Europsko istraživanje
zlouporabe ilegalnih droga na temelju analize komunalnih otpadnih voda,
provedeno u 41 europskom gradu, uključujući i Zagreb, pokazalo je da je
prosječna stopa potrošnje pet istraživanih droga – kokaina, amfetamina,
ectasya, metamfetamina i marihuane, u Zagrebu niža od prosječne stope
potrošnje svih gradova uključenih u istraživanje.
Rezultati
istraživanja, koje je danas objavljeno u uglednom časopisu Addiction,
pokazuju da je potrošnja kokaina u Zagrebu znatno niža nego u
zapadnoeeuropskim gradovima, ali pokazuje trend porasta u odnosu na
2011. godinu.
Također je uočen statistički značajan porast stope potrošnje
ecstasya i marihuane u 2013. u odnosu na 2011. godinu, dok je potrošnja
metamfetemina u Zagrebu za sada vrlo niska, navodi se u priopćenju
Instituta Ruđer Bošković, čiji su istraživači bili nositelji studije u
Hrvatskoj.
Glavni cilj istraživanja bio je procjena regionalnih razlika i
vremenske promjenjivosti potrošnje ilegalnih droga u velikim europskim
gradovima.
Istraživanje je uključivalo analizu odabranih urinarnih
biomarkera kokaina, amfetamina, ectasy-a, metamfetamina i marihuane u
neobrađenoj komunalnoj otpadnoj vodi, a uzorkovanje je provedeno u
travnju 2012. i ožujku 2013. godine.
Istraživanje pokazuje regionalnu raznolikost intenziteta
potrošnje pojedinih tipova droga, pa je tako stopa potrošnje kokaina
viša u zapadnoj, nego u sjevernoj i istočnoj Europi.
U pojedinim su gradovima uočene značajne međugodišnje varijacije
u potrošnji pojedinih droga, dok ta varijabilnost nije dokazana na
razini sveukupne prosječne stope potrošnje svih gradova.
Potrošnja metamfetamina neravnomjerno je raspoređena, a
prednjače gradovi istočne Njemačke, sjeverne Europe, Slovačke i Češke,
gdje je potrošnja metamfetamina višestruko veća nego u ostalim
gradovima.
Objavljena studija, navode u Instututu Ruđer Bošković,
predstavlja značajan korak u daljnjoj afirmaciji analize otpadnih voda
kao objektivnog izvora podataka za proučavanje problema ovisnosti o
drogama i poslužiti kao podloga za donošenje nacionalne politike o
prevenciji droga, koje se sada temelje na podacima o zapljenama, broju
liječenih ovisnika te nacionalnim upitnicima o navikama u potrošnji
droga.
U Ruđeru drže da bi od izuzetne važnosti bilo pokretanje
redovitog i sustavnog praćenja koncentracija droga u otpadnim vodama na
nacionalnoj i europskoj razini.
Nositelj studije u Hrvatskoj bio je Laboratorij za analitiku i
biogeokemiju organskih spojeva Zavoda za istraživanje mora i okoliša
Instituta Ruđer Bošković, koji već nekoliko godina uspješno radi na
razvoju i primjeni inovativne metodologije za praćenje zloporabe droga.
Prva opsežnija studija realizirana je 2009. godine uz potporu
Grada Zagreba, čime je Zagreb postao jedna od referentnih točaka za
praćenje trendova u zlouporabi droga u Europi.