Doznajte gdje je mladima najteže u Hrvatskoj

Prema objavljenim podacima općine s najmanjom stopom nezaposlenosti su Pićan (3,32 posto) u Istarskoj, Lopar (4,07) u Primorsko-goranskoj i Varaždiske toplice (4,28) u Varaždinskoj županiji. Najveće stope nezaposlenosti zabilježene su u Jagodnjaku(43,1 posto) u Osječko-baranjskoj, Đulovcu (37 posto) i Donjim Kukuzarima 35,8 posto u Sisačko-moslavačkoj županiji. 

Dunja Potočnik s ISZD-a u obradi podataka posebno se posvetila mladima i nezaposlenosti i kaže kako krajnji sjever Hrvatske, Istra i Primorje te Grad Zagreb mladima pružaju nedvojbeno bolje šanse za pronalazak i zadržavanje posla, piše tportal.

– S druge je strane u Dalmatinskoj zagori, Kordunu, dijelovima Like i Slavonije riječ o komparativno vrlo lošem položaju mladih na hrvatskom tržištu rada. Pritom su mladi u dobi od 20-24 godine znatno jače pogođeni nezaposlenošću od mladih starosti od 25-29 godina, što možemo objasniti relativno višim obrazovnim stupnjevima koje stariji mladi posjeduju te duljem vremenu koju su stariji mladi proveli na tržištu rada i time stekli veću šansu za pronalazak posla – obrazlaže Potočnik. 

Smatra kako profesionalno usmjerenje mladih u značajnoj mjeri utječe na njihove šanse za zaposlenje, što je u posljednjih petnaestak godina ojačano i naglim porastom visokoškolski obrazovanih te regionalizacijom hrvatskog visokog školstva, odnosno otvaranjem velikog broja veleučilišta.

– U posljednjih je petnaestak godina došlo do nagle ekspanzije broj studenata na svim hrvatskim visokoškolskim ustanovama, no s nejednolikom disperzijom preko različitih disciplina. Usto, ova je disperzija neusklađena s tržištem rada te je do najvećeg porasta došlo upravo u disciplinama kojima je tržište rada zasićeno, a koje su i velikim dijelom pokrivene novootvorenim visokoškolskim institucijama – društvene i humanističke znanosti – u kojima je došlo do porasta broj studenata od čak 80 posto. Zato je vrijeme u drugim disciplinama najveći ostvareni rast u broju studenata iznosio tek oko 20 posto, što je doprinijelo daljnjem nepovoljnom položaju mladih koji su diplomirali u prvo spomenutim disciplinama. Kada se zbroje svi navedeni čimbenici, jasno je kako će udio nezaposlenih mladih po pojedinim regijama biti vrlo različit – kazala je Potočnik.

Navodi kao je starija skupina mladih – tridesetogodišnjaci – u nešto povoljnijem položaju od svojih mlađih kolega, a udio nezaposlenih mladih ove dobi po županijama daje vrlo sličnu sliku županija kao i u prethodnom slučaju. 

‘To znači da i u ovom slučaju tridesetogodišnjaci Grada Zagreba te Zagrebačke, Krapinsko-zagorske, Varaždinske, Međimurske, Istarske i Primorske županije lakše pronalaze posao od svojih vršnjaka u drugim županijama, a kretanje broja nezaposlenih u ovoj dobnoj skupni na godišnjoj bazi prolazi kroz manje turbulentne promjene nego u drugim županijama. Nasuprot njima, mladi Sisačko-moslavačke, Vukovarsko-srijemske, Osječko-baranjske, Dubrovačko-neretvanske i Splitsko-dalmatinske županije osjećaju snažnije posljedice visokog udjela nezaposlenih tridesetogodišnjaka u radno sposobnim mladima ove dobi’, istaknula je Potočnik. 

Napominje kako su trendovi kretanja broj nezaposlenih mladih po dobnim podskupinama i regionalnoj pripadnosti vjerojatno već dobro poznati donosiocima odluka na regionalnoj razini i drži da je malo vjerojatno da će ih novi prikaz podatka uvjeriti u zaokret u donošenju odluka i tipu odluka na lokalnoj i regionalnoj razini. 

– Riječ je o odlukama o strateškom ulaganju u razvoj pojedinih sektora i o poticanju mladih na upis određenih srednjoškolskih i visokoškolskih smjerova. Jednako je malo vjerojatno da će mladi pod pritiskom dokaza o slabom položaju pojedinih struka na tržištu rada tako skoro početi donositi strateški bitno drukčije odluke o vlastitom profesionalnom usmjerenju. Riječ je o trendovima za čije je nastajanje trebao dulji niz godina te za čije će promjene također biti potreban dulji vremenski niz. Pritom je komparativna prednost mladih u suvremenoj Hrvatskoj dostupnost informacija koje bi mogle oblikovati njihove odluke. No pitanje je koliko i koji mladi posjeduju socijalni kapital i sigurnosne mreže koje će im pomoći donijeti odluke i provesti ih u praksu. 

Dosadašnji podaci pokazuju kako je u Hrvatskoj još uvijek na djelu socijalna reprodukcija, odnosno značajna povezanost stupnja obrazovanja i zanimanja roditelja sa stupnjem obrazovanja potomaka. Hoće li ti trendovi biti preokrenuti, ne ovisi samo o roditeljskoj generaciji koja u ovometrenutku čini donositelje odluka, već i o odlučnosti mlade generacije da napravi kvalitativan skok – zaključuje Potočnik.

Detaljan pregled nezaposlenosti i plaća u svim općinama i gradovima možete pogledati ovdje.