Nakon što je u Kinoteci Zlatna vrata 23. ožujka održana projekcija igranog filma "U grob ne nosiš ništa" sjajna romantična komedija legendarnog Franka Capre iz 1939. godine, nagrađena Oskarom za najbolji film i režiju, u kojem glavne uloge igraju Jean Arthur, James Stewart i Lionel Barrymore, na osobit način zanimljiva i danas stoga što donosi otvorenu kritiku materijalizmu. Izvrsno profilirani karakteri temperamentnih likova, iskričavi dijalozi, svojim empatičnim humorom koji danas djeluje podjednako dobro i svježe kao i u vrijeme premijere privukao je brojnu splitsku publiku. Caprini radovi nastali su u vrijeme zlatnog doba Hollywooda i uglavnom su prepoznati kao klasici, a manje je poznato da odražavaju duboko katoličku viziju stvarnosti. Naime, njegovi biografi se slažu da je snaga ustrajnosti u moralnom prikazu koji isijava iz njegovih filmova duboko ukorijenjena u njegovu osobnom iskustvu. Individualac po temperamentu, Capra je u mladim godina odbacivao vjersko nasljeđe nazivajući samoga sebe "božićnim katolikom". No, sredinom 1930-ih, zapanjujući uspjeh rezultirao je stvaralačkom krizom iz koje ga je trgnuo susret s anonimnim čovjekom koji mu je rekao kako njegovi talenti nisu samo njegovi, nego su mu dani od Boga, i ako ih ne bude koristio time će uvrijediti i Boga i čovječanstvo. Tu je temu Capra razvio u filmu po kojemu je možda i najpoznatiji "Divan život".
U Kinoteci Zlatna vrata 25. ožujka u programu "Dana kršćanske kulture" prikazan je još jedan film nagrađen Oskarom – "Bernadettina pjesma" redatelja Henryja Kinga u kojem glavne uloge tumače Jennifer Jones, Charles Bickford, William Eythe. Snimljen 1943. godine film je ovjenčan nizom Oskara, među kojima i onim za najbolju žensku ulogu koji je dobila Jennifer Jones. Ova biografska drama temelji se na životu svete Bernadette Sobirous koja je doživjela vizije Blažene Djevice Marije u blizini svog rodnog sela Lurd u Francuskoj 1858. godine. Redatelj Henry King, kao i producentska kuća Century Fox koja se upustila u snimanje ovoga dugometražnog filma u trajanju od 156 minuta, snimljena prema knjizi Franza Werfela, odgovarajući na brojene prigovore koji su im stizali zbog snimanja filma o ukazanjima četrnaestogodišnjoj Bernadette u Lurdu odgovorili su: "Onima koji vjeruju u Boga, nijedno objašnjenje nije potrebno. Onima koji ne vjeruju u Boga, nijedno objašnjenje nije moguće." "Bernadettina pjesma" svojevrsni je himan trajnoj ljepoti nevinosti i vjere te spada među klasike kinematografije, a na vrhu je top ljestvica najboljih katoličkih filmova.
Oskarom nagrađeni filmovi "U grob ne nosiš ništa" i "Bernadettina pjesma" snimljeni su u SAD-u gdje je dovršen i Meštrovićev biser – drveni reljefi u crkvi sv. Križa na lokaciji Kaštilac-Crikvine koji su ujedinili niz suradnika na projektu okrunjenom CD-om "Meštrovićeva pasija" koji je predstavljen u sklopu jedanaestih "Dana kršćanske kulture", u srijedu 25. ožujka prigodom čega je održan i okrugli stol na tu temu u palači Milesi na kojem su sudjelovali Marin Kaporelo, autor projekta koji je ujedno bio i moderator okruglog stola, Blaženko Juračić, autor projekta te umjetnički voditelj sastava Cantores Maruli, muzikologinja dr. sc. Mirjana Siriščević, povjesničar umjetnosti Andro Krstulović Opara koji je na projektu sudjelovao u svojstvu "čuvara" Meštrovićeva opusa u sklopu Muzeja Ivana Meštrovića čiji je bio ravnatelj te glumac, redatelj i dramski pisac Trpimir Jurkić koji je izvodio Meštrovićeve tekstove te vokalni i gudački sastav Cantores Maruli.
Ovaj glazbeno-narativni prikaz Krista nadahnut je djelom Ivana Meštrovića koje se nalazi na lokaciji Kaštilac-Crikvine, svojevrsnoj Meštrovićevoj "Sikstinskoj kapeli" kako ju je nazvao Krstulović Opara. Naime, na lokaciji Kaštilac-Crikvine u crkvi sv. Križa čuva se iznimno umjetničko djelo – drveno raspelo i 28 drvenih reljefa "Iz života Isusa iz Nazareta" kako ih je nazvao Meštrović u pismu Cviti Fiskoviću od 6. siječnja 1955. godine, gdje je izrekao svoju želju da drvene reljefe postavi u crkvu sv. Križa koju podiže s tom nakanom, a koju također Darovnicom ostavlja hrvatskome narodu.
Cilj je projekta koji objedinjuje ovaj glazbeno-narativni prikaz, uz multimedijalnu podršku, predstaviti djelo Ivana Meštrovića koje se nalazi na lokaciji Kaštilac-Crikvine, a u glazbenom dijelu uklopljeni su gregorijanski korali, glagoljaški napjevi iz Splita i okolice te suvremena djela maestra Blaženka Juračić nastala na tom tragu istaknuo je autor projekta Marin Kaporelo, a o vrijednosti projekta dr. sc. Mirjana Siriščević istaknula je kako su autori apsolutni čuvari hrvatske umjetničke i kulturne baštine.
Prigodom predstavljanja nosača zvuka koji je izrastao iz zajedničke suradnje autora projekta Marina Kaporela i Blaženka Juračića, od kojih je prvi načinio izbor tekstova a potonji skladanje, izbor i obradu glazbe, nastalo je ovo vrijedno baštinsko djelo objavljeno u izdanju nakladne kuće Verbum, a u suradnji s Muzejima Ivana Meštrovića predvođenih njihovim donedavnim ravnateljem Androm Krstulovićem Oparom, a sadašnjim savjetnikom za društvena pitanja Predsjednice Republike Hrvatske koji je istaknuo kako je rehabilitacija nepoznatog Meštrovića pred nama jer on nije bio samo kipar i umjetnik, već zaglavni kamen hrvatske kulture.
Vrsne izvedbe sastava Cantores Maruli koje su se izmjenjivale s naracijom Meštrovićevih tekstova koje je govorio Trpimir Jurkić uprisutnile su kulturni i duhovni karakter Meštrovićeva opusa zabilježena u drvenim reljefima i javnosti malo poznatim tekstovima. "O Meštrovićevim književnim djelima ne govori se puno, iako je on autor romana, drama, memoara i pjesama. Njegovo književno djelo nije kako mnogi misle, nastalo u dokonim satima kipara, već iz dubokog promišljanja. Prepoznat je po rukopisu u kamenu i drvu, ali ništa manje zanimljiv nije ni njegov književni opus“ istakao je prvak drame HNK Trpimir Jurkić.
Današnji program provjerite ovdje:
