Riječ je o takozvanom “Tide Pod Challengeu”, odnosno izazovu u kojoj tinejdžeri cuclaju i žvaču kapsule s tekućim deterdžentom
za pranje rublja. Potom snimke, na kojima se vidi kako pljuju, a nekad i
povraćaju opasnu kemikaliju, postavljaju na internet kao dokaz svoje
“hrabrosti”. Pobjednik je, naravno, onaj tko što dulje drži vrećicu sa
snažnom kemikalijom u ustima bez da ju pljune ili povrati. Pritom
nastaju ozbiljne ozljede koje mogu rezultirati i smrću, a na nekim se
snimkama vidi kako djeca uz deterdžent pljuju i krv. Američka komisija za sigurnost potrošačkih proizvoda sumnja u barem deset smrtnih slučajeva uslijed ove “šale koja je otišla predaleko”, piše 100 posto.

Trend se širi opasnom brzinom

Trend se najprije pojavio u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje je zabilježeno više desetaka slučajeva trovanja
kemikalijama iz deterdženta, no zbog dostupnosti interneta i društvenih
mreža brzo se proširio i na Europu. Zabilježeni su slučajevi trovanja
mladeži deterdžentom u Nizozemskoj, Njemačkoj, pa čak i u našem
susjedstvu – Srbiji. 

Srećom, zasad nema zabilježenih slučajeva u Hrvatskoj. Youtube je
pokrenuo veliku kampanju, a slijede ju i druge najveće društvene mreže,
te se intenzivno radi na uklanjanju svih videa na kojima se vide
tinejdžeri sa opasnim vrećicama u ustima. Na Youtubeu se sada mogu
vidjeti samo snimke utjecajnih vlogera koji objašnajvaju koliko je glupo i opasno cuclati – otrov. 

Ipak, bizarne i opasne trendove teško je zaustaviti,
a uz toliko objavljenih snimki dnevno, teško je imati apsolutnu
kontrolu nad situacijom. Stoga je, kažu stručnjaci, prevencija i
informiranje djece o opasnostima koje prijete najbolji recept. Sudeći po
snimkama, uglavnom se radi o djeci u ranom pubertetu ili čak
predpubertetu, odnosno o dobi od deset do četrnaest godina. 

U zagrebačkom Centru za kontrolu otrovanja pri Institutu za
medicinska istraživanja kažu nam kako srećom dosad nisu imali slučajeva
takve zlouporabe deterdženta, a to nam je potvrdila i ravnateljica
Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu dr. Maja Grba Bujević, kazavši kako ekipe Hitne pomoći dosad nisu imale takve intervencije.

“Kod trovanja deterdžentom opasne posljedice nastanu vrlo brzo, a smrt
u nekim slučajevima može nastupiti i unutar sat vremena. Najprije, radi
se o korozivnim kemikalijama, koje već prilikom gutanja izazivaju
ozljede ždrijela i jednjaka. Tu dolazi do povraćanja i krvarenja. Nakon
toga slijedi apsorpcija deterdženta u organizmu. Kako se radi o vrlo
visoko koncentriranim kemikalijama, one se u želucu počnu snažno
pjeniti. Ta pjena može zapuniti pluća i dovesti do nemogućnosti disanja.
Slijedi pad u nesvijest i smrt”, objašnjava mr.sc. Rajka Turk, voditeljica Centra za kontrolu otrovanja. 

Godišnje 15-ak slučajeva trovanja deterdžentom

Centar nema podatke o svim slučajevima otrovanja u Hrvatskoj jer ih
liječnici uglavnom zovu kada je riječ o složenijim ili težim
otrovanjima. Primjerice, trovanja hranom i alkoholom u pravilu se ne
prijavljuju. Pa ipak imaju više od dvije tisuće poziva svake godine, a
od tog broja oko polovice otpada na maloljetnike i djecu.
Godišnje se bilježi petnaestak slučajeva trovanja djece deterdžentom.
uglavnom se, kaže magistra Turk, radi o nenamjernim trovanjima kod djece
u dobi do 3 godine, koje slučajno popiju deterdžent ili neku drugu
kućnu kemikaliju. Često, kaže, nije poznato ni kojim su se sredstvom
djeca otrovala, naročito ako zovu uspaničeni roditelji. 

Roditeljima savjetuje i što učiniti primijete li da je dijete popilo deterdžent. 

“Nekad je bolje učiniti manje, nego napraviti veću štetu. Dakle, eventualno isprati usta s malo vode i odmah zvati Hitnu pomoć ili naš Centar radi konzultacija. Nikako ne izazivati povraćanje
niti davati pripravke za izazivanje povraćanja, poput slane vode, jer
to može ubrzati nastajanje pjene u organizmu. Liječnik najbolje zna što
treba učiniti i odmah se treba obratiti liječniku”, kaže mr.sc. Turk.

Društveni problem

No, osim što je izuzetno opasan, “Tide Pod Challenge” je i
indikativan kao simptom, ako ne i posljedica, nevjerojatne želje mladih
za prihvaćanjem na društvenim mrežama. Psihologinja Kristina Bačkonja iz Centra Budi Svoj kaže kako mladi često žele postići da ih društvo prihvati, pa čak i tako da rade vrlo štetne stvari. 

“Nekada bi zapalili cigaretu ili popili allkohol, a danas dolaze
razni trendovi koji nanose puno više štete. Spremni su učiniti štošta
kako bi se dopali svojim  “prijateljima” na društvenim mrežama, bez
obzira što se često ne radi o prijateljstvu. Kao i uvijek, ključna je
uloga roditelja. Uglavnom kod djece s višim samopouzdanjem nema takvih
problema i oni nemaju potrebu dokazivati se na takav način”, kaže
psihologinja Bačkonja. 

Objašnjava kako je jako važno i da roditelji konstantno informiraju djecu o mogućim posljedicama opasnih aktivnosti, pa čak i ako to znači da su im dosadni. 

“Postoji mogućnost da bi dijete, pogotovo ranije dobi, bilo manje
spremno cuclati kapsulu s deterdžentom kada bi mu se pokazalo koliko to
boli i koliko štete može nanijeti. S druge strane, ako je razlog
ispijanja deterdženta želja za samoozljeđivanjem, onda se radi o
psihičkom problemu s kojim se dijete nije u stanju nositi”, kaže
Bačkonja, piše 100 posto.