Što novi petogodišnji plan Kine znači za globalno gospodarstvo?

U toku ovog tjedna
Centralni komitet kineske komunističke partije održati će niz sastanaka na
kojemu će formulirati ciljeve novog petogodišnjeg plana u sklopu kojeg će se od
2016. do 2020. godine provoditi niz gospodarskih reformi i velikih
infrastrukturnih projekata.

Plan će se sastojati od
načelnih ciljeva kao što je povećanje kvalitete života ali i konkretnih
ekonomskih ciljeva kao što liberalizacija određenih gospodarskih grana,
gospodarski rast, postotak urbanog stanovništva, donošenje zakona o zaštiti
okoliša i sl.

Investitorima na
financijskim tržištima će u fokusu biti planirana stopa rasta BDP-a za koju se
očekuje da će biti postavljena na približno 6,5% godišnje što je ispod ciljane
stope od 7% u trenutnom planu koji završava krajem ove godine. Nižom ciljanom
stopom gospodarskog rasta kinseka vlada želi postići stabilniji i održiviji
gospodarski rast. Osim toga, plan je i povećati razinu privatne potrošnje
građanstva, kako bi gospodarstvo manje ovisilo o ogromnom izvozu.

Ali mnogi ekonomisti i
investitori su zabrinuti da snižavanjem planirane stope gospodarskog rasta
kineska vlast priznaje da situacije u gospodarstvu nije bajna te smatraju da je
veliko pitanje je li nakon naglog usporavanja gospodarskog rasta ove godine
ostvariva i stopa od 6,5%.

Mišljenje analitičara

Analitičari Admiral Marketsa smatraju da će planirano i očekivano usporavanje
gospodarskog rasta u Kini sigurno dovesti i do usporavanja potražnje za
energentima i sirovinama. Budući da je Kina već desetljećima jedan od najvećih
uvoznika nafte, željeza, bakra, aluminija i mnogih drugih sirovina, vrlo je
vjerojatno da će im cijena u bliskoj budućnosti padati ili barem rasti sporije
nego zadnjih godina.

Ukoliko iz bilo kojeg
razloga dođe do usporavanje većeg od planiranog, može doći do još većeg
usporavanja globalnog gospodarstva, te možda čak i do nove recesije na Zapadu
gdje je gospodarski rast i dalje poprilično nizak.

U takvom scenariju bi
ponovno moglo doći do pada cijena dionica na globalnoj razini te do novog vala
jačanja valuta koje tradicionalno jačaju u recesijama – švicarskog franka,
japanskog jena i američkog dolara. Među njima, američki dolar ima najveći
potencijal za jačanje jer su posljednjih nekoliko godina švicarska i japanska
centralna banka mnogo direktnije intervenirali na tržištu i za razliku od
američke centralne banke otovoreno zagovarali slabljenje svoje valute.