U Kalima na otoku Ugljanu nema kuće koja nije dala barem jednog ribara. Ali mještani su ogorčeni jer posljednjih godina ne mogu loviti u blizini svoga otoka.
– Gušt mi je pojti na tunju, loviti. I ja moram pojti u Sali u prvome misecu učiniti dozvolu za park prirode Telašćicu. Ovde, odvežeš kajić – već si u prekršaju. Tako oni nas tuču policjoti, kapetanije, carine. Dronon dođe, samo neka pasaš onde, žali se Boženo Perin, ribar iz Kali.
Problem je to svih Kaljana koji imaju brod i idu na ribe. Jer na izlazu iz njihove vale – Male Lamjane, vezani su kavezi uzgajališta oko kojih, prema slovu zakona, nema ribolova na udaljenosti manjoj od tristo metara.
Kaveza uz tu stranu otoka Ugljana je mnogo. Kali su jedna od rijetkih općina u Hrvatskoj koja na svom području ima ovakvu marikulturu.
– Sve 300 metara oko žuto označenih plutača ne spada u kocesijsku površinu. Za to koncesionar ne plaća ni lipe, a koristi. S druge strane mi kojima je država dala rekreacijsku – mi ne možemo doći nego na 300 metara do ribouzgajališta, kaže umirovljeni brigadir i predsjednik Matice umirovljenika Općine Kali Zdenko Vidov.
Traže pristup do granica koncesije
Priča da mali ribari ometaju nekoga u poslu, tvrdi Vidov – “je glupost”. Mjerodavne poziva neka dođu i vide gdje ribiči sidre svoje brodove, a kako se vrši opsluživanje kaveza. Spornim ribiči drže i površinu plaćanja koncesije.
– Na primjeru vidite da je lanac koji drži kaveze i čuva ih od nepogode vezan izravno za pomorsko dobro. Za to nijedan koncesionar ne plaća nikakvu naknadu. Oni plaćaju isključivo omeđeno područje ribouzgajališta, tvrdi Zdenko Vidov.
‘Zauzeto milijun metara četvornih mora’
– Konkretno ovo koncesijsko područje od žute bove do žute bove iznosi oko 250 tisuća metara četvornih. Međutim ako uzmemo u obzir i područje u radijusu od 300 metara od tih bova – onda dolazimo do površine od više od milijun metara četvornih, dodaje načelnik Općine Kali Bruno Mišlov, prensoi HRT.
A s obzirom na to da je u tih tristo mjetara zabranjen i ribolov, Kaljani su za svoje pokušaje udičarenja i panulanja oko otoka u više navrata platili velike kazne. Ponekad bi se izvukli s upozorenjem. Jedan od njih je i Vidov kojega je pomorska policija ‘potjerala’ dok je s unukom ribario tri metra od obale.
Ne protiv uzgajališta, već za suživot s njima
– Mi tražimo da se donese pravilnik kojim će se urediti da domicilno stanovništvo ima pravo pristupiti, ne koncesijskom području – nego dijelu koje se nalazi 300 metara od tog područja. Ono je sada rezervirano za koncesionara, a koncesionar to ne plaća, dodaje načelnik Bruno Mišlov.
– Ovo je najzaštićeniji predio Europe. Mi smo toliko ogorčeni, toliko smo kivni, na donositelja tog zakona jer smatramo da je taj zakon pisao koncesionar u dogovoru s nekim iz Ministarstva poljoprivrede i ribarstva. Da nisu vodili računa o malome čoviku. Uništavaju nas, a nas na otocima ima sve to manje i manje, poručuje Vidov.
Otvoreno pismo nadležnim institucijama potpisalo je oko 160 mještana, iako su na ovu situaciju, tvrde ovi Kaljani, ogorčeni svi. Kažu i da konkretne odgovore nisu dobili.
Na naš upit iz Ministarstva poljoprivrede kažu da planiraju pokrenuti postupak izrade novoga Zakona o morskom ribarstvu tijekom godine te da će se u tom procesu, među ostalim, i prijedlog mještana Općine Kali svakako razmotriti da se na najbolji način riješi ova problematika.
Što se koncesija tiče, za njih je nadležna Županija. Oni tvrde da dosadašnji nalazi nadzora nisu upućivali na kršenje ugovora, no slijedom pritužbi Kaljana zatražen je izvanredan nadzor s posebnim naglaskom na podmorski dio uzgajališta.