Svi investiraju u zlato, a što je s platinom i paladijem?

Kada se priča o
investiranju u plemenite metale, najčešće se govori isključivo o zlatu. Zlato
je služilo kao novac tisućama godina i još uvijek je u svim dijelovima svijeta
poznato kao dobra dugoročna investicija. U posljednjoj financijskoj krizi, radi
nepovjerenja u mogućnost centralih banaka i država da stabiliziraju uzdrmana
tržišta  i rizika od bankrota banaka,
mnogi investitori su se po prvi put  odlučili
na kupnju zlata. Velika potražnja je dovela do naglog skoka cijene zlata, što
je privlačilo još više investitora koji su dodatno dizali cijenu.

No, osim zlata postoje i
drugi plemeniti metali kao što su srebro, paladij i platina u koje se može
investirati i koji možda čak imaju veći potencijal za rast cijene nego zlato.

Naime, 90% izvađenog
zlata se koristi za izradu nakita i zlatnih poluga, dok se samo 10% koristi u
industriji. Kada su u pitanju srebro i platina, više od polovine ukupne
godišnje proizvodnje se iskoristi u industriji, približno trećina se iskoristi
za izradu nakita, dok se samo 10% iskoristi za izradu poluga i služi za investicijske
svrhe. Paladij se koristi isključivo u industriji i gotovo da nije prepoznat
kao dobra investicija. Čak 75% ukupne godišnje proizvodnje paladija iskoristi
se za proizvodnju katalizatora koji se ugrađuju u ispušne sustave motornih
vozila. Platina se također koristi za katalizatore, ali ima visoku primjenu i u
medicini, kemijskoj industriji i elektronici (npr. tvrdi diskovi i LCD ekrani).

Velika industrijska
primjena srebra, platine i paladija je dovela do situacije u kojoj je ukupna
količina zaliha ovih metala neusporedivo manja od količine zaliha zlata koje postoje
na globalnoj razini. No ipak, cijena im je niža od cijena zlata, što je po
mnogim invesitorima nelogično. U trenutku pisanja analize, na platformama
Admiral Marketsa cijena po unci za srebro iznosi 15,05$, za paladij 559,53$, za
platinu 952,96$, a za zlato 1222,12$.

Osim veće realne
potražnje, koja je mnogo stabilnija od špekulativne potražnje za zlatom,
platina i paladij imaju još jednu prednost u odnosu na zlato. Od ukupne
svjetske proizvodnje platine, čak 80% dolazi iz Južnoafričke Republike, u kojoj
se rudari sve češće odlučuju na štrajkove zbog loših plaća i radnih uvjeta, što
često zaustavlja proizvodnju i uzrokuje rast troškova proizvodnje koji će se
prije ili kasnije odraziti i na cijenu platine na globalnom tržištu. Kada je u
pitanju paladij, približno 40% proizvodnje dolazi iz Južnoafričke Republike, a dodatnih
40% iz Rusije, koja radi političkih napetosti sa Zapadom može ili smanjiti
izvoz ovog metala ili radi sankcija može biti prisiljena smanjiti izvoz i
ulaganje u nove rudnike.

Analitičari Admiral
Marketsa smatraju kako zbog svih gore navedenih razloga, cijena srebra, a
pogotovo cijene platine i paladija, dugoročno imaju veći potencijal za rast
nego cijena zlata. Budući da cijena zlata ovisi o špekulativnoj potražnji, koja
se uglavnom temelji na visini kamatnih stopa, a koje su trenutno na povijesno
niskim razinama i sa sadašnje razine mogu samo ići prema gore, zlato će u
idućih nekoliko godina vjerojatno postajati sve manje interesantno jer ne
donosi nikakav prinos za razliku od štednje, dionica i ostalih oblika ulaganja.
Radi toga, moguće je da će radi špekulativne ponude i potražnje cijena zlata u
idućim godinama padati, dok će realna potražnja od strane industrije za
platinom i paladijem vjerojatno stabilno rasti, radi čega bi kupnja tih metala
po sadašnjim cijenama u idućih nekoliko godina trebala donijeti veći profit
nego kupnja zlata.