S&P potvrdio kreditni rejting Hrvatske uz stabilne izglede

Standar&Poor’s potvrdio je dugoročni kreditni rejting
Hrvatske u stranoj i lokalnoj valuti na ‘BB’ i kratkoročni na ‘B’, uz
stabilan izgled, procjenjujući da će hrvatsko gospodarstvo u drugoj
polovini 2015. izaći iz recesije.

Takav rejting odražava
stajalište analitičara S&P-ja da izostanak strukturnih i fiskalnih
reformi nastavlja kočiti gospodarski rast, a baca i sumnju na dugoročnu
održivost javnih financija zemlje. Kažu i da Hrvatskoj i dalje nedostaje
gospodarska konkurentnost, ističući pritom da rigidnost plaća i cijena
potkopavaju fleksibilnost rada.

S druge, pak, strane taj rejting
odražava i srednjoročne prilike koje Hrvatska ima nakon ulaska u EU, a
vezane su uz ključna područja rasta, poboljšanje konkurentnosti, pristup
vanjskom zaduživanju i rješavanje izazova vezanih uz produktivnost, javlja HRT. 

S&P
procjenjuje da će hrvatsko gospodarstvo u 2014. zabilježiti pad od 0,6
posto, što bi bila već šesta godina recesije. Bruto domaći proizvod
(BDP) od 2008. do sada smanjen je za 13,1 posto, napominju.

Ujedno,
procjenjuju da će u drugoj polovini 2015. godine recesija završiti, pri
čemu će u cijeloj 2015. BDP stagnirati, a u 2016. porasti po stopi od 1
posto, dok bi do 2018. njegov rast ubrzao do 1,8 posto.

Prema mišljenju analitičara S&P-ja, prvo će doći do oporavka investicija, a potom umjerenog oživljavanja potrošnje.

Prema
njihovim procjenama, u 2016. godini prosječan BDP po glavi stanovnika
dosegnut će 13.600 dolara. Kako je to tek nešto iznad razine iz 2006.,
riječ je o izgubljenom desetljeću, napominju.

Upozoravaju i da
dosad hrvatske institucije nisu bile u stanju učinkovito odgovoriti na
ekonomske izazove, a zbog nadolazećih parlamentarnih izbora nisu
vjerojatne reforme u kratkom roku.

U svojoj analizi ističu da
veliki proračunski manjkovi te primjena nove Eurostatove računovodstvene
metodologije ESA2010 pogoršavaju hrvatske pokazatelje vezane uz dug.

Pritom
procjenjuju da će deficit opće države u ovoj godini ostati na 4,9 posto
BDP-a, a zatim postupno padati, da bi u 2018. iznosio 3 posto. Tu
procjenu temelje na činjenici da Vlada vjerojatno neće provoditi
pojačanu konsolidaciju uoči izbora, unatoč recesiji.