Burna rasprava na predstavljanju sanacije Kosice: “Dosta nam je planova i želja na papiru!”

U Kulturnom centru u Vranjicu u utorak je održana prezentacija projekta sanacije lokacije Kosica, jednog od preostalih područja opterećenih azbestnim otpadom. Projekt vrijedan 4,87 milijuna eura predstavili su predstavnici Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Grada Solina te projektantskog tima koji vodi sanaciju.

Zamjenik direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Mirko Budiša istaknuo je kako je riječ o sanaciji jedne od službeno evidentiranih crnih ekoloških točaka u Hrvatskoj.

– Fond je dužan sanirati ovu crnu točku te smo za projekt osigurali sredstva iz nacionalnih izvora i europskih fondova. Radovi su započeli prije otprilike mjesec dana, a planirani završetak je krajem sljedeće godine. Uklanjanjem opasnosti od širenja azbesta smanjit će se potencijalno onečišćenje okoliša i negativan utjecaj na zdravlje ljudi, rekao je Budiša.

Pojasnio je kako će se sanacija provoditi prekrivanjem zahvaćenog područja vodonepropusnim slojevima koji će spriječiti širenje štetnih čestica u okoliš.

Na pitanje o stanju nekadašnje tvornice Salonit, Budiša je naglasio da Fond nema zakonsku obvezu niti ovlasti za sanaciju tvorničkih hala jer se radi o privatnom vlasništvu.

– Vlasnik je dužan sanirati lokaciju ukoliko je onečišćena. Fond za to nema pravnu osnovu. Ako vlasnik ne postupi po svojim obvezama, država će vjerojatno reagirati, no na koji način, to ćemo tek vidjeti, kazao je.

Gradonačelnik Solina Dalibor Ninčević podsjetio je da je Kosica četvrta ekološka točka u Vranjicu koja ulazi u proces sanacije.

– Već su sanirani dijelovi područja tvornice Salonit, Vranjička Kava i Mravinačka Kava, a sada se konačno kreće i s Kosicom. Izabrano je rješenje koje je ocijenjeno kao ekonomski najpovoljnije, a nakon provedbe sanacije područje će biti potpuno izolirano i sigurno, rekao je Ninčević.

Dodao je kako ostaje otvoreno pitanje sanacije preostalog dijela kompleksa Salonita, posebice hala i krovova koji još sadrže azbestne materijale.

– Postoji interes privatnog investitora za dugoročni zakup prostora i sudjelovanje u sanaciji preostalog dijela. Važno je zaustaviti aktivnosti koje nisu primjerene tom prostoru i koje štete okolišu i zdravlju ljudi. Nažalost, posljedice izloženosti azbestu osjećaju se i danas jer ljudi još uvijek obolijevaju od bolesti povezanih s tim materijalom, upozorio je.

Tijekom predstavljanja projekta okupljeni građani iskoristili su priliku postaviti brojna pitanja vezana uz dugogodišnji problem azbestnog otpada u Vranjicu, ali i budućnost nekadašnjeg kompleksa Salonita. Rasprava je u nekoliko navrata postala napeta, a pojedini mještani nisu skrivali nezadovoljstvo tempom rješavanja problema koji opterećuje mjesto već desetljećima. Na neka pitanja odgovori nisu zadovoljili okupljene pa je tijekom predstavljanja nekoliko puta i “zaiskrilo” između građana i predstavnika vlasti.

Jedno od pitanja upućenih gradonačelniku Solina Daliboru Ninčeviću odnosilo se na rezultate lokalnih izbora u Vranjicu i moguće nezadovoljstvo građana zbog dugotrajnosti procesa sanacije.

– Ne bih to baš rekao. Na lokalnim izborima ovdje sam dobio apsolutnu većinu, a dobio sam je zato što mene nije strah i ne izbjegavam doći u Vranjic. Činjenica je da ovo traje godinama i da je Vlada do sada uložila značajna sredstva na ovom području, ali ostaje još puno posla, odgovorio je Ninčević.

Dodao je kako Fond za zaštitu okoliša nema mogućnosti rješavati sve probleme vezane uz nekadašnju tvornicu Salonit, ali da postoje druge institucije koje mogu reagirati.

– Tu Fond ne može napraviti puno, ali mogu inspekcijske službe, Lučka uprava i komunalno društvo Grada Solina. Potrebno je prije svega sankcionirati one koji obavljaju djelatnosti koje se ne bi smjele odvijati unutar kruga tvornice Salonit, poručio je gradonačelnik.

Glavni projektant sanacije Davor Barać iz tvrtke PanGeo projekt detaljno je predstavio tehničko rješenje. Objasnio je kako je poluotok Kosica nastao desetljećima odlaganjem azbestnog otpada iz proizvodnog procesa Salonita.

– Istraživanjima je utvrđeno da se na lokaciji nalazi između 50 i 60 tisuća kubičnih metara otpada. Uklanjanje tog materijala bilo bi iznimno složeno, dugotrajno i nosilo bi rizik oslobađanja azbestnih vlakana. Zbog toga je odabrana metoda trajnog prekrivanja i izolacije otpada, kazao je Barać.

Sanacija će obuhvatiti i kopneni i morski dio lokacije. Iako je kontaminirano područje procijenjeno na oko 50 metara, zahvat će se provesti na dvostruko većoj površini, odnosno na oko 100 metara radijusa, kao dodatna mjera sigurnosti.

Nakon završetka radova područje će dobiti novu namjenu.

– Materijal će ostati na lokaciji, ali će biti potpuno izoliran bez mogućnosti da dospije u more ili zrak. Kopneni dio moći će se koristiti kao šetnica ili za druge javne sadržaje uz određena ograničenja, dok će morski dio biti moguće koristiti kao plažu, zaključio je Barać.

Završetkom projekta Vranjic bi trebao dobiti saniranu još jednu dugogodišnju ekološku ranu, no pitanje konačnog rješenja za preostale dijelove nekadašnjeg Salonita i dalje ostaje otvoreno.