U okviru Festivala adventskih radosti u organizaciji gradske  tvrtke  Spalatum D.M.C. d.o.o. u Dioklecijanovim podrumima će se u petak 19.12. 2014. s početkom u 18 sati održati Adventski koncert splitskih klapa.

Nastupiti će muške klape: Mriža, Akuža i Čiovo (Slatine) i ženske klape: Ventula i Činkvina.

Poseban doživljaj za sve posjetitelje biti će akustično pjevanje tradicionalnih i božićnih  pjesmama.

U nedjelju 21.12. s početkom u 18 sati u Podrume će doći i Djed Božićnjak i za najmlađe posjetitelje održati će se predstava "Novogodišnji šušur" – dječjeg kazališta Produkcija Z iz Splita. 

Ulaz za posjetitelje za sva događanja je slobodan kao i na Adventski sajam na kojem vas čeka najkvalitetnija ponuda blagdanskih delicija i unikatnih darova koje su izradili vrijedne ruke naših obrtnika ali i ponuda božićnih ukrasa udruga Zvono i ANST 1700 iz Splita.

Nova splitska koncertna dvorana u prvoj sezoni djelovanja ostvarila je 55 koncerata s 3000 posjetitelja uživo i 16 000 posjetitelja online, s obzirom na to da su se koncerti prenosili putem YouTube kanala i društvenih stranica. Prije nekoliko dana objavljen je  program za novu koncertnu sezonu 2021./2022. Našim sugrađanima omogućen je upis pretplate za različite tematske cikluse, te brojne druge pogodnosti. Tim povodom razgovaramo s Marinom Kaporelom, ravnateljem Koncertne dvorane – Hrvatski dom Split.

1. Kako ocjenjujete proteklu, prvu koncertnu sezonu, osobito zbog činjenice da je Split više od 30 godina čekao koncertnu dvoranu i koncertni ured zadužen za organizaciju glazbenog

života Grada ?

Iznimno smo zadovoljni rezultatima protekle koncertne sezone: 55 koncerata s 3000 posjetitelja uživo, te 16 000 online posjetitelja u prijenosima uživo putem kanala YouTube i naših društvenih stranica. Osobito me veseli što su polovinu koncertnih događanja realizirali splitski glazbenici, čime se Hrvatski dom potvrdio i kao dom splitskih glazbenika. Napomenut ću da smo potpisali ugovore o programskoj suradnji s brojnim splitskim udrugama koje djeluju na području glazbene umjetnosti, kako bi se svi kvalitetni sadržaji, koji su se do sada odvijali po raznim neadekvatnim prostorima u gradu, sada mogli odvijati u Hrvatskom domu u Splitu. Grad Split je 30 godina čekao koncertnu dvoranu i sada nakon prve sezone, usprkos tomu što smo kao javna ustanova u kulturi doslovno krenuli od nule, usprkos brojnim pandemijskim ograničenjima, Hrvatski dom Split najaktivnija je dvorana u Hrvatskoj.

2. Koji biste koncert izdvojili kao najbolji, najzanimljiviji?

Teško mi je izdvojiti neki od tih 55 koncerata, bilo je tu zaista izvrsnih ostvarenja! Ustanovili smo nagradu Ivo Tijardović za najbolje umjetničko ostvarenje, a nominirani su svi koncerti koji su se odvijali u organizaciji Hrvatskog doma. Tijekom ljeta naše Umjetničko vijeće poslušalo je još jednom sve koncerte te je donijelo odluku da se Godišnja nagrada Ivo Tijardović  za najbolje umjetničko ostvarenje u programu Koncertne dvorane Hrvatskog doma Split u sezoni 2020./2021. dodijeli Katarini Livljanić za program Judita - Biblijska pripovijest iz renesansne Hrvatske prema tekstu Marka Marulića. Program je izveden 20. travnja 2021. u sklopu proslave 500. obljetnice prvotiska Marulićeve Judite.

3. Na koncertima je sve manje ljudi, mislite li da je uzrok tomu pandemija ili nezainteresiranost za klasičnu glazbu?

Općenito se u Hrvatskoj i u svijetu danas puno govori o razvoju publike. Moramo biti svjesni da nakon 30 godina čekanja koncertne dvorane nismo na nuli nego smo u svojevrsnom minusu kada govorimo o pitanju razvoja koncertne publike u Splitu. To se osobito odnosi na komornu glazbu tako da smo prvu sezonu i sve što pripremamo u drugoj sezoni shvatili kao alat za razvoj publike. Radi se o različitim ciklusima, s raznim glazbenim sadržajima pod zajedničkim nazivnikom: kvaliteta. Moramo krenuti od najranije dobi, tako smo u novoj sezoni pripremili glazbeni pokaz kojim će po vrlo povoljnoj cijeni učenici i studenti moći kupiti pretplatu i nazočiti koncertima. Također planiramo u suradnji sa splitskim osnovnim i srednjim školama pokrenuti i matineje za djecu i mlade. Ideja je da umjetnik na dan svog koncerta u Hrvatskom domu može održati i manje koncertne forme tijekom jutra na kojima mogu sudjelovati djeca. Mi smo spremni, a vidjet ćemo kako će se stvari razvijati sukladno epidemiološkoj situaciji.

4. U organizaciji Udruge MAG i suorganizaciji Hrvatskog doma Split nedavno je održan 12.

MAGfestival. Koje smo sve izvođače slušali?

Da, od 25. kolovoza do 5. rujna održan je MAGfestival udruge MAG (Mladi akademski glazbenici Split). Svi izvođači su akademski glazbenici rodom ili školovanjem iz Splita, koji su već poznati splitskoj publici. MAG je jedna od udruga s kojima surađujemo, a napomenut ću da smo potpisali i ugovor o nastavnoj bazi, tako da je Hrvatski dom u Splitu kao koncertna dvorana postao nastavna baza splitskog Sveučilišta, posebno Umjetničke akademije u Splitu, odnosno njezina glazbenog odjela. Ovogodišnji MAGfestival bio je posvećen Borisu Papandopulu, u povodu tridesete obljetnice njegove smrti. U sklopu Festivala održano je pet koncerata. Prethodno smo kao programski partneri ugostili poseban pijanistički događaj, Piano Loop festival, također s pet koncertnih večeri. Pozivam sugrađane da posjete i sadržaje naših programskih partnera tijekom nove koncertne sezone.

5. Što nas očekuje u novoj koncertnoj sezoni?

U novoj koncertnoj sezoni očekuje nas 36 koncerata. Koncerti su podijeljeni u pet ciklusa s po sedam koncerata: Zlatni ciklus, Baštinski ciklus, Ciklus suvremene glazbe i jazza, Splitski ciklus i Ciklus +.

Glavna odrednica programa je kvaliteta, ali i raznolikost sadržaja: od uglednih solista, programa komorne glazbe, jazza, pa do baštinskih sadržaja i stare glazbe. Prisjetit ćemo se i važnih obljetnica brojnih skladatelja. Izdvojit ću neka od imena: The King’s Singers, Gudački sekstet Berlinske filharmonije, Núria Rial i Edin Karamazov, Zbor Hrvatske radiotelevizije, Ricercar Consort, Papandopulo kvartet, Klasična hrvatska četvorka, Matija Dedić, Simon Trpčeski, Ante Jerkunica i Martina Filjak, Lovre Marušić, Međunarodni orkestar harmonikaša, Zoran Velić itd. Pripremili smo brojne pogodnosti za naše sugrađane, posebno za umirovljenike, studente i đake. Već sam rekao da će studenti i đaci moći kupiti glazbeni pokaz kojim će moći prisustvovati svim događanjima u sezoni. Od 6. rujna  na samoj lokaciji Hrvatskog doma Split, Tončićeva 1 u prizemlju otvorena je blagajna i info pult gdje se mogu dobiti sve informacije i obaviti upis pretplate. Radno vrijeme je od 9 do 12 sati i od 16 do 20 sati radnim danom a subotom od 9 do 12 sati. Također, sve ove pretplate, kombinacije ili ulaznice za pojedine koncerte mogu se kupiti online ili u sustavu Adria ticketa. Aktivni smo i na našoj web stranici i društvenim mrežama gdje su također dostupne sve informacije. Na kraju pozivam sve naše sugrađane da nam se pridruže na ovom glazbenom putovanju - jer glazba povezuje!

Mnoge osobe žele postići tamniju put preko ljeta, no obično zanemaruju opasnosti koje mogu dobiti sunčanjem.

Premda sunce može imati i dobrobiti na našu kožu, opekline od sunca su jedan od prvih znakova da je došlo do oštećenja. Ta oštećenja nastaju zbog djelovanja opasnih UV zraka, a mogu uzrokovati nastanak raka kože.

Zašto su opekline od sunca opasne?

Opekline od sunca mogu oštetiti kožu na više načina. Osim uobičajene pojave crvenila i ljuštenja kože, koje nam se često ne čini kao opasna stvar, dugotrajne posljedice opeklina od sunca mogu biti pogubne.

Do opeklina od sunca dolazi zbog djelovanja štetnih UV zraka koje mogu probijati prvi sloj kože, epidermis te utjecati na dermis u kojem se nalaze krvne žile i živci. Opekline od sunca uzrokuje djelovanje UV radijacije na kožu i borbe tijela da to djelovanje smanji. Osobe s većom razinom melanina koje su obično tamnije puti rjeđe dožive opekline od sunca, no to ne znači da se njihova koža nije oštetila.

Posljedice opeklina od sunca

Najčešće osobe svjetlije puti budu te koje brzo dobiju opekline od sunca, a razlog za to je stanično oštećenje gornje dijela kože te manja količina melanina koja bi je zaštitila.

Opekline mogu biti slabije ili snažnije uz dodatne teške simptome. Jedan od najčešćih simptoma je guljenje kože koje ukazuje da je došlo do oštećenja te da se organizam rješava odumrlih stanica koje je sunce uništilo.

Ovo su još neke posljedice do kojih mogu dovesti opekline od sunca:

– otekline kože, rane na koži
– povišena tjelesna temperatura i toplina kože
– osjećaj slabosti tijela
– osjećaj žmaraca, zimica
– mučnina, vrtoglavica, glavobolja
– opća slabost
– svrbež kože i bol na dodir
– razvijanje alergije na sunce i kožnih infekcija
– kronične promjene na koži
– rak kože

Opekline na koži se mogu pojaviti odmah nakon izlaganja suncu ili tek nakon nekoliko sati pa ih možemo primijetiti tek nakon što se maknemo sa sunca. One mogu biti intenzivne ili slabije, a mogu se pojaviti na svim dijelovima kože, a češće će biti na tanjim dijelovima kože. Opekline obično prolaze same od sebe uz dodatno hidriranje kože, no postoje i situacije kada je nužno obratiti se liječniku.

Opasne opekline od sunca koje zahtijevaju liječničku intervenciju su pojava rana i žuljeva na većem području kože ili na licu, rukama ili genitalijama, otekline na većim područjima kože, pojava znakova infekcija poput boli i otvorenih rana. Pomoć kod oteklina od sunca potrebno je zatražiti ako se same od sebe ne povuku u nekoliko dana te ako se pojavljuju jaka vrtoglavica, slabost ili jaka dehidracija.

Kako liječiti opekline nakon sunčanja?

S obzirom na to da su rizici koje uzrokuju opekline od sunca veći ako se opekline ponavljaju, posebice kod osoba svjetlije puti. Istraživanja pokazuju da UV zrake koje često dolaze u dodir s kožom mogu uzrokovati izmjenu gena za suzbijanje tumora i time daju ozlijeđenim stanicama manje šanse za oporavak prije nego se pretvore u rak kože. Ne smije se niti zaboraviti činjenica da doživljavanje samo jedne opekline od sunca za duplo povećava šanse za razvoj melanoma.

No, kada se one već dogode, potrebno ih je liječiti i to čim prije. Ovo su neki od načina kako se mogu liječiti opekline od sunca:

– brzo reagirajte kako biste ohladili kožu, ali nemojte to činiti previše naglo – kožu hladite vodom, i odmah se maknite sa sunca i po mogućnosti ga izbjegavajte dok god opekline na koži postoje
– dodatno navlažite kožu dok je još vlažna uz pomoć prirodnih losiona, aloe verom ili drugim proizvodima, no pazite da ne sadrže parfeme i druge štetne kemikalije
– u težim slučajevima koristite nesteroidne protuupalne lijekove uz savjet liječnika
– nemojte dehidrirati i pijte mnogo tekućine
– posjetite liječnika

Opekline od sunca se mogu spriječiti uz par jednostavnih koraka – izbjegavanje sunca u periodu od 10 do 16 sati, korištenjem kreme za sunčanje, uzimanjem pauze od sunčanja, nošenjem pokrivala za glavu i tijelo te sunčanih naočala, piše N1.

Rak kože je nekontrolirani rast kožnih stanica koji nastaje oštećenjem DNK, a koje je najčešće uzrokovano ultravioletnim zračenjem iz sunčevih zraka.

Sunčeve zrake mogu izazvati oštećenja i melanom, najzloćudniji tumor kože. Iako mnogi smatraju kako melanomi nastaju iz madeža ili prethodnih promjena kože, ne mora biti tako. Pretjerano izlaganje suncu može izazvati dugoročne promjene na koži koje u početku ne moraju pokazivati simptome, zbog čega se tumori kože obično otkrivaju u uznapredovalom stadiju.

Zašto je pretjerano izlaganje suncu opasno?

Štetan utjecaj sunca na kožu posebno je izražen kod određenih skupina ljudi kojima se preporučuje izbjegavanje pretjeranog izlaganja suncu. Među njima su osobe svjetlije puti, osobe koje imaju brojne madeže, osobe koje su često imale opekline od sunca, osobe kod kojih netko u obitelji ima rak kože te one koje primaju imunosupresijsku terapiju.

Pretjerano izlaganje suncu stvara oštećenja na koži zbog UV zraka koje nisu vidljive, ali mogu prolaziti kroz kožu. Važno je znati kako UV zrake kod pretjeranog izlaganja suncu imaju utjecaj i na unutarnje slojeve kože, ne samo epidermis već i dermis u kojem se nalaze živci i krvne žile.

Epidermis kao gornji sloj kože je nešto čvršći kod osoba tamnije puti jer one imaju veću količinu melanina što je razlog zašto osobe bijele puti lakše pocrvene na suncu. Do tamnjenja kože na suncu dolazi kada se naše tijelo bori protiv UV zraka.

Prikaz oštećenja koje stvaraju UV zrake na unutarnji sloj kože je crvenilo kože kod kojeg obično kažemo da je netko „izgorio na suncu“. Pretjerano izlaganje suncu može izazvati crvenilo, a to znači da je došlo do umiranja ili oštećenja stanica kože.

Ovo su očiti znakovi da ste se pretjerano izlagali suncu:

– crvenilo kože koje se može dogoditi prilikom izlaganja suncu ili nakon nekoliko sati
– toplina kože
– manje otekline na koži
– ježenje kože
– bol kože na dodir
– svrbež kože i nastanak rana na koži
– suhoća kože i kasnije ljuštenje kože

Osim crvenila kože koje uništava stanice, postoje i drugi razlozi zašto pretjerano izlaganje suncu nije dobro za naše tijelo i cjelokupno zdravlje. Iako sunce ima i dobrobiti za našu kožu, one se mogu iskoristiti samo ako nije došlo do pretjeranog izlaganja.

Osim što sunce može izazvati rak kože, ovo su još neki od problema koje može izazvati sunce:

– prerano starenje – sunce izazva starenje kože, a osnovni znakovi su brža pojava bora, smežurana koža te tamne mrlje na koži
– oslabljivanje imunološkog sistema – ako dopuštate prekomjerno izlaganje suncu i ako često izgorite na suncu, bijele krvne stanice se bore kako bi što prije oporavile dio kože koji je izgorio, a to smanjuje njihovu sposobnost da se bore protiv drugih problema u organizmu
– oštećenje vida – UV zrake mogu negativno utjecati na tkivo u našim očima te oštetiti rožnicu što može uzrokovati mutan vid, a s vremenom i kataraktu oka
– promjene kože – osim raka kože, pretjerano izlaganje suncu može potaknuti stvaranje sunčevih pjega, madeža i mrlja na koži koje se s vremenom mogu pretvoriti u rak kože

Kako smanjiti pretjerano izlaganje suncu?

Ako niste sigurni što bi bilo pretjerano izlaganje suncu, riječ je o boravku na direktnoj i indirektnoj sunčevoj svjetlosti duže od 30 minuta. Osim što crvenilo kože nakon sunčanja može pokazati da ste se prekomjerno izložili UV zrakama, toplina kože i osjećaj žeđi su već kasni znakovi da je vrijeme da se maknete u hlad.

S uništavanjem ozona sunčeve zrake imaju sve štetniji utjecaj na našu kožu, a tako i cijeli organizam zbog čega je vrlo važno znati kako smanjiti pretjerano izlaganje suncu. Neki od savjeta su da se izbjegava direktno izlaganje suncu u periodu od 10 sati ujutro do 16 sati popodne, posebno kod osoba svjetlijih puti i djece.

Osim toga, preporučuje se korištenje kapa i drugih pokrivala za glavu kao i sunčanih naočala koje će smanjiti utjecaj UV zraka na najosjetljivija područja. Osobama svjetlije puti se preporučuje čak i nošenje prekrivala za tijelo kako ne bi došlo do crvenjenja.

Korištenje kreme za sunčanje je nužno čak i kada niste direktno izloženi suncu i to ne samo ljeti. Sunčeve UV zrake vrlo su jake i u drugim godišnjim dobima, ali i kada se nama čini da je oblačno. Krema za sunčanje bi trebala imati barem SPF 15 za tijelo i SPF 30 za lice te bi se trebala nanijeti 30 minuta prije izlaska na sunce, a nakon kupanja i znojenja ponovno nanositi. Preporučuje se ponovno nanošenje krema svakih dva sata.

Uzimajte pauze za vrijeme boravka na suncu kako bi se tijelo ohladilo. U tom periodu obavezno popijte vode ili druge tekućine koja ne dehidrira, dakle ne kavu, jer s grijanjem tijela vaš organizam polako može dehidrirati.