U medijskim napisima spominje se uvođenje poreza na kuće za odmor za iznajmljivače te o obvezi plaćanja PDV-a na usluge turističkih agencija i posrednika poput Booking.coma. Je li su zaista u pitanju novi nameti ili je riječ o nerazumijevanju poreznog sustava?

Porez na kuće za odmor uveden je s namjerom oporezivanja nekretnina koje se ne koriste za stanovanje. Plaćaju ga vlasnici nekretnina koje se povremeno koriste i to samo u jedinicama lokalne uprave koje su donijele odluku o uvođenju ovog poreza.

Zakonom je utvrđen raspon oporezivanja u iznosu od 0,66 do 1,99 eura po četvornom metru korisne površine. To znači da za prosječnu vikendicu ili apartman od 70 kvadrata vlasnik plaća minimalno 46,2 eura, a maksimalno 140 eura poreza godišnje, piše Tportal.

Navedeni porezni raspon utvrđen je početkom devedesetih godina i od tada se nije mijenjao. Aktualnim zakonskim izmjenama predlaže se povećanje gornje granice raspona na pet eura po kvadratu. Time se lokalnim jedinicama otvara mogućnost da povećanjem tog poreza smanje ovisnost o transferima iz središnje države.

U praksi lokalne jedinice u atraktivnim turističkim područjima na Jadranu naplaćuju maksimalni porez dok je u unutrašnjosti Hrvatske on u pravilu niži.

Porez na kuće za odmor za iznajmljivače nije novi namet

Obveznici poreza na kuće za odmor su i iznajmljivači, oni koji svoje nekretnine iznajmljuju na bazi dnevnog najma. Ovaj porez za njih nije nikakva novost, pri čemu treba naglasiti da obveza plaćanja ovog nameta, kao i njegova visina, ovisi o odluci lokalnih vlasti.

Prema tumačenju Porezne uprave, porez na kuće za odmor i porez na dohodak koji plaćaju iznajmljivači utvrđuju se neovisno jedan o drugom. Porez na kuće za odmor utvrđuje se po osnovi vlasništva i načina korištenja određene nekretnine, a porez na dohodak utvrđuje se po osnovi obavljanja djelatnosti prema ostvarenim prihodima ili po drugom kriteriju.

-Ako se djelatnost iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima pruža samo u dijelu kalendarske godine, razvidno je da se takva nekretnina koristi povremeno ili sezonski te bez obzira na obavljanje djelatnosti u predmetnoj nekretnini ista podliježe obvezi plaćanja poreza na kuće za odmor, stoji u tumačenju Porezne uprave.

Dakle porez na kuće za odmor za iznajmljivače nije novi namet. Novost je povećanje raspona oporezivanja, a hoće li u konkretnom slučaju doći do uvođenja ili povećanja postojeće porezne obveze, ovisi o odluci čelnika lokalne uprave, piše Tportal.

PDV na uslugu posredništva

Pojedini iznajmljivači ovih dana primili su dopis iz Porezne uprave, kojim se od njih traži da dostave izvješće o plaćenom PDV-u na usluge posrednika (putničke agencije, platforme za oglašavanje i sl.).

Ni plaćanje PDV-a na proviziju stranih posrednika nije nikakva novost. Ova obveza postoji od 2013. godine, kada je Hrvatska postala članicom Europske unije.

Obračun i plaćanje PDV-a na proviziju stranih agencija i posrednika obveza je svakog iznajmljivača paušalista. Ako iznajmljivač surađuje s posrednicima iz EU-a, dužan je zatražiti PDV identifikacijski broj i platiti hrvatski porez. Ako posluje isključivo s poreznim obveznicima iz trećih zemalja (izvan EU-a), tada nije obvezan zatražiti PDV identifikacijski broj, ali na obavljenu uslugu mora obračunati i platiti hrvatski PDV.

Pritom treba naglasiti da dodjela PDV identifikacijskog broja nije isto što i upis u registar obveznika PDV-a te se samom dodjelom PDV identifikacijskog broja iznajmljivač ne upisuje u registar obveznika PDV-a s obzirom na to da privatni iznajmljivači paušalci nisu obvezni zaračunavati ni naplaćivati PDV na svoje usluge.

Dakle u ovom slučaju riječ je samo o kontroli provođenja propisa i ispunjavanju obveza. Porezna uprava ističe da su usporedbom razmijenjenih podataka s pojedinim platformama uočene nelogičnosti u prijavi podataka kod pojedinih iznajmljivača.

Sve prijatelje mora rastužila je vijest da je jučer u Zagrebu iznenada preminuo Mladen Šutej, čuveni moreplovac i jedriličar, autor brojnih knjiga, dokumentarnih serijala i iznad svega čovjek koji je Hrvatima i stanovnicima bivše nam države otkrivao ljepotu, tajanstvenost i dramu plovidbe dalekim morima i oceanima. Napustio nas je u 78. godini života ostavivši za sobom sina Gorana i kći Anu, piše more.hr. 

Zaljubljen u plovidbu i jedrenje u doba kad su se tek rijetki otiskivali u malim jedrilicama na debelo more uspijeva na sve muke doći u posjed deset metarske jedrilice HIR 3 s kojom namjerava preploviti Atlantik. Isprva je to kanio učiniti zajedno s prijateljem Ozrenom Bakračem a kad je ovaj bio poslovno spriječen otisnuo se 1982. godine sam do Karipskih otoka i Floride. Ostao je na tom putu punu godinu dana pobudivši maštu brojnih jedriličara ne bi li mu slijedili put. Nekoliko godina kasnije zajedno s Ozrenom oplovio je čitav svijet – najprije Atlantik, potom Tihi i Indijski ocean te se kroz Crveno more vratio kući. Usput su osvojili Rt Horn postavši prvi hrvatski jedriličari kojima je to uspjelo. Znatnim dijelom te plovidbe s njima je bio ukrcan i televizijski snimatelj Mario Saletto koji je producirao jedan od najprodavanijih dokumentarnih serijala TZV Zagreb Beskrajem svijeta kojeg bez Šuteja ne bi bilo moguće snimiti.

Ranih devedesetih godina Mladen utemeljuje Hrvatski oceanski jedriličarski klub i u vrlo teškim, ratnim okolnostima uspijeva sagraditi Hrvatsku Čigru, s kojom se 1994. godine s posadom sljedbenika uputio u ekspedicijske plovidbe rubovima svijeta od Arktika do Atlantika koje su trajale punih trideset sedam mjeseci. Osam godina potom ponovo se s Čigrom zaputio na plovidbu oko svijeta, ovaj put promotivniju i manje napornu, podijeljenu na 25 etapa na kojoj mu se u različitim fazama pridružilo gotovo dvije stotine jedriličara. O svojim plovidbama objavio je šest knjiga. Mnoge od njih bile su bestseleri među nautičarima.