Vlada želi pratiti mobitele građana kako bi kontrolirala samoizolaciju: Krše li time pravo na privatnost?

Prijedlog dopuna Zakona o elektroničkim komunikacijama koje je vlada Andreja Plenkovića po hitnom postupku poslala u sabor dosad je najveći udar vlasti na prava građana RH u epidemiji koronavirusa, javlja Index.hr.

Za razliku od privremene, razmjerne i argumentirane mjere ograničavanja kretanja kako bi se postiglo socijalno distanciranje i time usporila transmisija koronavirusa u populaciji, ono što vlada želi ovim hitnim izmjenama zakona je dobiti mogućnost masovnog praćenja mobitela građana.

Želi se nadopuniti članak 104 Zakona o elektroničkim medijima tako da se doda kako je “obrada podataka o lokaciji bez prometnih podataka iznimno dopuštena u cilju zaštite nacionalne i/ili javne sigurnosti, i to u slučajevima kada je Vlada Republike Hrvatske proglasila prirodnu nepogodu ili katastrofu, ili kada je ministar nadležan za zdravstvo proglasio epidemiju zarazne bolesti ili opasnost od epidemije zarazne bolesti, u skladu s posebnim propisima, a pri čemu se zdravlje i životi građana bez obrade tih podataka ne bi mogli učinkovito zaštititi”.

Vlada tvrdi kako ”odredba predloženog članka 104.a udovoljava i kriteriju razmjernosti jer se ocjenjuje da je obrada podataka koji označavaju samo zemljopisni položaj terminalne opreme korisnika javno dostupne elektroničke komunikacijske usluge, bez prometnih podataka, dakle bez bilo kojih podataka obrađenih u svrhu prijenosa komunikacije elektroničkom komunikacijskom mrežom, ili u svrhu obračuna i naplate troškova, razmjerna potrebi zaštite zdravlja i života građana, i to isključivo u situacijama kada je ta potreba dosegnula takvu razinu ugroze da je Vlada Republike Hrvatske proglasila prirodnu nepogodu ili katastrofu, ili je ministar nadležan za zdravstvo proglasio epidemiju zarazne bolesti ili opasnost od epidemije zarazne bolesti”.

Oviim prijedlogom Plenkovićeve vlade se značajno šire ovlasti službi kada je riječ o nadgledanju i praćenju građana preko mobitela, ali tu ekspanziju špijuniranja ne prati prijedlog dodatnog nadzora nad ovim aktivnostima državnog aparata. Sve to ostaje bez nadzora.

Što ako netko ostavi mobitel doma, a ode van kršiti samoizolaciju?

Naime, mogućnost da vlast preko mobitela prati kretanje građana može u aktualnoj situaciji pandemije koronavirusa imati smisla kao mjera koja bi se provodila u ograničenom vremenskom roku, iako je prijeporna s pozicije ljudskih prava, ustava i praktičnosti. 

Postoje i drugi, efikasniji način da se prati tko krši samoizolaciju. Uostalom, Nacionalni stožer civilne zaštite je već objavio podatke o kršenju samoizolacije do kojih su bez problema došli bez špijuniranja naših mobitela.

U prijedlogu hrvatske vlade nema govora o anonimnosti, nego se građane prati pod njihovim imenom i prezimenom. Riječ je o očitom zadiranju u pravo na privatnost. Pravo svakog čovjeka da država u kojoj živi ne zna svake minute u danu gdje se taj čovjek nalazi.

Nadalje, hrvatska javnost ima već dovoljno iskustva sa skandalima u tajnim službama, tako da je teško povjerovati kako se ove mjere nadzora neće koristiti kada epidemija splasne, da će ih se vlast samo tako odreći. Mogućnost zloupotrebe je time veća jer nema nikakvog nadzora nad provođenjem tih mjera.

U svakom slučaju, saborski zastupnici ne bi trebali podržati vladin prijedlog izmjene Zakona o elektroničkim komunikacijama. Koronavirus nije dovoljno dobar razlog da se vlastima omogući da prate mobitele svih građana RH.