Najteže je kad nešto pođe po zlu i nastanu problemi koje ne možemo riješiti. Za roditelje nema ništa gore nego izgubiti vlastito dijete. No i nas to dosta pogodi. Teško se oporavljamo. Ali puno je i lijepih stvari, kada se dijete izliječi, kada naši palčići odlaze doma, osmijesi roditelja, susreti po gradu… To je super. Sretna sam što radim posao kojeg volim i koji me ispunjava. Da mogu ponovno birati, opet bi ovo izabrala. 

Već 35 godina o ovoj najosjetljivijoj skupini pacijenata brine glavna sestra Jelena Jović, univ. bacc. obs.. Tvrdi da se ne može biti dio neonatologije ako svoj posao ne obavljate profesionalno i s ljubavlju.

- Volim svoj posao i da ponovo biram opet bi bila medicinska sestra na neonatologiji. Ima i lijepih i tužnih završetaka, no zajedničkim snagama sve se prebrodi. Mi svoj posao nosimo kući i neprestano brinemo za svako ugroženo dijete. Radimo tako da pomažemo jedni drugima, dolazi se i na treću noć i slobodan dan, ali svi volimo svoj posao i zato nam ništa nije teško.
 
Napominje kako komunikacija s roditeljima zna biti iscrpljujuća no da je to razumljivo.

- Kada dođu i vide to svoje malo dijete u inkubatoru oni su uplašeni i često ni ne čuju što im doktor kaže tako da moramo s njima više razgovarati kako bi shvatili što se događa s njihovim djetetom“. Najsretnija je, kaže, kada djeca prežive i idu kući. „Neopisiv je osjećaj kad ih obučemo, s njima se slikamo i pozdravimo pa kad nas dođu vidjeti za par mjeseci ili godinu dana. To je ono što me ispunjava. - zaključuje.

Čitavom osoblju neonatologije želimo što više takvih uspješnih dana, da otprate sretne roditelje i njihovu zdravu djecu svojim kućama. A njihove fotografije i pisma zahvale koja ukrašavaju zidove Zavoda ostaju kao podsjetnik koliko je važna borba za svaki život.

hr Sun Sep 24 2023 10:51:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .