Potrošači u problemima: Drveni peleti sve skuplji, domaće zalihe nedostatne

Potrošačka platforma Halo, inspektore službeno je uputila hitne zahtjeve ključnim državnim institucijama, regulatorima i resornim ministarstvima zbog kritičnog stanja na tržištu drvnih peleta u Hrvatskoj.

Usred siječanjskog vala hladnoće, građani su suočeni s ozbiljnom nestašicom ovog energenta, ali i drastičnim rastom cijena koje prosječna kućanstva više ne mogu pratiti. U samo mjesec dana cijena standardne vreće peleta od 15 kilograma skočila je s prosječnih 4,80 eura na šokantnih 7,95 eura, što predstavlja povećanje od čak 65 posto. To znači da za jednu paletu peleta hrvatski potrošači danas moraju platiti gotovo 220 eura više nego prije samo mjesec dana. Cijena po kilogramu porasla je s 0,32 na 0,53 eura, dok su popusti na paletnu kupnju gotovo nestali.

Procjenjuje se da između 100.000 i 120.000 kućanstava u Hrvatskoj koristi pelet kao primarni ili sekundarni energent za grijanje, a njihov broj kontinuirano raste od 2015. godine kada ih je bilo svega nekoliko tisuća. Poticaji Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU), koji su često pokrivali 40 do 80 posto troška ugradnje peći na pelet, značajno su potaknuli prelazak s loživog ulja, ugljena ili drva na ovaj energent.

Iako domaće tržište godišnje troši oko 200.000 do 250.000 tona peleta, Hrvatska proizvodi gotovo 500.000 tona, dvostruko više od potreba. Unatoč tome, 80 posto domaće proizvodnje izvozi se, najčešće u Italiju i Austriju, što dodatno smanjuje dostupnost peleta za hrvatske kućanstva.

Potrošačka platforma Halo ističe da građani nisu samo kupci, već i suvlasnici nacionalnog resursa – hrvatskih šuma – iz kojih proizvođači ostvaruju ekstraprofit, dok domaće kućanstvo ostaje uskraćeno. Platforma upozorava da je moralna i zakonska obveza proizvođača i države pokazati socijalnu osjetljivost, umjesto skrivanja iza floskula o „slobodnom tržištu“.

Zbog trenutne situacije, Halo, inspektore službeno je zatražila odgovore od nadležnih institucija, uključujući Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Hrvatske šume, Državni inspektorat, Agenciju za zaštitu tržišnog natjecanja i Udrugu proizvođača peleta, briketa i drvne biomase. Platforma traži brzu i učinkovitu reakciju, upozoravajući da je nedopustivo da se resurs svih građana koristi isključivo za privatni izvozni profit, dok hrvatske obitelji plaćaju ceh lošeg upravljanja strateškim šumskim i energetskim resursima.