Predstava "Disanje" dramaturginje i redateljice Olje Lozice i dramska predstava "Ja sam ona koja nisam" Mate Matišića u režiji Paola Magellija a u izvedbi Zagrebačkog kazališta mladih na programu su 32. Marulićevih dana u utorak 26. travnja. Disanje s početkom u 18 sati u splitskom Gradskom kazalištu mladih, a Ja sam ona koja nisam na sceni Hrvatskog narodnog kazališta Split s početkom u 20 sati.

Predstava Disanje nastala u koprodukciji kazališta Playdrama i Zagrebačkog kazališta mladih, predstava se bavi procesom prihvaćanja gubitka.

 - Disanje (...) u režiji suptilne redateljice Olje Lozice i izvedbi troje sjajnih protagonista, intimna je priča o svima nama, velika kao život“, zapisao je kritičar tjednika Novosti. „Disanje je predstava o procesu prihvaćanja gubitka. Kažu da je tuga osnovna reakcija na gubitak, malen ili velik, stvaran ili simboličan, koji se već dogodio ili koji očekujemo. Govoriti o smrti na pozornici hodanje je po tankom ledu. Može se lako skliznuti u dramatičnu spoznaju neponovljivosti zajedničkih trenutaka. Može se lako skliznuti u patos i nepremostivu atmosferu konačnosti. Jer prihvatiti gubitak bliske nam osobe bolan je, a katkad i dugotrajan proces. I taj proces može se realizirati na različite načine, jer žalovanje je jednim dijelom predvidljiv proces, ali ujedno individualno iskustvo. U našem Disanju proces prihvaćanja gradi se bešavnim pletenjem mreže između evociranih sjećanja i zamišljaja nedosanjanih trenutaka budućnosti. U našem Disanju se, scenskim disanjem dviju glumica, hoda prema prihvaćanju smrti kao dijela života. - kaže redateljica i autorica projekta Olja Lozica.

U predstavi igraju Petra Kovačić Botić, Petra Svrtan i Matko Botić. Dramaturzi su Olja Lozica i Matko Botić koji je ujedno i skladatelj scenske glazbe. Oblikovatelj svjetla je Aleksandar Čavlek, a kostimografska savjetnica Marta Žegura.

Ja sam ona koju nisam objedinjuje tri jednočinke kojima su narativne linije, motivi pa i zapleti povezani glavnim ženskim likovima.

Drame su strukturno i žanrovski formalno-dramaturški odvojene cjeline, no ipak su povezane upravo ženskim likovima. One, žene koje nisu, imaju slobodu čak šetati komadima svojih supatnica.

Prva je Hrvatska Lolita, druga Porno film, a treća Žena djevojčica. Predstava progovara o trima generacijama žena: u prvome dijelu o mladoj ženi na pragu života opterećenoj obiteljskim nasljeđem, u drugome o zreloj osobi (koju otjelovljuju čak tri žene u jednoj) u poslovnom, umjetničkom okruženju i treću ženu pronalazimo u dobi od 65 godina u trenutku rekapitulacije vlastitoga života i bijega u glazbu koja donosi mir. Svaka od tih žena ima svoj problem, svoju priču, svoj način borbe sa životom, prokazujući okruženje u kojem žive kao i dalje dominantno muško društvo. No ni muški protagonisti ne prolaze olako. Njima je ostavljen izbor: svojim izborom ili odustaju od vlastite savjesti koja umjesto posljednje instance postaje tek polaznom ili biraju biti monstrumi. A mahom biraju to drugo. Oni su dio licemjerne zajednice kojoj pripadaju, u kojoj egzistiraju po uvriježenoj uvrnutoj logici stvari, onoj na čija su nepisana pravila usmjereni, navikli da se ljudska priroda izobličuje kad se nađe u raskoraku savjest i gubitak. Utopiju kojoj bi se trebali utjecati zamjenjuje novac, nedostatak ljubavi ili pak narcisoidna sebeljubivost.

Humor ove predstave namjerno luta žanrovski od komedije, crnohumornih i grotesknih elemenata sve do tragikomedije čak i melodrame. Neobveznost prema očekivanom, neočekivane i brze izmjene elemenata pojedinih žanrova dopuštaju nam provokativnu kontaminaciju očekivanih raspleta. Tim se oruđem podcrtavaju karakteri, ogoljuju mentaliteti. Izaziva smijeh kojim se rugamo sebi samima gledajući pred sobom tu jadnu procesiju likova koja prolazi kalvariju koja se zove život.

U predstavi igraju: Anđela Ramljak, Maro Martinović, Barbara Prpić, Milivoj Beader, Doris Šarić Kukuljica, Hrvojka Begović, Filip Nola, Lucija Šerbedžija, Frano Mašković, Ugo Korani, Urša Raukar, Zoran Čubrilo, Dado Ćosić i Katarina Bistrović Darvaš.

Dramaturginja predstave je Željka Udovičić Pleština, scenograf Miljenko Sekulić, kostimografkinja Marita Ćopo, autori glazbe su Ivanka Mazurkijević i Damir Martinović Mrle, ideja i realizacija videa djelo je Ivana Marušića Klifa, oblikovatelj svjetla je Aleksandar Čavlek, asistent scenografa Antun Sekulić, suradnica za pokret Anja Đurinović.

Komedija San ljetne noći Williama Shakespearea u produkciji i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku gostuje na sceni HNK Split u četvrtak 26. svibnja. Splitskoj kazališnoj publici predstavit će se slojevita i zabavna predstava, Shakespeare u, kako su mediji okarakterizirali, nabrijanoj neobaroknoj viziji mlade redateljice Tamare Damjanović. Izvedba započinje u 20 sati.

Shakespeareova rana komedija, dramski tekst nadahnut grčkom mitologijom, jedna je od publici najpoznatijih njegovih drama. Naracija je prepuna komičnih obrata kojima se ljubav karikira do krajnjih granica a dramski se odnosi zbivaju unutar ljubavnih trokuta u noći kad dan najduže traje, kad sve biljke dobivaju ljekovita svojstva, a nadnaravna bića se upliću u sudbine ljudi.

 - Čuveni Shakespeareov komad snovitog naslova i naravi smjestio se u Ivanjsku, najčarobniju od svih noći. Njegova fabula, dramaturški razdijeljena u nekoliko paralelnih linija isprepletenih u nizu jednonoćnih događaja, kao i čitava paleta likova koji ih nose, otkriva ne samo neupitnu poetsku vrlinu napisanog, nego i (ono što je za redatelja i glumca najzahvalnije) more prostora za maštanje, kaže redateljica Tamara Damjanović.

Predstava se igra u prijevodu Milana Bogdanovića, u režiji i adaptaciji Tamare Damjanović. Igraju glumci: Armin Ćatić, Sandra Lončarić, Matija Kačan, Duško Modrinić, Selma Mehić, -Antonio Jakupčević, Ivan Ćaćić, Ivana Soldo Čabraja, Antonia Mrkonjić, Aljoša Čepl, Ivan Simon, Miroslav Čabraja, Matko Duvnjak Jović i Dora Bogdanović. Autorski tim čine i: scenografkinja Sheron Pimpi Steiner, kostimografkinja Ivana Živković, skladateljica Katarina Ranković, Vuk Ognjenović bio je zadužen za scenski pokret i mačevanje, koreografkinja je Selma Mehić, a oblikovatelj svjetla Luka Matić.

Sinoć je u Gradskome kazalištu mladih Split premijerno izvedena dvojezična predstava Lovac i laži prema motivima kultnoga romana Lovac u žitu J. D. Salingera u režiji izvrsnoga Siniše Novkovića. Predstava je nastala u suradnji GKM-a i I. gimnazije, Split, a izvodi je 23 učenika I. gimnazije, Split i glumci GKM-a Bojan Brajčić i Nada Kovačević. Monolozi glavnoga lika Holdena izvedeni su na hrvatskome, a dijalozi se vode na engleskome jeziku.

Inicijativu za provedbu ovakvoga projekta profesorice I. gimnazije, Split Olga Granić i Suzana Čajić izložile su u listopadu 2021. godine ravnatelju GKM-a Ivi Perkušiću koji je odmah prihvatio ideju i nakon višemjesečnih proba gledali smo predstavu koje se ne bi posramio ni bolji glumački ansambl.

Prvi je korak u stvaranju predstave bio prilagodba Salingerova romana o odrastanju i mukama odrastanja izvođenju na sceni. Nakon prilagodbe teksta slijedile su svakodnevne čitaće probe te postavljanje scene u GKM-u, u čemu su redatelju svesrdno pomagale profesorice i učenica Enia Raos.

Holdena je glumilo dvanaest učenika (Lovro Kozomara, Luka Bogdan, Roko Burmaz, Ana Rebić, Patrik Kečkemet Marušić, Antea Bilandžić, Paola Pezo, Dali Lešnjak, Jakov Tralić, Bartul Šprljan Prelević, Žana Vuletić i Lena Radelja) koji su uigrano dočarali osjećaje i razmišljanja tinejdžera koji je izbačen iz škole i tumara njujorškim ulicama u potrazi za zabavom i zaboravom. Ostale uloge igrali su Luka Juras, Ivan Barišić, Kristian Vidović, Ana Šimundić, Aurora Španjić, Barbara Banić, Jozica Maljković, Tonia Volarević, Dorotea Prka i Maša Boban. Za šminku je bila zadužena učenica Issa Peribonio.

Uz precizno izvedene prijelaze iz prizora u prizor, gotovo besprijekornu dikciju kako na hrvatskome, tako i na engleskome  jeziku, veliku pohvalu u predstavi zaslužuju pjevani i plesani dijelovi u kojima su učenici, na opće oduševljenje publike, pokazali višestruku talentiranost.

Ova izvrsna predstava igrat će u GKM-u 24. i 31. svibnja te 2. lipnja u 20 sati, a najesen su planirane nove izvedbe.

U organizaciji Splitskog Oldtimer Auto Kluba jutros je na Poljudu podno istočne tribine stadiona izloženo 35 starodobnih oldtimer automobila. Prekrasni su limeni ljubimci starosti između 30 i čak 70 godina, a stigli su članovi oldtimer klubova iz Rijeke, Opatije, Zadra, Dubrovnika i Splita.

Održani su i ispiti spretnosti i točnosti  vozača, nakon čega reli od Poljuda Dalmatinskom zagorom preko Unešića do Pakova sela, gdje će biti upriličena dodjela priznanja i pehara pobjednicima natjecanja.

Ovo je jedno od četiriju službenih natjecanja Hrvatskog oldtimer saveza koji se boduje za Veliku nagradu Hrvatskog oldtimer saveza.

Sedmo izdanje projekta Filharmonije budućnosti, koncerta pod glazbenim vodstvom dirigenata maestra Christiana Schulza, člana Bečkog simfonijskog orkestra te maestra Jakova Jurića, na programu je Hrvatskog narodnog kazališta Split u subotu 21. svibnja s početkom u 20 sati. Filharmonija budućnosti projekt je Glazbene škole Josipa Hatzea pokrenut 2014. godine u suradnji s Hrvatskim narodnim kazalištem Split i Orkestrom splitskog teatra s namjerom da se mladim glazbenici omogući praktično iskustvo orkestralnog muziciranja na velikoj pozornici uz profesionalne kolege i pod vodstvom renomiranih dirigenata.

Ponovno će zajedno muzicirati orkestar učenika Glazbene škole Josipa Hatzea i Orkestar HNK Split, a kao solisti predstavit će se učenici Ivan Lukas (tuba), Tina Hrga (oboa) i Josipa Kordić (violina).

Projekt Filharmonija budućnosti zamišljen je kao transmisija znanja u kojoj profesionalni glazbenici djeluju kao mentori učenika u njihovu sticanju znanja o interpretaciji kanona klasične literature. Do sada su izvedbama ravnali dirigenti kao što su maestri Pavle Dešpalj, Ivo Lipanović, Jure Bučević, Frane Kuss, Benjamin Bayl, Uroš Lajovic i GiannaFratta.

Koncert će otvoriti uvertira operi Moć sudbine Giuseppea Verdija pod vodstvom Jakova Jurića, vanjskog suradnika Glazbene škole Josipa Hatzea u kojoj vodi Simfonijski, Gudački i Puhački orkestar, a diplomu dirigenta stekao je na bečkom konzervatoriju Richard Wagner u klasi prof. Christiana Schulza, koji na koncertu preuzima dirigentsku palicu nakon njega. U prvom dijelu koncerta predstavit će se učenici Škole kao solisti uz Orkestar HNK Split. Tubist Ivan Lukas iz klase prof. NikolajaDrongovskija izvest će Koncert u d-molu, op. 9 br. 2 TomasaAlbinonija, oboistica Tina Hrga iz klase prof. Sanje Milić publici će se predstaviti prvim stavkom Prvog koncerta za obou i orkestar u d-moluLudwiga AugustaLebruna, za koji je sama napisala kadencu, a violinistica Josipa Kordić iz klase prof. Tanje Čudine Bratković prvim stavkom Petog koncerta za violinu i orkestar u a-molu, op. 37HenrijaVieuxtempsa. U drugom dijeluprograma učenici Josipa Hatzea popunit će redove orkestralnih dionica te uz profesionalne glazbenike izvesti Divertimento za gudački orkestar u F-duru, KV 138 Wolfganga Amadeusa Mozarta i Boléro Mauricea Ravela.

Projekt je jedinstven u Hrvatskoj, a o sličnim praksama u Austriji maestro Schulz kaže: „Kao glavni tajnik Austrijske glazbene mladeži sudjelujem na brojnim projektima koji spajaju djecu i mlade s profesionalnim glazbenicima. Brucknerov orkestar iz Linza surađuje s učenicima gornjoaustrijskih glazbenih škola, a moj kolega iz SAD-a dovodi mlade glazbenike u Austriju kako bi svirali s profesionalnim orkestralnim glazbenicima. Međutim, ovakav koncept u kojem učenici nastupaju kao solisti uz profesionalni orkestar, zatim popunjavaju redove orkestralnih dionica, a prilika se daje i mladim dirigentima, jedinstven je zbog trodimenzionalnosti. Drago mi je što sam njegov dio te sa zadovoljstvom promatram članove opernog orkestra kako sa strpljenjem brinu o mladim glazbenicima.“

- Svaki koncert je izazov, a Filharmonija budućnosti više je od toga.. - ističe ravnateljica Glazbene škole Josipa Hatzea Vesna Alebić te dodaje:

 -Ona je svečanost glazbe u zajedništvu mladih i odraslih. U svijetu naše Škole ona je praznik. Najbolji među jednakima ove godine pozornicu dijele s pomlađenim orkestrom Kazališta i vrsnim pedagogom, glazbenikom i dirigentom Christianom Schulzom. Duboko sam i iskreno zahvalna svima koji su prepoznali značaj Filharmonije budućnosti i svima koji su u njoj na bilo kakav način sudjelovali ili će tek sudjelovati.