Article

//www.dalmacijanews.hr/files/55144c011766fdb3268b4708/80

Oskarom nagrađeni filmovi na "Danima kršćanske kulture"

Oskarom nagrađeni filmovi "U grob ne nosiš ništa" i "Bernadettina pjesma" snimljeni su u SAD-u gdje je dovršen i Meštrovićev biser – drveni reljefi u crkvi sv. Križa na lokaciji Kaštilac-Crikvine koji su ujedinili niz suradnika na projektu okrunjenom CD-om "Meštrovićeva pasija"

 Nakon što je u Kinoteci Zlatna vrata 23. ožujka održana projekcija igranog filma "U grob ne nosiš ništa" sjajna romantična komedija legendarnog Franka Capre iz 1939. godine, nagrađena Oskarom za najbolji film i režiju, u kojem glavne uloge igraju Jean Arthur, James Stewart i Lionel Barrymore, na osobit način zanimljiva i danas stoga što donosi otvorenu kritiku materijalizmu. Izvrsno profilirani karakteri temperamentnih likova, iskričavi dijalozi, svojim empatičnim humorom koji danas djeluje podjednako dobro i svježe kao i u vrijeme premijere privukao je brojnu splitsku publiku. Caprini radovi nastali su u vrijeme zlatnog doba Hollywooda i uglavnom su prepoznati kao klasici, a manje je poznato da odražavaju duboko katoličku viziju stvarnosti. Naime, njegovi biografi se slažu da je snaga ustrajnosti u moralnom prikazu koji isijava iz njegovih filmova duboko ukorijenjena u njegovu osobnom iskustvu. Individualac po temperamentu, Capra je u mladim godina odbacivao vjersko nasljeđe nazivajući samoga sebe "božićnim katolikom". No, sredinom 1930-ih, zapanjujući uspjeh rezultirao je stvaralačkom krizom iz koje ga je trgnuo susret s anonimnim čovjekom koji mu je rekao kako njegovi talenti nisu samo njegovi, nego su mu dani od Boga, i ako ih ne bude koristio time će uvrijediti i Boga i čovječanstvo. Tu je temu Capra razvio u filmu po kojemu je možda i najpoznatiji "Divan život".

U Kinoteci Zlatna vrata 25. ožujka u programu "Dana kršćanske kulture" prikazan je još jedan film nagrađen Oskarom – "Bernadettina pjesma" redatelja Henryja Kinga u kojem glavne uloge tumače Jennifer Jones, Charles Bickford, William Eythe. Snimljen 1943. godine film je ovjenčan nizom Oskara, među kojima i onim za najbolju žensku ulogu koji je dobila Jennifer Jones. Ova biografska drama temelji se na životu svete Bernadette Sobirous koja je doživjela vizije Blažene Djevice Marije u blizini svog rodnog sela Lurd u Francuskoj 1858. godine. Redatelj Henry King, kao i producentska kuća Century Fox koja se upustila u snimanje ovoga dugometražnog filma u trajanju od 156 minuta, snimljena prema knjizi Franza Werfela, odgovarajući na brojene prigovore koji su im stizali zbog snimanja filma o ukazanjima četrnaestogodišnjoj Bernadette u Lurdu odgovorili su: "Onima koji vjeruju u Boga, nijedno objašnjenje nije potrebno. Onima koji ne vjeruju u Boga, nijedno objašnjenje nije moguće."  "Bernadettina pjesma" svojevrsni je himan trajnoj ljepoti nevinosti i vjere te spada među klasike kinematografije, a na vrhu je top ljestvica najboljih katoličkih filmova.

Oskarom nagrađeni filmovi "U grob ne nosiš ništa" i "Bernadettina pjesma" snimljeni su u SAD-u gdje je dovršen i Meštrovićev biser – drveni reljefi u crkvi sv. Križa na lokaciji Kaštilac-Crikvine koji su ujedinili niz suradnika na projektu okrunjenom CD-om "Meštrovićeva pasija" koji je predstavljen u sklopu jedanaestih "Dana kršćanske kulture", u srijedu 25. ožujka prigodom čega je održan i okrugli stol na tu temu u palači Milesi na kojem su sudjelovali Marin Kaporelo, autor projekta koji je ujedno bio i moderator okruglog stola, Blaženko Juračić, autor projekta te umjetnički voditelj sastava Cantores Maruli, muzikologinja dr. sc. Mirjana Siriščević, povjesničar umjetnosti Andro Krstulović Opara koji je na projektu sudjelovao u svojstvu "čuvara" Meštrovićeva opusa u sklopu Muzeja Ivana Meštrovića čiji je bio ravnatelj te glumac, redatelj i dramski pisac Trpimir Jurkić koji je izvodio Meštrovićeve tekstove te vokalni i gudački sastav Cantores Maruli.

Ovaj glazbeno-narativni prikaz Krista nadahnut je djelom Ivana Meštrovića koje se nalazi na lokaciji Kaštilac-Crikvine, svojevrsnoj Meštrovićevoj "Sikstinskoj kapeli" kako ju je nazvao Krstulović Opara. Naime, na lokaciji Kaštilac-Crikvine u crkvi sv. Križa čuva se iznimno umjetničko djelo – drveno raspelo i 28 drvenih reljefa "Iz života Isusa iz Nazareta" kako ih je nazvao Meštrović u pismu Cviti Fiskoviću od 6. siječnja 1955. godine, gdje je izrekao svoju želju da drvene reljefe postavi u crkvu sv. Križa koju podiže s tom nakanom, a koju također Darovnicom ostavlja hrvatskome narodu.

Cilj je projekta koji objedinjuje ovaj glazbeno-narativni prikaz, uz multimedijalnu podršku, predstaviti djelo Ivana Meštrovića koje se nalazi na lokaciji Kaštilac-Crikvine, a u glazbenom dijelu uklopljeni su gregorijanski korali, glagoljaški napjevi iz Splita i okolice te suvremena djela maestra Blaženka Juračić nastala na tom tragu istaknuo je autor projekta Marin Kaporelo, a o vrijednosti projekta dr. sc. Mirjana Siriščević istaknula je kako su autori apsolutni čuvari hrvatske umjetničke i kulturne baštine.

Prigodom predstavljanja nosača zvuka koji je izrastao iz zajedničke suradnje autora projekta Marina Kaporela i Blaženka Juračića, od kojih je prvi načinio izbor tekstova a potonji skladanje, izbor i obradu glazbe, nastalo je ovo vrijedno baštinsko djelo objavljeno u izdanju nakladne kuće Verbum, a u suradnji s Muzejima Ivana Meštrovića predvođenih njihovim donedavnim ravnateljem Androm Krstulovićem Oparom, a sadašnjim savjetnikom za društvena pitanja Predsjednice Republike Hrvatske koji je istaknuo kako je rehabilitacija nepoznatog Meštrovića pred nama jer on nije bio samo kipar i umjetnik, već zaglavni kamen hrvatske kulture.

Vrsne izvedbe sastava Cantores Maruli koje su se izmjenjivale s naracijom Meštrovićevih tekstova koje je govorio Trpimir Jurkić uprisutnile su kulturni i duhovni karakter Meštrovićeva opusa zabilježena u drvenim reljefima i javnosti malo poznatim tekstovima. "O Meštrovićevim književnim djelima ne govori se puno, iako je on autor romana, drama, memoara i pjesama. Njegovo književno djelo nije kako mnogi misle, nastalo u dokonim satima kipara, već iz dubokog promišljanja. Prepoznat je po rukopisu u kamenu i drvu, ali ništa manje zanimljiv nije ni njegov književni opus“ istakao je prvak drame HNK Trpimir Jurkić.

 

Današnji program provjerite ovdje:

http://www.danikrscanskekulture.info/index.php

hr Thu Mar 26 2015 19:18:50 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
//www.dalmacijanews.hr/files/54c545b5486f9f6e0f8b4cc5/80

Evo kako prepoznati radi li se o alergiji ili COVID-u

Zbog sličnosti koronavirusa i alergija, mnogi su se našli u neugodnim situacijama
Istodobno možete imati alergiju i biti zaraženi COVID-om, ističu alergolozi. No, kod alergija ipak postoji jedna bitna razlika.

- Nema temperature, nema bolova u mišićima, bolova u zglobovima što se veže inače uz infekcije, a poglavito uz COVID, objašnjava doc. dr. sc. Višnja Prus, voditeljica Zavoda za reumatologiju, kliničku imunologiju i alergologiju KBC-a Osijek za HRT.

Zbog sličnosti koronavirusa i alergija, mnogi su se našli u neugodnim situacijama

- U javnom prijevozu i u školi bude malo čudnijih pogleda, ali profesori imaju razumijevanja ako se izjasnimo. Mislim da treba pričati više o tome kako je zapravo svim astmatičarima i alergičarima svakodnevica puhanje nosa i kašalj, smatra Lucija Alilović.

Bit će im to svakodnevica i idućih dana zbog cvjetanja breza. Klinička bi slika, savjetuje dr. Prus, mogla biti blaža nosite li masku. Tako ćete smanjiti unošenje snažnih alergena u sluznicu nosa, a možda i koronavirusa, javlja HRT.
hr Sun Apr 18 2021 14:23:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
//www.dalmacijanews.hr/files/5da6c3f829111c9fb48b465c/80
Foto: Canva

Česte greške kod pranja rublja: Previše deterdženta, nepravilno stavljanje rublja u perilicu...

Višak pjene može zadržati prljavštinu s odjeće i zadržati je na područjima s kojih se neće isprati, poput ispod ovratnika

Ako želite izbjeći neugodan miris ručnika, ukloniti mrlje ili ostvariti snježnu bjelinu i svježinu rublja, izbjegavajte ovih 12 najčešćih grašaka, piše Real Simple. Potom dobro očistite perilicu nakon pranja i držite je u dobroj formi kako bi sljedeći put vaše rublje zasjalo.

1. Prečvrsto trljate mrlje

To može pogoršati mrlju i čak istrošiti tkaninu. Umjesto toga, budite nježni i tretirajte mrlju što prije. Imajte na umu da što manje vremena protekne od njezina nastanka do čišćenja, to ćete više uspjeha imati. I uvijek koristite bijelu krpu kako se boje ne bi mogle prenijeti, a mrlju nježno mažite umjesto da je žustro trljate kako biste zadržali prljavštinu na površini i ne dopustili joj da se upije dublje u vlakna, pišu 24sata.

2. Koristite previše deterdženta

Višak pjene može zadržati prljavštinu s odjeće i zadržati je na područjima s kojih se neće isprati, poput ispod ovratnika. To vodi do nakupljanja bakterija. Radije iskoristite samo polovinu količine deterdženta koju obično stavljate, a zatim je postupno povećavajte ako odjeća ne izlazi onako čista kao što biste željeli. Iznimka je ako imate tvrdu vodu. U tom slučaju možda će vam trebati više deterdženta nego što koristite. Provjerite preporuku za tvrdu vodu na pakiranju u uputama deterdženta.

3. Nepravilno punite mašinu

Kada koristite ladicu za tekući deterdžent, najprije punite tekući deterdžent, zatim omekšivač i na kraju odjeću, zar ne? Ne. Ovaj protokol iz prošlosti trebao je spriječiti ostatke mrlja na tkanini i u perilici. No moderni deterdženti ne sadrže fosfate i nisu štetni za odjeću kao što su bile stare formule.

Sve dok ne koristite izbjeljivač, nemojte dodavati odjeću nakon tekućeg deterdženta. Umjesto toga najprije stavite odjeću, zatim deterdžent i potom omekšivač.

4. Perete rublje namijenjeno za kemijsko čišćenje

Ovo nije nužno greška. Većina predmeta na kojima stoji oznaka "kemijsko čišćenje" mogu se ručno prati i sušiti na zraku. To uključuje prirodna vlakna, poput platna i svile.
Ako planirate takvo rublje prati u perilici, najprije provjerite postojanost boja. Navlažite pamučnu krpu blagim deterdžentom i natapkajte je na skriveni šav kako biste vidjeli hoće li se javiti reakcija. Ako je nema, namočite odjeću u mlaku vodu s deterdžentom, isperite i odmah smotajte u ručnik da izvuče vlagu. Ipak, imajte na umu da za kožu, antilop, svilu i stvari sa ukrasima ipak valja otići do kemijske čistionice.

5. Ne zatvarate zatvarače do kraja

Metalni zubi zatvarača mogu uhvatiti nježnu tkaninu odjeće koja se pere u istom bubnju. Rješenje je jednostavno. Pripazite da povučete patentne zatvarače do kraja prije nego što odjeću stavite na pranje. Za posebno osjetljivu odjeću osigurajte dodatnu zaštitu tako što ćete je prati u vrećicama za pranje.

6. Perete zakopčane košulje

To se čini dobrom idejom, ali može rezultirati stiskanjem rupica na gumbima i iskakanjem gumba te neravnim spojem dvije strane. Odvojite vrijeme i otkopčajte odjeću prije stavljanja u perilicu.

7. Pretjerujete sa izbjeljivačem

Prije nego što posegnete za izbjeljivačem dvaput razmislite. Zapravo nije potreban da biste se riješili mrlja poput krvi, znoja i suza. Puno je prirodnije rješenje ako ubacite Bacite zamrljane čarape, majice i donje rublje u veliku posudu vode s nekoliko kriški limuna i pustite prokuhate ih nekoliko minuta, pišu 24sata.
hr Sun Apr 18 2021 13:44:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
//www.dalmacijanews.hr/files/60770cd26f52df74318b45ba/80
Foto: Pixabay

Sunce na tanjuru: Pet namirnica koje je ovih dana posebno korisno konzumirati

Iako, istina, većina našeg vitamina D dolazi od sunca, a ne od hrane, svaka pomoć u ovim trenucima kada smo više u našim kućama dobro će doći.

Važan nutrijent koji naše tijelo treba kako bi normalno funkcioniralo jest vitamin D3.

Na sam spomen tog vitamina na pamet padne sunce jer ga naše tijelo u najvećim količinama dobiva upravo od sunčevih zraka.

Kada su u pitanju njegove koristi, najčešće ga se povezuje s održavanjem zdravlja koštano-mišićnog sustava, ali njegova svojstva sežu mnogo dalje.

Važan je u modulaciji rasta stanica, u funkciji živaca, mišića i mozga, riziku od nekih neuroloških bolesti, smanjenju rizika od mnogih kroničnih bolesti, zaštiti od upalnih zbivanja, kao i općenito smanjenju smrtnosti.

Također, vitamin D koji se uzima u obliku dodataka prehrani koristan je kod autoimunih i onkoloških bolesnika.

Najvažniji izvor vitamina D zasigurno je njegova sinteza u koži pod utjecajem sunčeva svjetla. Međutim, postoje i namirnice koje su bogate tim vitaminom, a neke od njih donosimo u nastavku.

Iako, istina, većina našeg vitamina D dolazi od sunca, a ne od hrane, svaka pomoć u ovim trenucima kada smo više u našim kućama dobro će doći.

1. Riba

Na popisu riba bogatih vitaminom D su tuna, srdela, skuša, bakalar, haringa i losos.

2. Konzervirana tuna

I ova opcija nije loša, a mnogi ljudi vole konzerviranu tunu zbog njezina okusa i jednostavnih metoda skladištenja.

Također, jeftinija je od svježe ribe.

3. Žumanjak

Za ljude koji ne jedu ribu, korisna informacija je da morski plodovi nisu jedini izvor vitamina D.

Jedna opcija su jaja. Bjelanjak je bogat bjelančevinama, a masnoće, minerali i vitamini nalaze se uglavnom u žumanjku.

4. Gljive

Kao i ljudi, i gljive sintetiziraju vitamin D kada su izložene UV svjetlu. Izuzev obogaćene hrane, one su jedini dobar biljni izvor ovog vitamina.

Međutim, bitno je znati da gljive proizvode vitamin D2, dok životinje proizvode vitamin D3, a iako i D2 pomaže povećanju razine vitamina D u krvi, možda nije djelotvoran kao vitamin D3.

Divlje su gljive, očekivano, bolji izvor ovog vitamina od onih komercijalno uzgojenih, no naglašavamo da je za branje gljiva ipak potrebno imati određeno znanje i biti na oprezu.

5. Ulje jetre bakalara

Ovaj dodatak prehrani bogat je vitaminom D, a ako ne volite ribu, može biti ključan za dobivanje određenih hranjivih sastojaka koji nisu dostupni u drugim izvorima.

Zaključno, prirodni izbori vitamina D su ograničeni, posebno ako ste vegetarijanac ili ne volite ribu. Srećom tu su i dodaci prehrani i prehrambeni proizvodi koji prirodno ne sadrže vitamin D, ali su obogaćeni ovih hranjivim sastojkom pa mogu poslužiti kao pomoć, piše Zadovoljna.hr.

hr Wed Apr 14 2021 17:40:20 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
//www.dalmacijanews.hr/files/5f9db3196f52df932c8b4590/80
Foto: Pixabay

Ovi simptomi mogu trajati mjesecima, čak i nakon blagog oblika covida

Otprilike jedna od deset osoba ima barem jedan umjereni ili teži simptom koji je utjecao na kvalitetu njihova života.

Kod nekih osoba simptomi covida-19 mogu trajati i mjesecima nakon početne dijagnoze.

Gubitak mirisa, gubitak okusa, otežano disanje i umor četiri su najčešća simptoma koje su pacijenti prijavili i osam mjeseci nakon blagog oblika covida-19, pokazala je nova studija. Najčešći umjereni do teški simptomi koji su trajali najmanje dva mjeseca su anosmija, umor, ageuzija i dispneja.

Otprilike jedna od deset osoba ima barem jedan umjereni ili teži simptom koji je utjecao na kvalitetu njihova života.

- Čak i ako ste mlada osoba i prethodno ste bili zdravi, blagi oblik covida-19 može rezultirati dugoročnim posljedicama - rekla je autorica Charlotte Thålin, liječnica s odjela za kliničke znanosti u bolnici Danderyd s Instituta Karolinska u Stockholmu u Švedskoj.

Thålin i kolege analizirali su više od 1.000 zdravstvenih djelatnika u Švedskoj, a rezultati studije objavljeni su u JAMA. Istraživači nisu otkrili povećanje kognitivnih problema – uključujući probleme s pamćenjem ili koncentracijom – koje su drugi povezali s onim što se često naziva dugim covidom. Nisu primijetili ni povećani rizik od dugotrajnih simptoma nakon asimptomatske infekcije.

Prethodna istraživanja otkrila su ozbiljne dugotrajne simptome, uključujući lupanje srca i neurološka oštećenja, među osobama koje su hospitalizirane zbog covida-19. Thålin je istaknula da odsutnost ovih ozbiljnijih simptoma nakon blagog oblika covida-19 umiruju.

Rezultati pokazuju da je 26% osoba koje su imale covid-19 imalo barem jedan umjereni do teški simptom koji je trajao više od dva mjeseca, u usporedbi s 9% u kontrolnoj skupini, prenosi WebMD. Među osoba koje su imale blagi oblik covida-19, 11% ih je prijavilo barem jedan simptom koji je negativno utjecao na poslovne obveze i socijalni život nakon osam mjeseci od infekcije.

Liječnica Sarah Jolley izjavila je da dugotrajne simptome bolesti mogu imati i osobe koje imaju blagi oblik bolesti, a prema studiji, ovo je izraženije kod žena, piše N1.

hr Wed Apr 14 2021 16:14:30 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .