Bankari su spremni pomoći u
rješavanju problema koji su snašli kreditne dužnike u švicarskim
francima zbog naglog jačanja te valute, izjavio je u petak ministar
financija Boris Lalovac nakon sastanka sa čelnim ljudima najvećih
hrvatskih banaka.
Zahvalivši predsjednicima uprava vodećih
banaka koji su se odazvali na sastanak u Ministarstvo financija, Lalovac
je rekao da su bankari svjesni situacije i “šokirani” jučerašnjim
događajima na svjetskim deviznim tržištima. Nakon sastanka bankari nisu
bili raspoloženi za izjave.
Danas se, kaže Lalovac, razgovaralo o mogućim rješenjima
problema koji su pogodili kreditne dužnike u švicarskim francima te se
moglo čuti pet-šest raznih mišljenja i rješenja.
“Bitno je reći da su bankari voljni pomoći”, kaže Lalovac te
dodaje kako je sada bitno da bankari u svojim krugovima nađu zajedničko
rješenje.
Očekuje da će oni doći do takvog rješenja, jer su, kaže Lalovac,
svjesni da se može pojaviti problem neplaćanja kredita. U suprotnom,
riskiraju da Ministarstvo financija “presiječe” kao kod Zakona o
potrošačkom kreditiranju, napominje Lalovac.
Dodaje kako će se vidjeti hoće li za rješavanja novonastale
situacije biti potrebno posegnuti za zakonskom regulativom ili će
bankari sami pronaći rješenje. Potonje bi bilo bolje, jer je brže,
smatra Lalovac, napominjući da zakonski projekti traže vremena.
Međutim, ponavlja Lalovac, bitno je da među bankarima postoji
volja, a vidjet će se hoće li rješenje najprije biti usmjereno prema
socijalno najugroženijim građanima te hoće li biti u obliku memoranduma
ili sporazuma između bankara i Vlade, uz sudjelovanje Hrvatske narodne
banke. Također, ostaje otvoreno hoće li se intervenirati u kamatama ili
tečaju.
“Bitno je naći zakonito, ali i trajnije rješenje jer će
volatilnost švicarskog franka ubuduće biti velika”, ustvrdio je Lalovac.
Ističe kako je preporuka ipak izlazak iz kreditnih aranžmana u
švicarskom franku i zamjena nekom drugom valutom. Pri tome bi trebalo
vidjeti koji dio troška konverzije će snositi banke, a koji građani,
kaže ministar financija.
No dužnici ne mogu dugo čekati, pa je zaključak s današnjeg
sastanka i taj da najprije, prije sljedeće rate, treba donijeti
kratkoročne mjere, a potom raditi na trajnijem rješenju. Rate, kaže
Lalovac, uglavnom dospijevaju krajem mjeseca, pa kratkoročno rješenje
valja naći brzo, do sljedećeg krajnjeg dana mjeseca.
Kao svoj cilj ministar financija ističe donošenje modela koji će
biti brz, djelotvoran i zakonski održiv, kao kod Zakona o potrošačkom
kreditiranju.
Lalovac najavljuje novi sastanak s bankarima za sljedeći tjedan,
do kada bi pravne službe banaka analizirale danas ponuđena rješenja.
Kaže i kako će se sastati s guvernerom Hrvatske narodne banke
Borisom Vujčićem i predsjednikom Vlade Zoranom Milanovićem, a očekuje se
i asistencija Ministarstva pravosuđa kako bi se utvrdilo koja su
rješenja u okviru zakona.
Zamoljen za prognozu razdoblja u kojem bi tečaj švicarskog
franka mogao ostati visok, upozorio je na jučer objavljen podatak prema
kojem su švicarske kompanije zbog poteza Švicarske središnje banke već
izgubile sto milijardi dolara, što je puno i za snažno švicarsko
gospodarstvo. Dodaje da su, osim Hrvatske, pogođene i druge zemlje poput
Poljske te da se može očekivati i reakcija Europske središnje banke.
Po Lalovčevim podacima, kreditima u švicarskim francima u
Hrvatskoj je kupljeno između 58 i 60 tisuća stambenih jedinica, a ukupan
dug po tim kreditima je 20 milijardi kuna, uz prosječno preostalo
razdoblje otplate između 17 i 18 godina.
Lalovac kaže da je to predugo razdoblje izloženosti oscilacijama
tečaja te smatra da je možda najbolje trajnije rješenje konverzija
kredita u drugu valutu.
Švicarska narodna banka (SNB) u četvrtak je odustala od obrane
minimalnog tečaja od 1,20 franaka za euro, nakon čega je cijena
‘švicarca’ skočila prema euru oko 16 posto, između 1 i 1,02 franka za
euro.
Pritom je na tečajnici Hrvatske narodne banke utvrđenoj u
četvrtak tečaj franka skočio prema kuni za 15,7 posto, na 7,3984 kune.
Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), ukupni iznos
kredita vezanih uz švicarski franak krajem rujna prošle godine bio je
23,7 milijardi kuna, a više od 92 posto se odnosi na kredite
stanovništvu, prvenstveno stambene.
Prema procjenama Udruge Franak, u Hrvatskoj ima oko 60.000
kredita u “švicarcima”, pa bi, smatraju, jačanje franka moglo utjecati
na živote otprilike 200 do 300 tisuća građana Hrvatske.