Plenković: “Kako bih se zasitio premijerske funkcije, tek sad sam najjači”

Na petu godišnjicu razornog potresa na Banovini, premijer Andrej Plenković istaknuo je da je za obnovu područja pogođenih tim, ali i zagrebačkim potresom, utrošeno ukupno 4,3 milijarde eura, od čega je 1,7 milijardi namijenjeno samo Banovini. Premijer je obećao da će svi zahvati biti dovršeni do 2030. godine.

Komentirajući početne poteškoće u vezi Fonda za obnovu i Ministarstva graditeljstva te izmjene Zakona o obnovi koje je proveo ministar Branko Bačić, Plenković je rekao:
–Nije ništa bilo u pogrešnom smjeru nego smo mi jednostavno imali dva odabira – jedan je hoćemo li vratiti u prijašnje stanje i moliti Boga da ne bude više potresa ili ćemo ići u konstrukcijsku obnovu. To je u organizacijskom, financijskom, pravnom i operativnom smislu bio zahtjevan pothvat, a u konačnici trebalo je ipak i to sve skupa iskomunicirati. Mi smo imali dva velika očekivanja – jedan od javnosti – hoće li se ta sredstva iskoristiti na vrijeme, i jesu, iskoristila su se, i drugo – je li se iskoristilo sukladno propisima i zakonu.

Premijer se osvrnuo i na dijelove Zakona o osobnoj asistenciji koje je ukinuo Ustavni sud. „Mi ćemo sutra donijeti Uredbu sa zakonskom snagom, a onda ćemo razmišljati o pronalasku dodatnih financijskih sredstava, ali i novih osobnih asistenata. Oni su sad dali nama, vratili nazad, da dobar institut kojeg smo donijeli još malo popravimo, ja to tako doživljavam i to tako treba i reći“, rekao je Plenković.

Na pitanje o prvotnoj verziji zakona i uključivanju osoba mlađih od 18 godina, premijer je pojasnio:
–Ne, to ste Vi rekli. Dakle, slušajte mene da ja govorim što ja govorim. Ja Vam kažem da smo donijeli Zakon o osobnoj asistenciji u suradnji s udrugama osoba s invaliditetom, da nije osobni asistent jedino pravo koje imaju osobe s invaliditetom osobito djeca. Tih prava i naknada ima. Oni su sad dodali još jedno pravo uz sva ova koja ostaju.

Plenković je komentirao i poziciju ministra Piletića te građevinsko-prostorne zakone ministra Bačića:
–Svi su mandati ministara na raspolaganju prema tome nije se promijenilo ništa. Pa ne radi on sam zakon.
O ustavnosti zakona rekao je:
–Što se nas tiče mislim da je zakon kvalitetno pisan. Ja ne mogu nikada reći što će napraviti neka druga institucija, ne ulazim u njihove ingerencije. On je napravljen s određenom filozofijom – da imamo bolje prostorno uređenje, da imamo bolje regulirano pitanje gradnje, da stvari budu takve da postoji politička i ekonomska dinamika rješavanja projekata koji su važni, a za Vladu je priuštivo stanovanje važno.

Premijer se osvrnuo i na oporbene najave referenduma te moguće izvanredne izbore u Zagrebu:
–Onaj tko želi izaći na izbore neka se sprema za 2029. godinu. Moje je mišljenje, ne samo za Zagreb, nego inače – što manje izvanrednih situacija. Hrvatska politička scena u biti nije navikla na izvanredne situacije. Imali smo jednom izvanredne izbore za Hrvatski sabor. Iz mog iskustva svi izvanredni izbori na lokalnoj razini toj lokalnoj jedinici nisu donijeli ništa bitnoga. Izbori su bili prije šest-sedam mjeseci. Povjerenje je dobila opcija koja je dobila, tako je, kako je. Imaju stabilnu većinu u Gradskoj skupštini i ne vidim da će se tu nešto promijeniti.

Govoreći o povratku obaveznog vojnog roka, premijer je rekao:
–U ovako promijenjenim okolnostima mi smo procijenili da nam je ključno mlade ljude, recimo Hrvati između 18 i 35 godina 95 posto njih jedino oružje kojim znaju upravljati je mobitel, drugoga ne znaju, nemaju. Da te temeljne vještine treba dati jednoj novoj generaciji zbog činjenice da nije više sve ni sigurno, ni stabilno, ni ne uzima se zdravo za gotovo kao prije.

Na pitanje o nabavi vojne opreme vrijedne oko dvije milijarde eura, Plenković je naglasio:
–Jačanja vojnih kapaciteta i sposobnosti Hrvatske kao članice NATO-a i članice Europske unije je radi nas samih, to nema nikakve veze sa Srbijom. To što Srbija treba sebi valjda razlog da ona ulaže jednako puno, a možda čak i više u obranu nego mi, mi bismo mogli postaviti jednako pitanje, ali ga ne postavljamo. Mi to radimo radi sebe, zbog naših odgovornosti i promijenjenih globalnih sigurnosnih okolnosti.

Analizirajući 2025. godinu, premijer je istaknuo rekordnu zaposlenost, gospodarski rast, održavanje kreditnog rejtinga, apsorpciju gotovo 19 milijardi eura iz EU fondova te brojne infrastrukturne projekte poput Koridora 5C, modernizacije obalnih luka i nastavka autocesta prema Dubrovniku. Za 2026. godinu najavio je ulazak Hrvatske u OECD, ukidanje poreza na mirovine, novi Zakon o obrtu, Zakon o regionalnom razvoju, Zakon o otocima, novu industrijsku strategiju, politiku priuštivog stanovanja i mjere demografske revitalizacije.

O povratku oko 13 tisuća iseljenika rekao je:
–Očekivano je zato što Hrvatska gospodarski i socijalno u smislu standarda raste, rastemo brže nego mnogi koji su oko nas. Puno brže, mi smo dostigli zemlje koje su ušle 10 godina prije nas u Europsku uniju. Znači da smo politiku lovljenja koraka, koja je bila neka mantra sve tri moje Vlade, realizirali. Treba učiniti još i učinit ćemo.

Na kraju je otkrio i svoje osobno stanje u trećem mandatu:
–Pa nisam. Kako bi se zasitio, tek sad sam najjači. Oslabio sam puno zbog srca nakon operacije. Osjećam se pun energije, entuzijazma, britak, informiran, snažan za raditi dalje ovaj posao bez ikakvog problema, prenosi Tportal.

Ako bude prilike za četvrti mandat? ‘Zašto ne? Pa tu sam’, zaključio je Plenković.