Article

//www.dalmacijanews.hr/files/5e81ff5729111c05b78b4660/80
Foto: N1/Screenshot

Lauc: "One koji se ne žele cijepiti ne treba napadati i stigmatizirati, imaju pravo na odabir"

Ja mislim da je cijepljenje mali rizik i da svatko od nas može preuzeti taj rizik i pomoći državi da se ne susretne s teškim valom, rekao je Lauc
Znanstvenik i član Vladina Znanstvenog savjeta Gordan Lauc gostovao je u N1 studiju uživo i komentirao epidemiološku situaciju.

Ministar zdravstva u Velikoj Britaniji najavio je popuštanje mjera, iako je delta varijanta koronavirusa u toj zemlji dovela do novog širenja zaraze. Lauc je komentirao je li to dokaz da lockdown nije učinkovita mjera zaštite od koronavirusa.

“Ja mislim da je ono što je ključno što trebamo pratiti ne to kod koliko je ljudi vrlo osjetljivim PCR testom pronađen virus u nosu, nego koliko doista ima teško bolesnih ljudi. U Velikoj Britaniji vidimo da unatoč velikom broju ljudi kojima je pronađen virus u nosu nema teže oboljelih ili mrtvih. Ja mislim da i ovo zadnje odgađanje Velike Britanije bilo pogrešno, da to što se virus širi među mladima nije veliki problem budući da oni ne razvijaju teži oblik bolesti, nego povećavaju bazen onih koji su preboljeli i ne mogu više širiti virus”, rekao je Lauc.

“Mi u Hrvatskoj nismo nikad imali lockdown osim u ožujku i vjerujem da je to jedan od dobrih primjera da najstrože mjere ne služe ničemu, dapače, u nekim su zemljama dodatno pogoršale situaciju pa mislim da najesen nitko neće pribjegavati tim mjerama”, rekao je Lauc.

Komentirao je i širenje delta varijante virusa.

“Važno je za naglasiti da je delta varijanta isto što i indijska varijanta, ona je u Indiji u ogromnom padu i normalno je da se pojavljuju nove varijante i svaka od tih varijanti otvara jednu novu subpopulaciju koja se proširi, a nakon što se proširi, pada dolje. Očigledno delta postaje dominantna u Europi, postat će dominantna svugdje. Broj ljudi koji su cijepljeni neće razviti teži oblik. Kad ne bismo testirali, ne bismo to ni primijetili, kod nas on neće biti praćen velikim brojem teško oboljelih i to neće biti problem na koji treba obraćati pažnju”, rekao je Lauc.

Što se tiče cijepljenja, Lauc je rekao da računica o broju zaštićenih ne stoji, jer se zaboravilo pribrojati ljude koji su preboljeli covid.

“Mi u Hrvatskoj imamo preko pola populacije koja je preboljela i koja je po svim istraživanjima jednako ili bolje zaštićena od onih koji su cijepljeni. Naravno, neki od tih brojeva se preklapaju, ali čak i da imamo potpuno preklapanje, imamo preko 70 posto zaštićenih. Mislim da je pogrešna motivacija turizam, cijepljenje je prvenstveno briga za zdravlje. Ne sviđa mi se takvo političko potenciranje, mislim da nemamo veliki problem, da smo cijepili gotovo sve rizične, da se svatko tko se želi cijepiti može, a one koji se ne žele cijepiti ne treba previše napadati i stigmatizirati, ljudi imaju pravo na odabir”, rekao je Lauc.

“Ja osobno sam se cijepio, iako sam bio prebolio covid. Ja mislim da je cijepljenje mali rizik i da svatko od nas može preuzeti taj rizik i pomoći državi da se ne susretne s teškim valom. S druge strane, ja mislim da u tim odlukama nitko ne treba nametati mišljenje. Ja samo kažem da je rizik virusa puno veći od rizika cijepljenja i ako se ljudi boje cijepljenja, virusa se trebaju bojati još više”, rekao je Lauc.

Dotaknuo se i cijepljenja djece.

“Prvo, ja nisam vidio nikakve podatke koji bi rekli da delta varijanta više pogađa mlađe. U Velikoj Britaniji ih je više zato što su stariji cijepljeni. Nije teži ni opasniji što se tiče kliničke slike, većina ima blagu kliničku sliku. To nije argument na temelju kojeg treba donositi odluku. Što se tiče cijepljenja djece, ja podržavam stav EMA-e koja je donijela zaključak da u ovom trenutku treba cijepiti samo onu djecu koja imaju rizik od razvoja težeg oblika. Svako cjepivo ima rizik, ovo cjepivo ima doista mali, ali i dalje ima rizik od razvoja težih nuspojava. Stoga ne mislim da treba ukupno cijepiti svu djecu”, rekao je Lauc.
hr Tue Jun 29 2021 13:46:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/60a29fc26f52df3f778b4585/80

Stipe Božić: 'Koliko gradu Splitu vrijede olimpijske medalje?'

Stipe Božić je razočaran prijemom olimpijskih pobjednika
Stipe Božić na društvenim mrežama izrazio je nezadovoljstvo dočekom olimpijskih pobjednika, odnosno time što gradonačelnik nije dočekao olimpijce. Na dočeku se osim gradonačelnika nije pojavio nitko iz Banovine.

- Koliko gradu Splitu vrijede olimpijske medalje? Sudeći po reakciji gradskih čelnika na jučerašnji doček, ništa. Stiže još olimpijskih medalja u Split i zato ima još vremena da ih i gradonačelnik dočeka. Za mene su tuđi uspjesi neizmjerno veselje, pogotovo ako je riječ o splitskim uspjesima.“
hr Sat Jul 31 2021 21:36:49 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/61057c1b6f52df67f18b456b/80
Foto: HGSS Zadar

Zadarski HGSS u dva dana pet puta spašavao dehidrirane izletnike

Zadarska Stanica Hrvatske gorske službe spašavanja (HGSS) izvijestila je u subotu kako unatoč njihovim upozorenjima da vrućina ubija, s terena i dalje stižu vijesti o velikom broju akcija spašavanja pa je još jednom pozvala izletnike da sa sobom uvijek nose dovoljno vode.

28.7. tri strana državljana zatražila su pomoć dežurnih HGSS spašavatelja u NP Paklenica. Famozna staza preko zaseoka Tomići ponovo se pokazala opasnom za nepripremljene planinare. Zalihe vode koje su ponijeli bile su dovoljne za polovicu staze. Od tri sata popodne do šest, kada je pozvana pomoć, bili su bez vode. U ljetnim uvjetima koji trenutno vladaju pravilo je da je potrebno gotovo litra vode na sat. Ponavljamo da na ovoj stazi nema hlada i ne postoje izvori vode za nadopunu.

Nakon što jedan od posjetitelja više nije mogao zbog dehidracije i iscrpljenosti nastaviti druga dvojica su krenuli po pomoć. Dolaskom do parkirališta zatražili su pomoć djelatnike Parka koji su alarmirali dežurne spašavatelje HGSS Stanice Zadar. Spašavatelji stižu do osobe nakon 15 min. Nakon okrepe rehidacijskom otopinom osoba se uspijeva, uz pomoć spašavatelja, sama spustiti do parkirališta.

30.7. stiže poziv s otoka Paga da je dan prije nestala starija muška osoba, hrvatski državljanin. Osoba je posljednji put viđena oko 19:00 na putu prema plaži. Pokrenuta je potraga kojoj su se priključili mještani, članovi lokalnog DVD-a i lučka kapetanija. Kako osoba tog dana nije pronađena, sljedeće jutro pozvana je i HGSS Stanica Zadar. Odmah na teren izlazi zapovjedno vozilo međutim stiže dojava da je osoba pronađena živa i da je u tijeku medicinsko zbrinjavanje.

31.7. odmah iza ponoći na dežurni telefon HGSS Stanice Zadar stiže poziv putem Centra 112. Mještanin Novigrada upao je u jamu koja se nalazi u blizini naselja. Policija, vatrogasci i HMP koji su već na terenu traže pomoć HGSS-a pri izvlačenju unesrećenog sa dubine od dvadesetak metara. Na teren izlazi šest spašavatelja. Vatrogasci su već upakirali osobu u nosila pa je, nakon što su spašavatelji pripremili sidrište, odmah krenulo izvlačenje osobe iz jame. Već nakon 10 minuta osoba je predana HMP. Akcija završava u 1:30.

hr Sat Jul 31 2021 18:45:57 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/608d8aa06f52df5f4f8b456b/80
Foto: Pixabay

Na Makarskoj rivijeri trenutno više od 50 tisuća gostiju, približava se rekordnoj 2019. godini

Prema podacima turističkih ureda, na Makarskoj rivijeri trenutno boravi 56 tisuća gostiju
Zadnji srpanjski vikend obilježio je velik broj turista i gužve na cestama. Makarska rivijera gotovo da i nema slobodnih kapaciteta, a prepuni hoteli preporučuju prethodne rezervacije smještaja.

Gotovo sve hotelske kuće trenutno nemaju slobodnih soba. Kako se doznaje u turističkim uredima, malo je slobodnih mjesta i u kućama za odmor i apartmanima.

Po broju turista vodi Makarska s 15.800 gostiju, u Baškoj Vodi gdje se i dalje traži 'krevet više' odmara se 11.500 turista, u Tučepima ih je više od 8000, a u Podgori 5,5 tisuća, dok Općina Gradac ugošćuje više od 6000 gostiju.


hr Sat Jul 31 2021 16:46:40 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/5d58f41c29111c854e8b45d5/80
Foto: Freepik

Povučeni sladoledi, jogurt, krekeri… Odakle u njima zabranjeni pesticid?

Nakon što je Dukat objavio da povlači dva jogurta, zbog pesticida je s tržišta povučen i niz sladoleda.

Ministarstvo poljoprivrede jučer je izvijestilo potrošače o opozivu četiri vrste sladoleda.

Ministarstvo navodi da je dobavljač, Mars Hrvatska d.o.o., iz opreza opozvao proizvode Snickers Xtra ice cream bar 66 g – single, Snickers ice cream bar 48 g – 6 pack box, Twix ice cream bar 47 g – single, Twix ice cream bar 34.2 g – 6 pack box, Bounty ice cream bar 39.1 g – 6 pack box i M&Ms peanut ice cream stick 62 g – single.

Iz Sparovih supermarketa povučeno je pet okusa sladoleda austrijskog proizvođača Froneri

Zbog postojanja pesticida etilen oksida u sjemenkama sezama koje se koriste u proizvodnji krekera, s tržišta je povučen proizvod Gustoni Cracker Sesam mit Rosmarin.

Što se jogurta tiče, zbog utvrđenoga pesticida etilen oksida u aditivu koji se koristi u procesu proizvodnje, opoziva svoje proizvode Dukatos jogurt crni ribiz 150 g i Dukatos jogurt naranča cimet 150 g određenih rokova trajanja.

Što je etilen oksid?

Etilen oksid je zapaljivi bezbojni plin slatkastog okusa koji se koristi prvenstveno u proizvodnji kemikalija, među ostalim i antifriza. U manjim količinama koristi se kao pesticid i sterilizator. Budući da može oštetiti DNK vrlo je efikasan za ubijanje bakterija, virusa i gljivica, ali studije su dokazla i njegova kancerogena svojstva.

Etilen oksida praktički nema u masovnom optjecaju. Slučajevi trovanja ovim spojem uglavnom su ograničeni na proizvodne pogone u kojima se on proizvodi, određeni broj ljudi mu je izložen kroz udisanje cigaretnog dima ili kroz medicinske i kozmetičke proizvode u kojima se on koristi kao sterilizator.

Etilen oksid se često koristi u kemijskoj, ali je zabranjen u prehrambenoj industriji.

Hrana kontaminirana ovim spojem dosad je u EU najčešće dolazila iz Indije, gdje je korištenje etilen oksida u prehrambenoj industriji dopušteno.

Španjolska agencija za hranu ovog je ljeta zatražila da sve članice EU odmah zabrane bilo kakvu prisutnost etilen oksida u hrani jer je opasan i u najmanjim količinama. Nakon savjetovanja sa stručnjacima i članicama, Europska komisija odlučila se na “usklađeni pristup” u provjerama i uklanjanju ovog rizika, piše Kult Plave Kamenice.

Kako su takvi proizvodi završili na policama?

Europska komisija krajem lipnja je ponovno procijenila situaciju, posebno prisutnost etilen oksida u aditivu E410 koji se dobiva od sjemenki rogača. Etilen oksid moga je biti primijenjen kao pesticid za rogač ili sterilizator za priprava ili oboje.

Kako se E410 puno koristi u industriji sladoleda za stabilizaciju sladoleda, počele su pojačane kontrole sladoleda, s nalogom da se povlače samo oni sladoledi u kojima se pronađe nedopuštena razina etilen oksida u konačnom proizvodu. Nadalje, aditiv E410 ne mora biti kontaminiran, ovisi odakle se nabavlja i o kojoj je pošiljci riječ. Iako može biti prisutan u sirovinama, etilen oksid ne mora proći u konačne proizvode, iako neki stručnjaci smatraju da ga se zbog toksičnosti treba iskorijeniti iz cijelog proizvodnog lanca.

Tako su počele akcije povlačenja kontaminiranih sladoleda iz europskih trgovina. Obavijesti o kontaminaciji dolaze preko Koordiniranog sistema brze razmjene podataka (Sciri) a povlačenja se provode pod nadzorom nadležnih agencija EU.

Direktive Vijeća 91/414/EEZ regulira korištenje pesticida u poljoprivredi u EU. Etilen oksid u EU je reguliran uredbom (EC) 396/2005 koja ga definira kao spoj etilen oksida i 2-kloro-etanola. Dopuštena razina za uvoz sezama bila je 0,05 miligrama po kilogramu. U objavi Ministarstva poljoprivrede piše da je kršenje ovih dvaju propisa razlog povlačenja sladoleda iz hrvatskih supermarketa, piše Kult Plave Kamenice.

hr Sat Jul 31 2021 16:16:16 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .