OGROMNI PROBLEM

Potražnja za domovima za starije u Hrvatskoj premašuje kapacitete, liste čekanja duge i do 10 godina!

Piše:
Patrik Macek/PIXSELL

U Hrvatskoj potražnja za dugotrajnim smještajem za starije osobe znatno premašuje postojeće kapacitete. Trenutno u zemlji djeluje 662 pružatelja usluga s ukupno 32.623 mjesta, što nije dovoljno za sve zainteresirane, a liste čekanja u javnim domovima dosežu i do 10 godina. Na listama čekanja nalazi se između 17 i 20 tisuća osoba, dok su privatni i obiteljski domovi, s popunjenošću od 90 do 100 posto, znatno skuplji i dostupniji.

Pavo Ćorluka, dopredsjednik HUP-ove Udruge zdravstvene njege, rehabilitacije i socijalne skrbi, ističe da je kronični manjak njegovatelja i medicinskog osoblja jedan od najvećih problema sektora. Procjenjuje se da će potrebe za institucionalnom i izvaninstitucionalnom dugotrajnom skrbi rasti 20 do 30 posto do 2030. godine, a strani radnici trenutačno su nužna komponenta stabilnosti sektora. U domovima za starije i nemoćne radi između 800 i 1.200 stranih radnika, najviše iz Filipina, Nepala, Indije i Zapadnog Balkana.

Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike navodi da od ukupno 662 pružatelja, 4 upravlja država, 45 županije i Grad Zagreb, a 613 su privatni ili u vlasništvu udruga. Od ukupnog broja mjesta, 186 je u državnim domovima, 11.135 u županijskim, a 21.302 u privatnim i udomiteljskim objektima.

Kao prioriteti ističu deinstitucionalizaciju i razvoj izvaninstitucionalnih socijalnih usluga kako bi starijima bilo omogućeno što dulje i kvalitetnije življenje u vlastitom domu. Planirana je izgradnja 18 novih centara za starije osobe, koji će pružiti smještaj za 1.849 korisnika i dodatne izvaninstitucionalne usluge za 4.549 korisnika. Paralelno se provodi i program obrazovanja njegovatelja putem vaučera – do sada je dodijeljeno 1.092, a oko 500 polaznika već završilo program.

Poslodavci upozoravaju da bez strane radne snage mnogi domovi ne bi mogli održavati puni opseg usluga te ističu potrebu za sustavnom podrškom države u integraciji radnika, standardizacijom plaća i osiguranjem kvalitetnih uvjeta rada za domaće zaposlenike.