Preokret nakon 16 godina: Više Hrvata vratilo se u domovinu nego što ih je odselilo

Prvi put nakon 2008. godine broj hrvatskih državljana koji su doselili u Hrvatsku veći je od broja onih koji su odselili. Demograf Nenad Pokos gostovao je u Novom danu kod Hanan Nanić na N1 televiziji gdje je govorio o razlozima takvog preokreta, utjecaju gospodarske situacije u Njemačkoj i drugim europskim zemljama, državnim mjerama za povratak iseljenika te demografskim izazovima koji i dalje ostaju pred Hrvatskom.

Pokos je istaknuo kako demografi posljednjih petnaestak godina uglavnom govore o negativnim demografskim pokazateljima, dok sada, kaže, prvi put postoje razlozi za zadovoljstvo.

– Prvi put nakon 2008. godine broj hrvatskih državljana koji je doselio u Hrvatsku veći je od onih koji su odselili iz Hrvatske – rekao je. Dodao je kako su i 2022., 2023. i 2024. godine ukupni doseljenici bili brojniji od odseljenika, ali ponajprije zahvaljujući dolasku stranih radnika. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prošle godine u Hrvatsku se doselilo oko 3.500 hrvatskih državljana više nego što ih je odselilo.

Govoreći o razlozima takvog trenda, naveo je kako se poklopilo više čimbenika. Istaknuo je da posljednjih nekoliko godina iz Njemačke, zemlje u kojoj živi najveći broj hrvatskih iseljenika, više hrvatskih državljana iseljava nego što ih u Njemačku doseljava.

– Njemačka se našla u gospodarskoj krizi, porasli su troškovi života, mnogi hrvatski državljani nisu zadovoljili svoje ambicije ili aspiracije. Mnogi doživljavaju diskriminaciju na poslu, žale se na povećanu birokraciju, ne priznaju im se diplome odnosno kvalifikacije pa rade na slabije plaćenim radnim mjestima – rekao je Pokos.

S druge strane, dodao je, u Hrvatskoj su posljednjih godina rasle plaće pa dio građana procjenjuje da im je bolje ostati ili se vratiti nego odlaziti u nesigurniju gospodarsku situaciju u Njemačkoj, Irskoj ili drugim državama.

Novi Zakon o strancima i manji broj stranih radnika

Pokos smatra da je na smanjenje broja stranih radnika utjecao i novi Zakon o strancima te njegove kasnije izmjene.

Podsjetio je kako je prošle godine uveden novi zakon kojim su uređena pravila zapošljavanja stranaca, dok izmjene predviđaju i obvezu poznavanja osnovne razine hrvatskog jezika. Naveo je i da je zbog smanjenja građevinskih aktivnosti nakon završetka intenzivnije poslijepotresne obnove smanjen broj stranih radnika u građevinarstvu, posebno iz Indije i Bangladeša.

Na pitanje tko se zapravo vraća u Hrvatsku, odgovorio je kako Državni zavod za statistiku ne objavljuje podatke o hrvatskim državljanima prema dobi, obrazovanju ili drugim obilježjima.

– Ono što se vidi iz skupnih podataka, unatoč smanjenom broju doseljenih, imamo povećan udio najstarijih dobnih skupina – rekao je. Dodao je kako se povećava udio starijih osoba među svim doseljenima, ali da nije moguće utvrditi koliko je među hrvatskim povratnicima mladih, a koliko starijih osoba.

“Migracije je najteže prognozirati”

Upitan označavaju li aktualni podaci kraj velikog iseljeničkog vala nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju, Pokos je odgovorio kako su migracije područje koje je najteže predviđati.

Podsjetio je kako nitko nije mogao predvidjeti dolazak desetaka tisuća Ukrajinaca niti masovno useljavanje radnika iz Nepala, Filipina i drugih zemalja. Istaknuo je da se može očekivati nastavak povratka hrvatskih iseljenika, ali da će mnogo ovisiti o budućim okolnostim

Dodao je kako bi posebnu pozornost trebalo posvetiti potomcima hrvatskih iseljenika u Sjevernoj i Južnoj Americi te Australiji.

Naveo je kako se iz Latinske Amerike godišnje doseli tek oko 500 potomaka hrvatskih iseljenika, iako ih ondje žive stotine tisuća, dok je prošle godine iz SAD-a doselilo svega 222 ljudi hrvatskog podrijetla, a iz Australije oko stotinu. Prema njegovim riječima, za privlačenje tih ljudi potrebno je izdvojiti značajna financijska sredstva. – piše N1.

Državne mjere za povratak iseljenika

Govoreći o državnim poticajima, Pokos je podsjetio da od početka 2025. godine iseljenici koji su najmanje godinu dana živjeli u inozemstvu, odjavili prebivalište i zaposle se u Hrvatskoj imaju pravo na povrat poreza tijekom pet godina.

Međutim, rekao je kako nije poznato koliko se od ukupno 16.863 doseljena hrvatska državljanina prošle godine vratilo upravo zbog te porezne olakšice jer ti podaci još nisu objavljeni.

Osvrnuo se i na mjeru “Biram Hrvatsku”, koja je na snazi od 2022. godine.

Prema njegovim riječima, iseljenici koji se vrate i pokrenu obrt ili se samozaposle mogu dobiti 7.000 eura potpore, uz dodatna sredstva za manje razvijena područja. Ipak, rekao je kako mjera nije ostvarila očekivani odaziv jer je odobreno oko 2.000 zahtjeva, znatno manje nego što se očekivalo.

“Veliki uspjeh bio bi zaustaviti daljnji pad nataliteta”

Pokos je rekao kako Hrvatska ima jednu od najstarijih populacija na svijetu.

– Mi smo negdje na osmom mjestu po udjelu starog stanovništva u svijetu – rekao je.

Govoreći o natalitetu, istaknuo je da su posljednjih godina uvedene mjere poput pune roditeljske naknade tijekom 12 mjeseci, očinskog dopusta od 20 dana i povećane naknade za rođenje djeteta. Naglasio je kako Hrvatska zbog dobne strukture stanovništva ne može značajno povećati natalitet, ali je dodao da podaci pokazuju određeni rast broja živorođene djece.

Podsjetio je kako je prošle godine rođeno oko 32.500 djece te rekao da bi velik uspjeh bio kada bi se taj broj ove godine povećao na 33.500.

Dodao je kako bi veći povratak mlađih iseljenika mogao dodatno povećati broj živorođene djece.

Njemačka i Irska ključni za promjenu migracijskih trendova

Na kraju razgovora Pokos je rekao kako su oni koji su pratili migracijske trendove posljednjih godina mogli očekivati ovakav razvoj događaja, premda, kako kaže, ni najveći optimisti nisu očekivali da će se dogoditi već prošle godine.

Posebno je izdvojio gospodarsku situaciju u Njemačkoj te promjene u Irskoj, gdje je broj hrvatskih doseljenika, prema njegovim riječima, u deset godina pao deset puta.

Podsjetio je da su među razlozima povratka visoki troškovi života, stambena kriza, sigurnosna situacija i obiteljski razlozi, ali je upozorio da su migracije vrlo neizvjesne.

– S migracijama je sve to dosta nesigurno i na klimavim nogama – zaključio je.