Perišić otvorio pitanje vjetroelektrane! Traži obustavu radova, vlastima poručio: ‘Stavite šarene kapice’

Mostov vijećnik u Županijskoj skupštini Splitsko-dalmatinske županije Milan Perišić ponovno je otvorio pitanje izgradnje vjetroelektrane Brda–Umovi. Na današnjoj sjednici zatražio je od županijske vlasti da hitno pokrene preispitivanje postupka procjene utjecaja projekta na okoliš te da se, dok se to ne učini, privremeno obustave svi radovi.

Perišić traži da se, kako navodi, napokon zajednički procijeni kumulativni utjecaj vjetroelektrane, trafostanice, dalekovoda i solarne elektrane na stanovništvo, izvorišta pitke vode i okoliš Cetinske i Omiške krajine.

Osvrnuo se pritom i na odgovor koji je ranije dobio na svoje vijećničko pitanje, tvrdeći da se ovako veliki energetski projekti ne mogu opravdavati, kako kaže, netočnim pozivanjem na obveze koje je Hrvatska preuzela tijekom pristupnih pregovora s Europskom unijom.

–Gospodin Matković naveo je da se Hrvatska u pristupnim pregovorima obvezala do 2030. osigurati 25 posto energije iz obnovljivih izvora. To nije točno. Hrvatska je imala obvezujući cilj za 2020., koji je ostvarila i premašila. Aktualni cilj od 42,5 posto proizlazi iz europskog energetskog okvira i revidiranog Nacionalnog energetskog i klimatskog plana, a ne iz pristupnih pregovora, poručio je Perišić.

„Problem u prometu neće riješiti nijedan novi vjetropark“

Prema podacima koje je iznio vijećnik Mosta, obnovljivi izvori čine približno 58 posto potrošnje električne energije u Hrvatskoj, dok njihov udio u domaćoj proizvodnji doseže gotovo 74 posto. Najveći problem, tvrdi, nalazi se u prometu, gdje je 2024. udio obnovljivih izvora iznosio tek 0,9 posto.

Tu nije propustio ni ironično bocnuti županijsku vlast.

–Zaostajemo u prometu, gospodine Matkoviću, a taj problem neće riješiti nijedan novi vjetropark. Odnosno, predlažem da svi nosite one lijepe šarene kapice koje ste dobili na poklon. Njihov doprinos rješavanju stvarnog problema bit će otprilike jednak, rekao je.

Projekt Brda–Umovi, vrijedan gotovo 200 milijuna eura, predviđa gradnju 27 vjetroagregata ukupne snage 156,3 megavata na području Trilja, Omiša i Šestanovca, zajedno s trafostanicom i priključnim dalekovodima.

Perišić tvrdi da bi projekt obuhvatio više od milijun četvornih metara državnog zemljišta pod služnošću tijekom 30 godina. Posebno upozorava na činjenicu da se, prema dokumentaciji investitora, zahvat nalazi u III. zoni sanitarne zaštite izvorišta Studenci.

–Četiri vjetroagregata bila bi na manje od 500 metara od naselja kada se udaljenost mjeri do krajnjeg dosega lopatice. Studija pokazuje i moguća prekoračenja dopuštene noćne buke te višestruko prekoračenje smjernica za treperenje sjene. Posebno je problematično što su svi povezani zahvati razmatrani odvojeno, bez jedinstvene procjene njihova zajedničkog utjecaja, ustvrdio je.

Slučaj prijavio USKOK-u i Europskoj komisiji

Perišić je krajem kolovoza USKOK-u podnio kaznenu prijavu s osam osnova sumnje i 374 stranice popratne dokumentacije. Prema njegovim navodima, slučaj je prijavljen i Europskoj komisiji, a dokumentacija je dostavljena Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije, Državnom inspektoratu i Splitsko-dalmatinskoj županiji.

U međuvremenu se protiv projekta organizira i dio lokalnog stanovništva. Nakon okupljanja u Budimiru i prosvjeda u Trilju, 12. rujna održan je prosvjed „Pet do dvanaest“ u Blatu na Cetini. Protivnici projekta traže cjelovitu procjenu utjecaja, zaštitu izvorišta, kuća i krajolika te sastanak sa županom Blaženkom Bobanom, a najavljen je i prosvjed pred Županijom.

Perišić naglašava da Most nije protiv obnovljivih izvora energije, nego načina na koji se, prema njegovu mišljenju, konkretni projekt provodi.

–Most nije protiv obnovljivih izvora energije, nego protiv toga da se pod izlikom zelene tranzicije privatnom investitoru preda državno zemljište na tri desetljeća, dok se povezani projekti administrativno razdvajaju, a lokalno stanovništvo o svemu doznaje kada su ključne odluke već donesene, poručio je.

Na kraju izlaganja ponovno je posegnuo za ironijom, ovoga puta povezujući projekt s nadolazećim Danom Splitsko-dalmatinske županije i blagdanom svetog Jeronima.

–Nakon zračne luke, stripova, kipova i svega čime obilježavate Dan Županije, možete pripremiti i sličice svetog Jeronima pa ih zalijepiti na svaku od ovih vjetrenjača. Naša djeca možda neće razumjeti kako ste time pokazali ljubav prema domu, ali dok se one budu vrtjele, sve će se glasnije čuti njegov vapaj: ‘Oprosti mi, Bože, što sam Dalmatinac.